FINANCIJSKI BILTEN 257

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLVII. 08 - 15. listopada 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Program nastavka obnove ratom stradalih naselja 8. Savjet HNB: Povećanje kamate na izdvojenu obveznu rezervu 9. "Merrill Lynch" snizio procjenu hrvatskoga duga 10. Agrokor potpisao sporazum s Bankers Trustom 11. PIF-ovima predstavljena pravila vrednovanja portfelja 12. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 13. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 08. X. 65.000.000 30.720.000 15,38 % 203.238.000 09. X. 66.000.000 41.100.000 15,24 % 130.180.000 10. X. - - 10,00 % 23.437.000 12. X. 100.000.000 85.700.000 15,05 % 90.582.000 13. X. 41.000.000 24.300.000 15,72 % 87.398.000 14. X. 85.000.000 35.720.000 15,86 % 100.746.000 15. X. 70.000.000 19.400.000 15,22 % - Dnevni prosjek 71.167.000 39.490.000 15,41 % 105.930.000 Jedan dan gore, drugi dan dolje. Tako se u posljednje vrijeme kreće ukupan saldo na računima pozitivnih banaka. I to, uglavnom u rasponu od 340 do 450 milijuna kuna. U "minusu" je pak 10 do 12 sudionika, a njihov se manjak kreće od 200 do 250 milijuna kuna. Pritom je "minus" kronično nelikvidnog kvinteta - četiri banke i jedna štedionica - premašio razinu od 200 milijuna kuna. Zbog toga se u dnevnom kreditiranju potražnja kreće na vrlo visokim razinama, dok ponuda novca pada. U četvrtak je, primjerice, nakon kreditiranja nepokriveno ostalo više od 70 posto potražnje. Zbog nestašice novca, na Tržištu raste napetost, a rastu i kamate. Tako je cijena opozivnih kredita skočila na 15 posto, a bilo je i plasmana po 16 posto. Porasle su i kamate na ročne zajmove. Tako se posljednjih dana međubankarski krediti na rok od dva tjedna plasiraju po 16,5, a na rok od mjesec dana po 19 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 139,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 137,5 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 2,0 milijuna kuna. Od 14. listopada ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,09 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Gotovo četiri puta veći promet nego prošloga tjedna - 7,5 milijuna kuna - i skok CROBEX indeksa za više od 15 posto, na 533 boda, osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Skok CROBEX-a za 71 bod ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Tako je cijena Zabe skočila više od 31 posto, ili 125 kuna, pa se, nakon dva tjedna, ponovno probila iznad 500 kuna. Dionica Plive poskupila je pak 50 kuna, ili gotovo 15 posto, zbog čega joj se cijena primaknula razini od 400 kuna. Snažno je, 17 kuna, porasla i cijena Podravke, što se zahvaljuje špekulacijama kako će, kada dobije kredit od Bankers Trust, Agrokor ponovno pokušati preuzeti tvrtku iz Koprivnice. Porasla je, devet kuna, i cijena Dalmatinske banke, dok su ostale dionice izgubile na vrijednosti. Dionica Plave lagune pojeftinila ja čak 50 kuna, ili 18,5 posto. Još prije godinu dana tom se dionicom trgovalo po više od 1.500 kuna, da bi joj ovih dana cijena pala na svega 220 kuna. Dionica Končara pojeftinila je pak 10, a Varaždinske banke i Riviere dvije kune. Treba reći i to kako se, nakon nekoliko mjeseci, ovoga tjedna trgovalo i dionicom Jadranskog naftovoda. Po 900 i 950 kuna. Inače, u proljeće se cijena JANAF-a kretala oko razine od 1.500 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 13 - 15. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 94 135 135 44.597 Pliva PLI-AA 355 400 390 3.236.006 Varaždinska banka 83 87 85 71.809 Viktor Lenac 81 85 85 6.680 Zagrebačka banka O 443 544 525 1.440.299 Croatia banka 70 70 70 2.660 Istraturist 33 33 33 12.210 Jadranski naftovod 900 950 950 10.200 Karlovačka pivovara 300 300 300 457.500 Končar KONEL 80 80 80 3.040 Plava laguna 220 230 220 92.334 Podravka PODR-A 80 100 95 472.830 Riviera 37 37,75 37 8.690 Sunčani Hvar 20 20 20 11.980 Obveznice JDB 37,78* 38,20* 37,78* 1.691.648 * postotak nominale 7.562.492 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo vrlo živo. Nakon duljeg vremena, promet je premašio čak 2,5 milijuna kuna, a cijene su većine dionica, pritom, porasle. Izuzetno visok promet zahvaljuje