ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Da bi se hrvatski turizam vratio na +mjesto koje mu pripada na inozemnom tržištu u idućim je godinama +nužno repozicionirati turistički proizvod i poboljšati njegovu +kvalitetu. Usavršavanje turističke
promocije, pokretanje +infrastrukturnih projekata, prostorno i urbanističko uređenje +destinacija te kvalitativno preoblikovanje turističke ponude i +proizvoda nezaobilazne su odrednice nositeljima turističke +politike, rečeno je na današnjem Drugom kongresu Hrvatskih +hotelijera i restoratera (HUH), koji se održava u zagrebačkom +hotelu Sheraton.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Da bi se hrvatski turizam vratio na
mjesto koje mu pripada na inozemnom tržištu u idućim je godinama
nužno repozicionirati turistički proizvod i poboljšati njegovu
kvalitetu. Usavršavanje turističke promocije, pokretanje
infrastrukturnih projekata, prostorno i urbanističko uređenje
destinacija te kvalitativno preoblikovanje turističke ponude i
proizvoda nezaobilazne su odrednice nositeljima turističke
politike, rečeno je na današnjem Drugom kongresu Hrvatskih
hotelijera i restoratera (HUH), koji se održava u zagrebačkom
hotelu Sheraton. #L#
U usporedbi s europskim konkurentskim zemljama - Ciprom, Grčkom,
Španjolskom, Turskom i Italijom, hrvatski je turizam izgubio svoje
mjesto koje je imao do 1990. godine. Primjerice, u 1989. godini te
su zemlje zabilježile 271 milijun noćenja, od čega je Hrvatska
ostvarila 20 posto noćenja. U 1997. godini ostvareno je 333
milijuna noćenja, ali je Hrvatska ostvarila samo sedam posto od
toga.
Zadovoljavajućim se može ocijeniti jedino oporavak na austrijskom,
talijanskom i slovenskom te domaćem turističkom tržištu, premda
još ni na tim tržištima nije dosegnut predratni turistički promet.
"Posebno je zabrinjavajući iznimno spor oporavak hrvatskog turizma
na velikom dijelu tradicionalnih tržišta, primjerice njemačkom,
nizozemskom, britanskom, francuskom, belgijskom i dr. Osim toga,
došlo je do velikog gubitka s tržišta Savezne Republike Jugoslavije
(SRJ), Bosne i Hercegovine i Makedonije. Turisti s tih tržišta u
1989. godini ostvarivali su 16 posto od ukupnog turističkog
prometa", rekao je ravnatelj zagrebačkog Instituta za turizam dr.
Ante Radnić.
Analizom cjenovne konkurentnosti njemačkog turoperatora TUI-a,
zaključeno je da kretanje cijena hrvatskih turističkih usluga uz
povećanje od šest posto u protekle tri godine, do 1998., a posebice
zrakoplovnih paket aranžmana, nije smanjilo hrvatsku turističku
konkurentnost na inozemnom tržištu.
U tom segmentu ponude Hrvatska je cjenovno bila u relativno
povoljnijem položaju u odnosu na spomenute konkurentske zemlje. U
1997. godini Hrvatska je u odnosu na izvanpansionske usluge bila
jeftinija od Španjolske i Grčke, a skuplja od Turske i Cipra. Takvu
relativno povoljnu cjenovnu konkurentsku poziciju donekle
narušava utvrđeni rast cijena prosječne košare izvanpanisonskih
usluga u 1998. godini od otprilike 13 posto, s mogućim, čak i
ozbiljnim posljedicama na donošenje odluka o putovanju u Hrvatsku u
sljedećim godinama.
No, hrvatske destinacije još nude prilično uravnotežen odnos
"vrijednosti za novac", ali s činjenicom da je taj odnos
uspostavljen na ispodprosječnoj razini kvalitete i cijene,
zaključak je hotelijera.
Financijski položaj hrvatskog hotelijerstva pokazuje da se razlika
između ostvarenih prihoda i rashoda bitno ne smanjuje s oporavkom
turističkog tržišta. Da bi se izbjegli stečajevi većine hotelskih
kuća potrebno je hitno definirati selektivnu politiku državnih
subvencija putem koje će se upravljati procesom restrukturiranja i
sanacije hotelijerstva. Postojeći financijski položaj hotelskih
kuća pokazuje da je u prosjeku potrebno povećati prihode za 27 posto
ili cijene za 23 posto, uz nepromijenjene ostale uvjete. Tek tako bi
hotelijerstvo moglo izaći iz zone gubitaka.
(Hina) splj sbo