RFI-Pregled tiska-8-11

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 8. XI. 1998. Pregled tiska "U magazinu 'Le Point' nalazimo poduži prilog pod naslovom 'Kosovo, priča o jednoj izdaji'. Riječ je, zapravo, o špijunskoj aferi u koju je umiješan francuski časnik Bunel koji je optužen da je radio za račun Srbije. List piše o nostalgiji francuskih časnika prema Srbiji. 'Prijateljstvo između francuskih i srpskih časnika potječe iz vremena Prvog svjetskog rata'. Autor priloga kaže da je ponašanje francuskog časnika iznimka, ali da je Francuska nakon raspada bivše Jugoslavije pokazivala određeno razumijevanje prema Srbiji i Srbima, koje se nije moglo primijetiti kod ostalih europskih partnera. Solidarnost je bila prisutna u redovima časnika, posebno onih koji su bili raspoređeni u Bosni. Solidarnost je bila prisutna i u najvišim političkim krugovima. Francuski filozof Bernard Henry Levy kaže da mu je Mitterrand jednom prilikom kazao da za života neće ratovati sa Srbima. Neko vrijeme prije toga, u izjavi za jedan njemački list, francuski predsjednik je kazao da je Hrvatska pripadala nacističkom bloku, što nije bio slučaj sa Srbijom. Autor priloga, Ives Cornie zatim podsjeća da je početkom 1916. cijela Srbija bila okupirana od strane Austro-Ugarske i Bugarske te da su Francuzi u to vrijeme obučavali i naoružavali srpsku vojsku. Dvije godine kasnije, francusko-srpske snage su pod zapovjedništvom generala De Perraya ušle u oslobođeni Beograd. Francuska i Srbija su se našle na istoj strani i tijekom Drugog svjetskog rata. O svemu tome se često govori na Balkanu koji se češće okreće prošlosti nego što se zanima za budućnost. A vojnici su posebno osjetljivi na takve stvari jer su odgajani da poštuju tradiciju i savezništvo po oružju. Francuski časnici koji su bili raspoređeni u Bosni uspostavili su ravnopravne odnose sa srpskim časnicima, što donekle nije bio slučaj s bosanskim časnicima. Francuzi su zamjerali Bošnjacima što njihovi vojnici otvaraju vatru na osiguranje humanitarnih konvoja koja su bili namijenjeni stanovnicima Sarajeva. Tek pri kraju rata Francuzi su shvatili da nijedna od zaraćenih strana ne dijeli njihova stajališta o časti i datoj riječi. Od presudnog značaja bila je odluka srpskih snaga da uzmu kao taoce pripadnike mirovnih snaga. O Kosovu se također govori i u intervjuu koji je 'L Evenemenet du Jeudi' objavio sa šefom francuske diplomacije Vedrineom. Novinar je najprije iznio ocjene da Europa, kada je u pitanju kosovska kriza, izgleda koherentnija i odlučnija nego u vrijeme rata u Bosni. Francuski ministar je uzvratio da je to sasvim sigurno. Prije sedam, odnosno osam godina, postojale su razlike između Njemačke i ostalih država, ali ne u vezi s ocjenama vezanima uz politiku Slobodana Miloševića, nego u vezi s onim što treba učiniti. Ovoga puta u vezi s Kosovom, prema riječima šefa francuske diplomacije, postoji konsenzus. Iduće pitanje odnosilo se na najnovije prijetnje NATO-pakta Slobodanu Miloševiću. Vedrine je odgovorio da je vojna intervencija izbjegnuta zamalo. Vojna akcija je bila pažljivo pripremana, kako na političkom, tako i na tehničkom planu. Predstavnici su željeli zaustaviti represiju na Kosovu i smanjiti vojne potencijale VJ. Međutim, i pored sporazuma između Holbrookea i Miloševića, prema riječima šefa francuske diplomacije, rješenje je još daleko, tako da međunarodna zajednica ostaje mobilizirana". (RFI)