se ponajviše trgovini dionicama Podravske banke. Pritom je cijena dionica Pobe prve emisije porasla za 80, a druge emisije A serije za 70 kuna. Od bankarskih je dionica, međutim, najveći rast cijene zabilježila dionica Bjelovarske banke - 100 kuna. U uzlaznoj su putanji i turističke dionice. Tako je cijena Jadran hotela porasla 35, a Plave lagune 19 kuna. Poskupila je, premda blago, i dionica Istraturista. Od industrijskih dionica, znatnije je, 16 kuna, ili čak 20 posto, porasla cijena Podravke. Zbog toga se, nakon duljeg vremena, približila razini od 100 kuna. Dionica Tesle-Ericssona osvojila je pak pet kuna. Poskupila je i dionica Croatia linea - 20 kuna. Na kratkoj listi gubitnica ovoga su se tjedna našle dionice Jadranskog naftovoda i Riviere. Uz vrlo skroman obujam trgovine, dionici JANAF-a cijena je potonula za 600 kuna, a Riviere tri kune. Povučen ponajviše snažnim padom cijene JANAF-a, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna tri boda, na 318 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 12 - 15. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 2.900 2.900 2.900 145.000 Croatia line 30 40 40 11.143 Istraturist 24 33 24 14.610 Jadran hoteli Cr 200 250 210 27.390 Jadranski naftovod 900 900 900 4.500 Plava laguna 250 250 250 8.750 Podravka 83 96 96 57.492 Podravska banka I 250 330 330 1.395.010 Podravska banka IIA 250 330 330 787.910 Riviera RIVIR 37 37 37 5.624 Sunčani Hvar 20 20 20 11.320 Tesla-Ericsson TESLA 111 119 116 91.109 2.559.858 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 08. listopada 15. listopada Promjena u % Frankfurt/DAX 30 3896,08 4399,05 + 12,90 London/FTSE-100 4698,90 5056,30 + 7,60 New York/DJIA 7741,69 7968,78 + 2,93 Tokyo/Nikkei 13026,06 12995,37 - 0,24 Na Wall Streetu su ovoga tjedna cijene dionica porasle. Dow Jones indeks skočio je više od 200 bodova, ili gotovo 3,0 posto. Na Wall Streetu je s ovacijama dočekana vijest da je japanski parlament, konačno, prihvatio zakone u svezi sa sanacijom banaka, što bi trebalo predstavljati kamen temeljac za oporavak japanskog gospodarstva. S velikom pozornošću praćeno je i objavljivanje poslovnih rezultata kompanija u prošlom tromjesečju. I, ne "mirišu" na dobro. Tako je, primjerice, General Motors u trećem tromjesečju zabilježio gubitak od 809 milijuna dolara. Doduše, to je ponajviše posljedica ljetošnjega štrajka, no... Investicijska banka Merrill Lynch izgubila je pak 164 milijuna dolara, što je njezin prvi gubitak nakon devet godina. Ipak, ima i boljih rezultata - uglavnom u tehnološkom sektoru. Sve u svemu, da bi se dobila cjelokupna slika stanja u "korporacijskoj Americi" trebat će pričekati još neko vrijeme, kažu analitičari. Zahvaljujući rastu cijena dionica na NYSE, ali i špekulacijama o smanjenju kamata u Njemačkoj i Britaniji, europska su se tržišta ovoga tjedna osjetno oporavila. U Frankfurtu je DAX indeks skočio gotovo 13 posto, ili oko 500 bodova, dok je londonski Footsie osvojio više od 350 bodova. Euforija, pa otrežnjenje Na Tokijskoj se pak burzi raspoloženje ulagača ovoga tjedna mijenjalo filmskom brzinom. Jedan dan euforija, a već drugi melankolija. Početkom je tjedna, zahvaljujući euforiji izazvanoj raspletanjem "Gordijskog čvora" svezanog mjesecima oko paketa mjera za sanaciju bankarstva, Nikkei indeks skočio čak na 13.800 bodova. No, dobro je raspoloženje ubrzo splasnulo jer, Japanci su se ponovno suočili s gorkom stvarnošću. A nju, primjerice, oslikava podatak da je u rujnu dug poduzeća koja su bankrotirala dosegnuo rekordnih 3,0 trilijuna jena (25 milijardi dolara), što je čak 320 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Broj kompanija koje su bankrotirale porastao je pak za 18,8 posto, na 1.544. Pored toga, mnogi su japanski izvoznici, kao što su, primjerice, Sony Corp. i Canon Inc, upozorili da će, zbog snažnog pada dolara prema jenu, njihovi prihodi biti manji od planiranih. "S obzirom da su kompanije temeljile svoje poslovne planove na tečaju dolara između 120 i 130 jena, morat će se suočiti sa znatno manjim brojkama," kaže jedan analitičar. