SLUČAJ BLAŠKIĆ: ISKAZ FRA IVANA PERVANA

DEN HAAG, 4. studenoga (Hina) - Kiseljački župnik fra Ivan Pervan svjedočio je od ponedjeljka do srijede na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću o svojem djelovanju u Kiseljaku tijekom hrvatsko- bošnjačkih sukoba - aktivnostima Karitasa, dobavljanju hrane za stanovništvo u enklavi odsječenoj teritorijem pod nadzorom ABiH te o posjetima prognanim Bošnjacima u selu Rotilju - te je govorio o nepostojanju zapovjedne linije između Kiseljaka i Blaškićeva sjedišta u Vitezu.#L# Tužitelj u predmetu protiv generala Tihomira Blaškića izvodio je dokaze da je HVO u kiseljačkom području protjerivao Bošnjake i provodio politiku etničkog čišćenja. U svojem je dijelu postupka tužitelj posebnu pozornost posvetio Rotilju, selu u blizini Kiseljaka, u kojem su, nakon što su izbila otvorena neprijateljstva između HVO i ABiH u travnju 1993. godine okupljani Bošnjaci protjerani iz svojih kuća u kiseljačkoj općini. Dok optužba tvrdi da je Rotilj bio logor za Bošnjake, obrana u svojem dijelu postupka izvodi dokaze o tomu da su tu bili okupljeni prognani Bošnjaci koji nisu željeli otići daleko od svojih domova u okolnim selima te da se iz Rotilja moglo slobodno izlazili i ulaziti dok je katolička humanitarna organizacija Karitas dostavljala hranu Bošnjacima u Rotilj jednako kao i Hrvatima u tom području. U protuispitivanju fra Ivana Pervana tužitelj mu je predočio izvješća ECMM-a koja govore o lošim životnim uvjetima u Rotilju koji UNHCR naziva nekom vrstom logora. Fra Pervan je opovrgnuo da je to selo bilo logor dodajući da je i UNPROFOR dovodio Bošnjake u to selo i iz njega organizirao razmjene. "ECMM i UNPROFOR imali su različita stajališta o Rotilju", napomenuo je svjedok. Dok je UNHCR tijekom rata u BiH upozoravao da nasilna kao i nenasilna premještanja stanovništva vode etničkom čišćenju, UNPROFOR bi podržavao evakuacije ljudi kad su bili u područjima zahvaćenim borbom. Obrana je, uoči početka svojeg dijela postupka, zatražila da se iz optužnice odbace optužbe protiv Blaškića koje se odnose na događaje u kiseljačkom području jer obrana drži da tužitelj nije dokazao da je Blaškić, kao zapovjednik operativne zone HVO-a za srednju Bosnu, uistinu nadzirao stanje u tom području. Obrana napominje kako zbog odsječenosti kiseljačke enklave HVO-a od viteško-busovačke enklave u kojoj je bilo Blaškićevo sjedište, optuženi Blaškić nije imao stvarni nadzor nad akcijama HVO-a u Kiseljaku. Suci su, međutim, zaključili kako se u sredini postupka ne mogu izbrisati dijelovi optužnice. Tijekom protuispitivanja fra Pervana tužitelj je nastojao dokazati da Karitas nije dostavljao pomoć Bošnjacima u Rotilju sve do kolovoza 1993. godine kad je Karitas dobio za to dozvolu od HVO-a. Svjedok je na to odgovorio kako je u kolovozu službenu dozvolu nastojao ishoditi upravitelj Karitasova skladišta, ali je naglasio kako on (svjedok), kao župnik i upravitelj župnog Karitasa, nije nikada tražio nečiju dozvolu da dijeli hranu komu je potrebna. Fra Pervan je predao kao dokaz popis Bošnjaka koji su primali pomoć Karitasa te istaknuo kako Crkva nije primatelje pomoći evidentirala po nacionalnosti, ali se nacionalnost vidi iz imena. Svjedok je potvrdio tužitelju da je znao za niz nasilnih djela počinjenih prema Bošnjacima u kiseljačkom području - uništenje skladišta Merhameta, fizičke napade na Bošnjake u gradu, sedmoro ubijenih Bošnjaka u napadu skupine pripadnika HVO-a na Rotilj, kao i druge slučajeve pljačkanja, paljenja i iseljavanja Bošnjaka. "Ja sam s oltara osuđivao takva zla", kazao je fra Pervan koji je pročitao neke od svojih propovijedi u kojima je osudio ubojstva, pljačke i ratno bogaćenje. Tužitelj je tražio potvrdu da je HVO u Kiseljaku kupovao tenkove od vojske bosanskih Srba, a svjedok je kazao da je vidio dva tenka te da su oni bili unajmljivani. "Sjećam se da se skupljalo milijun maraka za takvo unajmljivanje", napomenuo je on dodajući kako se za jedan metak plaćalo tri do pet maraka. Svjedok je potvrdio zaključak suca Mohammeda Shahabuddeena kako su Srbi isporučivali oružje stranama s kojima su bili u sukobu jer su očekivali da će ono biti korišteno u sukobu Hrvata i Muslimana. Svjedok je iznio niz primjera o nepostojanju zapovjedne linije između Viteza i Kiseljaka zbog odsječenosti kiseljačke enklave HVO-a od busovačko-viteškog područja. On je napomenuo kako je zahvaljujući "komercijalnim konvojima" cijena kutije cigareta u Kiseljaku iznosila jednu njemačku marku, dok je u Busovači kutija cigareta stajala 100 maraka, što pokazuje fizičku odsječenost dviju enklava. Fra Pervan govorio je i o optuženom Blaškiću, opisujući ga kao poštenu, principijelnu i nenasilnu osobu. "Nikada nisam čuo da je Blaškić pripadnike drugih nacija nazivao nekim pogrdnim imenom...U vrijeme kad je srpska strana započela rat protiv Bošnjaka i Hrvata, on se pridružio HVO-u iz domoljubnih pobuda jer je poticao iz srednje Bosne i jer je želio da BiH ostane na svojem mjestu", rekao je fra Pervan. Sudac Jorda želio je znati je li fra Pervan, kao katolički svećenik, činio sve da osigura neutralnost Crkve u bošnjačko-hrvatskom sukobu. "Bili ste nazočni na jednoj paradi koja je imala nacionalistička obilježja i posjećivali ste neke znance u vojarni HVO-a?", napomenuo je sudac. Svjedok je odgovorio kako su mu kontakti s vojnim i civilnim dužnosnicima omogućavali da više stvari zna i da o njima progovori s kršćanskih pozicija. Sudac Riad upitao je fra Pervana drži li da je sukob Bošnjaka i Hrvata bio nametnut ili su ga ljudi željeli. Svjedok je odgovorio kako vjeruje da je sukob bio rezultat prethodne srpske agresije i potom nastale borbe Hrvata i Bošnjaka za životni prostor u srednjoj Bosni. "Vjerujem i nadam se da će svatko moći živjeti na svojoj zemlji", rekao je on na kraju svjedočenja na ICTY-u. (Hina) vb sv