DEN HAAG, 5. studenoga (Hina) - Dvojica bosanskih Hrvata svjedočili +su u četvrtak na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću o napadima +Armije BiH na sela u kojima su živjeli, svome boravku u +zarobljeništvu ABiH te nemogućnosti da se i
danas vrate kućama.
DEN HAAG, 5. studenoga (Hina) - Dvojica bosanskih Hrvata svjedočili
su u četvrtak na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću o napadima
Armije BiH na sela u kojima su živjeli, svome boravku u
zarobljeništvu ABiH te nemogućnosti da se i danas vrate kućama.#L#
Dva svjedoka, koji su svjedočili zaštićenih identiteta, živjeli su
u selima Bilalovac i Gusti Grab, između Busovače i Kiseljaka, koje
je ABiH napala u siječnju 1993. godine.
Tužitelj je svom dijelu postupka izvodio brojne svjedoke koji su
govorili o napadima HVO-a na njihova sela, zarobljavanjima i
protjerivanjima Bošnjaka iz njihovih kuća. Blaškiću se, kao
zapovjedniku HVO-a, stavljaju na teret takvi progoni. Tužitelj je
sukob u srednjoj Bosni opisivao kao jednostrane napade HVO-a na
bošnjačke civile. Obrana sada dokazuje kako su i Hrvati u tom
području bili žrtve kršenja ratnog prava i to već u siječnju 1993.
godine.
Svjedoci obrane u četvrtak su govorili o napadu ABiH na sela u
području Bilalovca i Kaćuna u siječnju 1993. godine pri čemu je
hrvatsko stanovništvo izbjeglo, a jedan je broj civila ubijen.
Hrvatski civili, koji su se nakon siječanjskog napada vratili u
sela na spomenutom području, potpuno su protjerani u travnju 1993.
godine.
"Od 500-tinjak Hrvata iz Bilalovca, u selu je sada pet ili šest
obitelji", kazao je jedan svjedok. On je ispričao kako je prije
sukoba bio najbogatiji čovjek u selu, dok mu je nakon upada ABiH sva
imovina opljačkana, a u njegovoj kući sada živi bošnjačka obitelj.
Svjedok je kazao da su Hrvati u zarobljeništvu ABiH-a kopali rovove
na crti bojišta te da je i sam, uz druge zarobljenike, bio premlaćen
nakon zarobljavanja 18. travnja 1993. godine.
Ovo je prvi svjedok obrane kojega tužitelj nije protuispitivao
napomenuvši kako suosjeća s onime što je proživio. Blaškićev
branitelj Nobilo je na to primjetio da bi iz tužiteljeva
suosjećanja trebala proisteći i optužnica protiv onih koji su
svjedoku nanijeli patnje.
Drugi zaštićeni svjedok obrane, koji je bio pripadnik HVO-a u selu
Gusti Grab, svjedočio je o osvajanju sela od strane ABiH u siječnju
1993. godine pri čemu je sedmoro ili osmoro starijih civila koji
nisu mogli pobjeći ubijeno, dok je 60 hrvatskih kuća u Gustom Grabu
kao i većina njih u susjednom Oselištu opljačkano i zapaljeno u
danima nakon napada.
Svjedok je opisivao loše i nehigijenske uvjete u zatvoru u silosu
gdje je boravio do razmjene 8. veljače, te premlaćivanju hrvatskih
zarobljenika. "U sustavnim premlaćivanjima sam zadobio prijelom
vilice, a dva puta sam se onesvješćivao", ispričao je svjedok.
Svjedok, napominjući kako su odnosi Hrvata s bošnjačkim susjedima
bili vrlo dobri, naglasio je da su problemi započeli s dolaskom
bošnjačkih izbjeglica iz bosanske Krajine koncem 1992. godine koji
su protjerani u srpskom osvajanju sjeverozapadne Bosne. "S
dolaskom Krajišnika započele su provokacije, postavljanje
barikada i hrvatsko-bošnjački odnosi u Srednjoj Bosni su
pogoršani", ustvrdio je svjedok.
"Ti su nam Krajišnici u zatvoru govorili da će se oni naseliti u
srednjoj Bosni i da mi Hrvati idemo u Hrvatsku", te su nas "tjerali
da ih pozdravljamo muslimanskim pozdravima", ispričao je svjedok.
Tijekom protuispitivanja ovoga svjedoka tužitelj je tražio potvrdu
da je svjedok kao pripadnik HVO-a odlazio u borbu izvan svoga sela
te da je kao mladić odlužio vojni rok u JNA. Tužitelj time želi
pobiti teze Blaškićeve obrane kako je HVO bio struktuiran na načelu
dobrovoljnosti i na razini sela te da takvi vojnici nisu
disciplinirano provodili vojne odluke donesene na višoj
zapovjednoj razini kakva je bila Blaškićeva. Inzistirajući na
obavezi služenja vojnog roka u bivšoj JNA, tužitelj također želi
pobiti tezu obrane da je HVO bio vojska sastavljena od vojno
neobučenog stanovništva.
Svjedok je kazao da se u dva navrata borio izvan svog sela na
zajedničkim položajima HVO-a i ABiH protiv bosanskih Srba u Jajcu i
na Vlašiću te je odgovorio kako od odsluženja vojnog roka 1977. do
ulaska u HVO 1992. godine nije imao nikakvog kontakta s vojskom.
U pogledu Blaškića, svjedok je kazao da je u ratu čuo da je to
zapovjednik HVO-a, ali da nije bio upućen u zapovjedne strukture i
dužnosti.
(Hina) vb rb