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 08. listopada 15. listopada Promjena u % USD/DEM 1,5910 1,6360 + 2,82 USD/JPY 116,20 118,60 + 2,06 GBP/USD 1,7280 1,7060 - 1,28 Cijena zlata: USD/Unca 08. listopada 15. listopada Promjena u % 302,00 296,25 - 1,91 Nakon što je prošloga tjedna samo u dva dana američki dolar "osakaćen" za 20 japanskih jena, ili 15-ak posto, Tržište se smirilo. Zahvaljujući tomu, "zelenbać" se ponešto oporavio. Njegov se oporavak zahvaljuje lavini verbalnih intervencija monetarnih vlasti s obje strane Pacifika. Tako je ministar financija SAD Robert Rubin izjavio kako će devizna politika SAD ostati nepromijenjena. Američki je pak predsjednik Bill Clinton izjavio kako je uspon jena "dobra stvar", ako predstavlja odraz povratka povjerenja ulagača u sposobnost Japana da prebrodi gospodarski kaos. Japanci pak ulagačima "potiho sugeriraju" da ne pretjeruju s rasprodajom dolara jer će izazvati intervenciju. Tako je, primjerice, ministar japanske Agencije za ekonomsko planiranje (EPA) Taichi Sakaiya upozorio da će tečaj dolara, ukoliko ostane u donjoj polovici raspona 110-120 jena, imati vrlo negativan učinak na gospodarsko zdravlje "Zemlje izlazećeg sunca". A to, u ovim okolnostima, ne bi dozvolili ni Japan, ni Amerika, zaključuju analitičari. "Zeleno svjetlo" sanaciji banaka Inače, Japan je, konačno, spreman za sanaciju banak. Za to neophodni zakoni dobili su početkom tjedna "zeleno svjetlo" u parlamentu, nakon što je vladajuća Liberalno demokratska stranka (LDP) prihvatila neke prijedloge oporbe. Ukratko, radi se o paketu mjera vrijednom 43 trilijuna jena. Ministar financija Kiichi Miyazawa pojasnio je kako je 18 trilijuna jen namijenjeno za privremenu nacionalizaciju nekih banaka ili pokrivanje njihovih kreditnih gubitaka. Ostalih 25 trilijuna jena namijenjeno je oslabljenim bankama u koje će se taj novac uliti tako da će vlada kupiti dionice ili obveznice tih banaka. Dodatno je vlada rezervirala još 17 trilijuna jena za zaštitu depozitara, ako njihove banke bankrotiraju ili budu nacionalizirane. Radi se, dakle, o paketu vrijednom čak 60 trilijuna jena, što odgovara bruto domaćem proizvodu (GDP) jedne Australije. Val smanjenja kamata u Europi Europu je pak u proteklih tjedan dana zapljusnuo val smanjenja kamata. Nakon što je Bank of England (BoE) srezala temeljnu kamatu sa 7,50 na 7,25 posto, na rez su se odlučile i portugalska te danska središnja banka. Špekulira se kako bi takav potez uskoro mogla povući i njemačka Bundesbanka. Naime, ovih je dana Klaus-Dieter Kuehbacher, član Savjeta Bube, izjavio kako će se "ozbiljno razmotriti" smanjenje kamata, ako Europska središnja banka preporuči takav potez. Analitičari smatraju kako bi kamate još koji put mogla smanjiti i BoE. Doduše, to je već učinila prošloga tjedna, no analitičari vjeruju da predstoji još jedan, ako ne i dva reza. Jer, kamate su u Britaniji znatno veće nego u većini zemalja zapadne Europe, što šteti gospodarstvu. Nadalje, ovoga je tjedna objavljeno kako su u Britaniji prosječne zarade od lipnja do kolovoza porasle 4,6 posto, a ne kako je prije objavljeno 5,2 posto. Rast zarada bio je dosad "trn u oku" središnje banke, pa bi njegovo usporavanje moglo otvoriti prostor za daljnje popuštanje kreditne stege, kažu analitičari. Sve su glasnije i špekulacije o novom rezu kamata u SAD. Tomu je jedan od razloga podatak kako je promet na malo u SAD u rujnu porastao svega 0,3 posto, dok se očekivao rast od 0,6 posto. Istodobno su na niže revidirani i podaci o rastu potrošnje u srpnju i kolovozu. Sve je jasnije, kažu analitičari, kako se potrošnja stanovništva smanjuje, što će izazvati usporavanje gospodarskog rasta. Plan spreman - blagajna prazna Pozornost ulagača privukla je u četvrtak i vijest kako je ruski premijer Jevgenij Primakov otkazao sjednicu vlade, te zatražio od ministara gospodarstva i financija da počnu primjenjivati planove za "sređivanje" vladina duga. "Dosta rasprava - potrebna nam je akcija," izjavio je odlučno Primakov. Inače, plan za smirivanje socijalnih tenzija i izvlačenje Rusije iz krize spreman je već tjednima. Plan je manje-više u redu, kažu analitičari, no ima jednu "sitnu" manu - državna je blagajna prazna. Inače, rubalj je ponešto ojačao, pa se posljednjih dana tečaj dolara kreće oko razine od 14 rubalja. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 09 - 16. listopada ’98. Valutai jedinica Tečaj09. listopada Tečaj16. listopada Promjenau % DEM 100 370,7500 371,5500 + 0,21 USD 1 5,9164 6,0786 + 2,74 GBP 1 10,2053 10,3544 + 1,46 JPY 100 5,0852 5,1263 + 0,80 ATS 100 52,6954 52,8121 + 0,22 ITL 100 0,3748 0,3753 + 0,13 CHF 100 460,4226 456,0401 - 0,96 SIT 100 3,8599 3,9035 + 1,12 Cijena njemačke marke neprestano raste već dva mjeseca i u tom je razdoblju na tečajnici HNB skočila više od 3,4 posto. Zbog toga je ovoga tjedna dosegnula najvišu razinu još od prosinca 1995. godine - 3,7186 kuna. Osim švicarskog franka koji je u proteklih sedam dana pojeftinio gotovo 1,0 posto, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Austrijski šiling, kao i marka, jača već dva mjeseca. U tom je razdoblju njegov tečaj porastao oko 3,3 posto. Istodobno je talijanska lira ojačala 3,0 posto, dok je japanski jen samo u posljednjih 15-ak dana poskupio vrtoglavih 13,8 posto. Nakon dva tjedna poniranja, u posljednjih sedam dana tečaj američkog dolara skočio je više od 2,7 posto, pa se vratio iznad razine od 6,0 kuna. Pratili su ga britanska funta i slovenski tolar s dobitkom od 1,4, odnosno 1,1 posto. 7. Vlada RH: Program nastavka obnove ratom stradalih naselja Hrvatska je danas na pola puta u području i programima obnove, rečeno je u srijedu na sjednici Vlade, na kojoj je prihvaćen Program nastavka obnove ratom stradalih naselja. Vlada je donijela i više drugih odluka, među kojima i tu da se pokrene postupak za sklapanje ugovora o jamstvu za Projekt osuvremenjivanja i rekonstrukcije Hrvatskih željeznica. Hrvatska je do sada u obnovu uložila 15 milijarda kuna, najvećim dijelom vlastita novca, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar razvoja i obnove dr. Jure Radić. Izravne ratne štete, podsjetio je, procjenjuju se na oko 164 milijarde kuna. Oštećeno je ili razoreno oko četvrtina svih proizvodnih pogona. Srušeno je oko 10 posto ukupna stambenoga fonda ili 171.705 stanova ili kuća. Program nastavka obnove ratom stradalih naselja predviđa obnovu oko 80.000 kuća i stanova te obnovu infrastrukture u naseljima, a ukupna mu je vrijednost 15,5 milijarda kuna. Bude li ga Hrvatska sama financirala, program provodit će se pet godina, a moguće skraćenje roka ovisit će o novčanoj pomoći međunarodne zajednice, dodao je dr. Radić. Program je, napomenuo je, jedan od preduvjeta za sazivanje međunarodne konferencije o obnovi i razvoju. O njezinu sazivanju i nadnevku odlučivat će se idući tjedan, najavio je Radić. U program, koji su poduprli i predstavnici međunarodne zajednice, bit će uvršteni svi objekti oštećeni do 15. siječnja ove godine, dakle do dana završetka mirne reintegracije, a u njega su uključeni i Hrvati iz BiH i SRJ koji su odlučili ostati u Hrvatskoj, objasnio je ministar obnove i razvoja. Ministar Radić izvijestio je da su pri kraju pripreme za gradnju nekih posve novih naselja, a jedno od njih je Donji Boričevac. U Kistanjama će se pak na državnome zemljištu početi graditi sto kuća. Rok za uključenje u program obnove za osobe s hrvatskim ispravama je tri mjeseca od dana donošenja programa, a za one koji su izvan Hrvatske i nemaju isprave, tri mjeseca od dana dobivanja hrvatskih isprava, objasnio je Radić. Članovi Vlade su poduprli predloženi program, istaknuvši da ga mora pratiti i obnova gospodarstva. U toj pak obnovi, rečeno je, država treba poticati privatno poduzetništvo. Na svršetku vrlo opširne rasprave o programu zaključeno je da ministarstva gospodarstva, razvoja i obnove te HBOR izrade pristup za obnovu gospodarstva. Vlada je prihvatila odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o jamstvu za Projekat osuvremenjivanja i restrukturiranja Hrvatskih željeznica između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj. Za zajam od 35 milijuna dolara rok otplate je 15 godina, uz trogodišnji poček. Vlada je prihvatila zakonski prijedlog kojim treba potvrditi Europski ugovor o glavnim unutarnjim lovnim međunarodnim putovima. Tako bi međunarodnim plovnim putom postala i rijeka Sava do Siska te budući kanal Dunav-Sava. Hrvatskoj to omogućuje da putem sisačke riječne luke posebno prometno vrednuje Zagreb. Status međunarodnoga plovnog puta u Hrvatskoj imaju Dunav (137 km) i Drava (14 km). Vlada je odobrila gradu Zagrebu da od Zagrebačke banke uzme sto milijuna njemačkih maraka zajma na rok od pet godina i godišnje kamate od 10 posto za gradnju i obnovu športskih objekata. Ministar financija Borislav Škegro podsjetio je da je Zagreb već bio zatražio i od Vlade dobio odobrenje za zajam u jednoj od njemačkih banaka, no zbog poremećaja na svjetskome tržištu predviđeni zajam nije bilo moguće realizirati. Vlada je donijela i više drugih odluka, a u raspravama je ministar financija Borislav Škegro podsjetio i na odličnu suradnju Hrvatske sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. O promjenama u Vladi Premijer Mateša na ovoj je sjednici izvijestio i o promjenama u Vladi. Zahvalio je dosadašnjim ministrima dr. Ivici Kostoviću i dr. Andriji Hebrangu te poželio puno uspjeha u radu novoimenovanom ministru obrane Pavlu Miljavcu. Premijer je, također, izvijestio članove Vlade da su počele konzultacije oko izbora novog ministra znanosti te da će o tome biti izvješteni kad se postigne zadovoljavajuće rješenje. Zatvoreni dio sjednice Na zatvorenom dijelu sjednice, Vlada je prihvatila Izvješće o korištenju sredstava tekuće zalihe državnoga proračuna za rujan 1998. Vlada je odlučila objaviti akt Zajedničkog vijeća od 23. svibnja 1997. "Zajedničko vijeće općina - organizacija, status, sastav, nadležnost i financiranje", kako bi se u javnosti otklonili nesporazumi glede udruge građana Zajedničko vijeće općina, izvijestio je Ured za priopćavanje Vlade RH. Vlada je prihvatila prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi za provedbu postupka sanacije Ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem, URIHO. Cvjetanu Plavša-Matić Vlada je imenovala predstojnicom Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. 8. Savjet HNB: Povećanje kamate na izdvojenu obveznu rezervu Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je na sjednici, održanoj u srijedu, najnovija gospodarska i financijska kretanja u zemlji i svijetu. Savjet je, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, donio i nekoliko odluka. Među njima je i odluka o povećanju kamatne stope koju HNB plaća štedionicama i bankama na izdvojenu obveznu rezervu, i to s 4,5 posto na 5,9 posto. U svijetu se u posljednje vrijeme sve zabrinutije govori o najvećoj gospodarskoj krizi za posljednjih pet desetljeća, a ranije prognoze svjetskog gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu spuštaju se na upola niže stope, pa i ispod toga. Velike banke smanjuju svoju kreditnu izloženost, a i izravni ulagači postaju oprezniji, osobito u odnosu na tržišta u nastajanju, uključujući i sve tranzicijske zemlje. Uvjeti zaduživanja se pooštravaju, a dospijevaju na naplatu i stare obveze. O takvim okolnostima, po jednodušnoj ocjeni Savjeta HNB, moraju voditi računa i svi nosioci gospodarske i financijske politike u Hrvatskoj. I u otežanim okolnostima izuzetno je važno očuvati makroekonomsku stabilnost, pri čemu osobito važnu ulogu ima fiskalna politika, odnosno odgovarajuće prilagodbe u politici javnih rashoda, navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB. Očekujući da će to imati pozitivnog odraza na snižavanje aktivnih kamatnih stopa banaka i štedionica, Savjet HNB donio je na ovoj sjednici odluku o povećanju kamatne stope koju im središnja banka plaća na izdvojenu obveznu rezervu, i to s dosadašnjih 4,5 posto na 5,9 posto. Osim toga, s obzirom na izmijenjene mogućnosti inozaduženja, odlučeno je da se obveze polaganja kunskog depozita oslobode inozemni financijski krediti za konverziju u kune i garancije za takve kredite, ako je rok njihove otplate duži od jedne godine, a ukida se i obveza polaganja kunskog depozita na devizne depozite stranih banaka s rokom dospijeća dužim od jedne godine. Primljene kunske depozite Hrvatska narodna banka vraćat će 12 mjeseci poslije uplate depozita, bez obzira na ročnost kratkoročnog financijskog kredita odnosno rok valjanosti garancije, pod uvjetom da je kredit u cijelosti otplaćen. 9. "Merrill Lynch" snizio procjenu hrvatskoga duga Američka investicijska banka "Merrill Lynch" snizila je svoju procjenu hrvatskoga duga s pozitivne na negativnu, zbog, kako kaže, "visoke nesigurnosti" u svezi bilance plaćanja u 1999. godini. U svom najnovijem izvješću o dugu na tzv. tržištima u razvoju, ta je banka promijenila i preporuku za sve hrvatske financijske instrumente na "opterećeni", te naglasila kako sadašnji hrvatski rejting BBB-/Baa3 "više ne odražava točno rizik od mogućeg neizvršavanja obveze plaćanja vanjskog duga". "Merrill Lynch" kaže kako najviše zabrinjava deficit na tekućem računu, koji je samo neznatno smanjen - s 1,36 milijardi američkih dolara u prvom polugodištu prošle godine na 1,25 milijardi dolara u istom razdoblju ove godine. U tom se izvješću kaže kako je prošle godine deficit tekućeg računa dosegnuo rekordnih 12,4 posto bruto domaćeg proizvoda (GDP), te da je financiran zahvaljujući inozemnim kreditima koji su premašili 10 posto GDP-a. No, kako je ove godine, zbog globalnih kriza likvidnosti, otežan pristup inozemnim tržištima kapitala, takvo će financiranje biti znatno teže. "Merrill Lynch" smatra da bi hrvatska vlada trebala ubrzati privatizaciju kako bi privukla direktne strane investicije i tako izbjegla moguće krize bilance plaćanja. Vlada bi, također, trebala poboljšati pristup inozemnom zaduživanju, uključujući Međunarodni monetarni fond. Nadalje, "Merrill Lynch" procjenjuje kako bi ove godine manjak na tekućem računu mogao dosegnuti 1,7 milijardi dolara, ili 8,5 posto GDP-a, uglavnom zbog stagnacije izvoza, izraženog u dolarima, i razočaravajućih prihoda od turizma. "S dospijećem gotovo 800 milijuna dolara inozemnih dugova iduće godine i očekivanim deficitom od barem 1,5 milijardi dolara, Hrvatska bi trebala privući više od 2,0 milijarde dolara inozemnog kapitala kako bi izbjegla pad deviznih rezervi. U ovom trenutku nije jasno hoće li takav dotok kapitala biti moguć," stoji u izvješću. "Merrill Lynch", također, upozorava kako postoji rizik da bi se u idućoj, izbornoj godini, vlada mogla naći u iskušenju da olabavi fiskalnu politiku, te na taj način poveća manjak na tekućem računu. Monetarna je politika već pooštrena, no nedovoljno, smatra ta banka. 10. Agrokor potpisao sporazum s Bankers Trustom Koncern Agrokor i američki Bankers Trust Alex. Brown International, odjel Bankers Trust International PLC-a, potpisali su sporazum po kojemu će Bankers Trust organizirati sindicirani zajam na međunarodnom financijskom tržištu za potrebe Agrokora. Dio tih sredstava bit će usmjeren podmirenju postojećeg duga Agrokora, a dio usmjeren razvoju, potvrđeno je u srijedu iz Agrokora. Predsjednik Agrokora Ivica Todorić izjavio je kako je riječ o dobroj vijesti za Agrokor, koja znači prekretnicu u 22-godišnjoj povijesti tvrtke, ali i dobroj vijesti za Hrvatsku. "Ponosni smo što je Agrokor prva privatna kompanija među tranzicijskim zemljama koja izlazi na svjetsko tržište kapitala. Povjerenje koje nam je tom prigodom ukazao Bankers Trust je snažna potvrda za hrvatsko gospodarstvo, posebice jer dolazi od jedne od vodećih svjetskih financijskih institucija. To izražava uvjerenje da je Hrvatska respektabilan poslovni partner", rekao je Todorić. Po njegovim riječima Agrokor je sve svoje investicijske programe financirao vlastitim sredstvima i bankovnim kreditima. Strani kapital koji će biti prikupljen bit će dijelom za otplatu Agrokorova duga, a ostali iznos bit će usmjeren u daljnje investiranje u proizvodnju i tehnologiju. "To će biti temelj za stvaranje velikog broja novih radnih mjesta, ali i za snažan tehnološki zamah u poslovanju Agrokora", tvrdi Todorić. William Ronai, visoki dužnosnik u Bankers Trust's Emerging Europe, Middle East and Africa Merchant Bank, u pisanoj izjavi je istaknuo veliko zadovoljstvo "Bankers Trusta potpisivanjem sporazuma s Agrokorom. Radujemo se što ćemo raditi s dinamičnim menedžerskim ekipom Agrokora, pod poduzetničkim vodstvom Ivice Todorića i što ćemo ih predstaviti svjetskom investicijskom tržištu." Koncern Agrokor je najveća privatna kompanija u Hrvatskoj s više od 9.000 zaposlenih, koja za strateški cilj ima pružiti, kako tvrde, "najbolju vrijednost uz najniži trošak". Samo u protekle četiri godine, kažu u Koncernu, investirano je više od milijardu kuna u različite oblike pšroizvodnje. Bankers Trust Corporation sedma je najveća bankarska holding kompanija u SAD, s imovinom većom od 172 milijarde dolara. Ukupna dionička glavnica je 5,5 milijardi dolara, a posluje u više od 55 zemalja. Njihove glavne podružnice - Bankers Trust Company, BT Alex. Brown Incorporated i Bankers Trust International PLC - imaju vodeće pozicije u financiranju poslovnih subjekata, u vrijednosnicama visokog doprinosa, osiguranju i distribuciji glavnice, te strateškom savjetovanju i upravljanju rizicima. 11. PIF-ovima predstavljena pravila vrednovanja portfelja Predstavnici sedam privatizacijskih investicijskih fondova (PIF) upoznati su u četvrtak s Pravilima vrednovanja investicijskog portfelja svakog PIF-a. Nakon što pravila budu objavljena u Narodnim novinama, PIF-ovi će u roku od 30 dana morati dostaviti sve podatke o procjeni portfelja Komisiji za vrijednosne papire. Komisija će u roku od 30 dana provjeriti sve te podatke, rekao je predsjednik Komisije Ivica Smiljan napominjući da će Komisija nadzirati procjenu portfelja, a sama neće raditi procjene. Na sjednici Grupacije društava za upravljanje investicijskim fondovima, održanoj danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori, raspravljalo se i o drugim tehničkim pojedinostima koje moraju ispuniti svi Fondovi sada nakon završetka kuponske privatizacije. Dionicama poduzeća koje su u portfelju svakog Fonda moći će se trgovati, sukladno Zakonu, samo na burzi - ili kotacijom ili javnom dražbom. Takvo Smiljanovo pojašnjenje trgovanja dionicama izazvalo je negodovanje kod predstavnika PIF-ova koji smatraju da će im to stvoriti dodatne troškove. Po njihovom tumačenju Zakona, s tim dionicama se može trgovati i putem međunarodnih natječaja. Uostalom, kome će se primjerice prodati dionice Polimera na Zagrebačkoj burzi, pitali su predstavnici PIF-ova. Prema podatcima Hrvatskog fonda za privatizaciju, samo dva poduzeća s liste kuponske privatizacije nominalno vrijede preko 500 milijuna maraka, četiri poduzeća su vrijedna između 300 i 500 milijuna maraka, a pet poduzeća je vrijedno između 200 i 300 milijuna maraka. Najviše, čak 143 poduzeća, vrijedna su između jednog i pet milijuna maraka. Poslovnu 1997. poduzeća čije su dionice dobili stradalnici Domovinskog rata ostvarila su ukupno 383,9 milijuna kuna dobiti, odnosno 2,4 milijarde kuna gubitka. Na novinarski upit kako Grupacija komentira pretežito loše ukupno poslovanje poduzeća, predsjednik Grupacije i ujedno čelnik Expandia Investa Slobodan Bukvić je ocijenio da su te tvrtke "najbolje što se moglo dobiti za kuponsku privatizaciju" te da su od samog početka bili svjesni kako posluju spomenuta poduzeća. Predsjednica Uprave Središnje depozitarne agencije (SDA) Vesna Živković najavila je početak rada SDA za 12. siječnja 1999., do kada bi s dionicama tvrtki iz svoga portfelja na burzu trebali izaći i PIF-ovi. SDA će tada početi pružati usluge prijeboja, kao i usluge vođenja poslovnih knjiga. 12. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna. Premda su pristigle ponude u nešto većem iznosu, Ministarstvo je smanjilo emisiju na 114 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,834 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,25 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,415 kuna, odnosno kamatu od 14,0 posto, dok je jedinstvena prodajna cijena određena na 98,806 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji premašio je čak 67 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 20. listopada, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna, a s dospijećem za 182 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 398,7 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 231,4 milijuna kuna, na rok od 91 dan 114,2 milijuna, a na rok od 182 dana 53,1 milijun kuna. 13. Statistika U HRVATSKOJ 2,9 POSTO VIŠE NEZAPOSLENIH - Nezaposlenih osoba je u Hrvatskoj potkraj rujna ove godine bilo 286.780 ili 2,9 posto više nego u kolovozu te 3,4 posto više nego u rujnu lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zbog prestanka rada poslodavca u rujnu je posao izgubilo 24.171 osoba, 1,3 posto manje nego u kolovozu. S evidencije Zavoda zaposlene su 9074 osobe, pri čemu 5486 na određeno vrijeme. U rujnu je novčanu naknadu koristilo 40.827 osoba, 0,8 posto manje nego u kolovozu i 18,8 posto manje nego u rujnu lani. Bez posla je bilo 98.665 kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 67.672 sa srednjom stručnom spremom, 61.479 nekvalificiranih i 39.745 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 10.567, a s višom 8652. HRVATSKI UNUTARNJI DUG KRAJEM KOLOVOZA 13,54 MLRD KUNA - Hrvatski unutarnji dug dosegnuo je krajem ovogodišnjeg kolovoza 13,54 milijarde kuna, podaci su Ministarstva financija Republike Hrvatske. Srednjoročni i dugoročni dug iznosio je 13,17 milijarde kuna, a na kratkoročni je otpalo 366,8 milijuna kuna. Vrijednost duga po staroj deviznoj štednji bila je 6,09 milijarde kuna. Na Velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,33 milijarde kuna, na obveznice JDA i JDB 449,52 milijuna kuna, na Obveznice za obnovu 22,82 milijuna kuna, Eurokunske obveznice 300 milijuna kuna, a na Obveznice za sanaciju banaka serije od I do V 2,98 milijardi kuna. PRIHODI PRORAČUNA DO KRAJA KOLOVOZA POVEĆANI 38,94 POSTO - Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih osam ovogodišnjih mjeseci dosegnuli su gotovo 29,60 milijardi kuna, što je 38,94 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni su rashodi i posudbe umanjene za otplate istodobno povećani za 23,88 posto na 28,22 milijarde kuna, podaci su Ministarstva financija RH. Najveći su prihodi u državnom proračunu ostvareni od poreza i to 34,35 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju u ukupnom iznosu od 26,65 milijardi kuna ili 66,52 posto planiranih proračunskih sredstava. Prema planiranom udjelu u ukupnom proračunu i dalje prednjače prihodi od poreza na dodanu vrijednost od kojeg je prikupljeno 13,28 milijardi kuna ili 66,04 posto planiranih sredstava te od poreza na dobit od kojeg je do kraja kolovoza prikupljeno 89,81 posto prikupljenih sredstava, tj. 1,72 milijarde kuna. Najmanje je planiranih poreznih prihoda ostvareno od trošarina, 59,42 posto ili 3,74 milijardi kuna, te od poreza na međunarodnu trgovinu u koje su uključene i trošarine na uvoz automobila, a od kojih je ostvareno 57,40 posto ili 2,81 milijardu kuna. Smanjenje prihoda od trošarina je, po ocjeni Ministarstva financija, posljedica izjednačavanja poreznog tretmana domaćih i voznih proizvoda, dok je kod carina riječ o smanjenju obujma uvoza, te liberalizaciji robne razmjene sa Slovenijom, Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom, te povećanom uvozu vozila uz carinsku povlasticu. Naime, uvoz vozila u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci povećan je za 13,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U strukturi rashoda prednjače plaće i doprinosi poslodavaca na ime, kojih je isplaćeno do kraja kolovoza ove godine 8,14 milijardi kuna ili 11,52 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. No, u usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem najviše su povećani troškovi subvencija i ostali tekući transferi, za 30,8 posto na 6,50 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najviše nose porasti subvencija Hrvatskim željeznicama, za 27,56 posto, te poticaji i naknade poljoprivredi, za 52,92 posto. Slijede ostale kupovine dobara i usluga koje su porasle za 20,4 posto na 7,19 milijardi kuna. U sklopu tih izdataka, pojašnjavaju stručnjaci Ministarstva financija, najveći porast bilježe tekući izdaci za obranu u iznosu od 1,04 milijarde kuna, što je posljedica plaćanja dugovanja iz prethodnih godina. Povećani su i izdaci za održavanje cesta - 42,75 posto. Do kraja kolovoza je isplaćeno 1,67 milijardi kuna duga prema domaćem sektoru, što je veličinu unutarnjeg duga smanjilo na približnu razinu od 13,5 milijardi kuna, što je, po procjeni Ministarstva, osam posto bruto domaćeg proizvoda. Iako je otplaćeno 446,9 milijuna kuna prema inozemnim kreditorima, otplata inozemnog javnog duga zahtijeva racionalno upravljanje državnim rashodima. Ministarstvo procjenjuje da je ostvareni višak od 1,38 milijardi kuna potrebno zadržati do kraja godine. 160802 MET oct 98