FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SLUČAJ BLAŠKIĆ: SVJEDOČENJE KISELJAČKOG ŽUPNIKA

DEN HAAG, 3. studenoga (Hina) - Župnik kiseljački fra Ivan Pervan +svjedočio je na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću o stanju u +kiseljačkom području 1993. godine - pristizanju izbjeglica i +svojim naporima da opskrbi stanovništvo hranom.+ Fra Pervan je rekao da su u njegovu župu tijekom rata stizali valovi +izbjeglica iz drugih krajeva BiH - 2000 hrvatskih i bošnjačkih +izbjeglica 1992. godine, dok je tijekom 1993. i 1994. godine u župu +pristiglo 14.000, a u općinu ukupno 30.000 hrvatskih izbjeglica iz +srednje Bosne. + Svjedok, koji je bio upravitelj župnog Karitasa, kazao je da je +Karitas skrbio i za Bošnjake jer kiseljački Merhamet zbog +unutarnjih problema nije imao dovoljno humanitarne pomoći. Fra +Pervan je dodao da se pukovnik Blaškić složio da Karitas treba +davati pomoć Bošnjacima. + Nakon dolaska mnogobrojnih hrvatskih izbjeglica u kiseljačko +područje odnosi među ljudima su vrlo pogoršani, kazao je svjedok. +On je potvrdio obrani da su izbjeglice bez smještaja i ekstremisti +protjerivali Bošnjake iz njihovih domova. + Tužitelj je u svojem dijelu postupka dokazivao da je HVO u rujnu +1993. godine u selu Rotilju okupio Bošnjake iz nekoliko kiseljačkih +sela s namjerom da ih kasnije etnički očisti iz tog područja, te je
DEN HAAG, 3. studenoga (Hina) - Župnik kiseljački fra Ivan Pervan svjedočio je na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću o stanju u kiseljačkom području 1993. godine - pristizanju izbjeglica i svojim naporima da opskrbi stanovništvo hranom. Fra Pervan je rekao da su u njegovu župu tijekom rata stizali valovi izbjeglica iz drugih krajeva BiH - 2000 hrvatskih i bošnjačkih izbjeglica 1992. godine, dok je tijekom 1993. i 1994. godine u župu pristiglo 14.000, a u općinu ukupno 30.000 hrvatskih izbjeglica iz srednje Bosne. Svjedok, koji je bio upravitelj župnog Karitasa, kazao je da je Karitas skrbio i za Bošnjake jer kiseljački Merhamet zbog unutarnjih problema nije imao dovoljno humanitarne pomoći. Fra Pervan je dodao da se pukovnik Blaškić složio da Karitas treba davati pomoć Bošnjacima. Nakon dolaska mnogobrojnih hrvatskih izbjeglica u kiseljačko područje odnosi među ljudima su vrlo pogoršani, kazao je svjedok. On je potvrdio obrani da su izbjeglice bez smještaja i ekstremisti protjerivali Bošnjake iz njihovih domova. Tužitelj je u svojem dijelu postupka dokazivao da je HVO u rujnu 1993. godine u selu Rotilju okupio Bošnjake iz nekoliko kiseljačkih sela s namjerom da ih kasnije etnički očisti iz tog područja, te je istaknuo da je Rotilj bio logor za Bošnjake. Međutim, fra Pervan je u svjedočenju kazao da Rotilj nije bio logor i da su u njemu privremeno boravili Bošnjaci protjerani iz okolnih sela koji nisu željeli otići daleko od svojih kuća. "Iz Rotilja je vodilo osam cesta i putova koji nisu bili čuvani. U selu su cijelo vrijeme živjeli i Hrvati, tu je bila i liječnica, a stizala je i humanitarna pomoć", izjavio je svjedok koji je posjećivao Rotilj, a jednom je u svojem autu prevezao i humanitarnu pomoć za bošnjačke izbjeglice u tom selu. "Rampa i dva čuvara na glavnoj cesti za Rotilj postavljeni su da spriječe ulazak onih koji bi maltretirali bošnjačke izbjeglice", dodao je. Fra Pervan je potom opisao putovanja preko srpskog teritorija koja je poduzimao 1993. godine kako bi došao u Split gdje se nalazilo skladište Karitasa. On je s vozačima kamiona do Splita putovao gotovo 1200 kilometara - od Kiseljaka cestom južno od Sarajeva, preko Zvornika, Brčkog, Banje Luke te potom Glamoča i Livna do Splita. Napominjući da je najkraći put za Split vodio preko teritorija ABiH kojim nije mogao proći, fra Pervan je kazao da su civilne i vojne vlasti u Kiseljaku dogovorile prolazak srpskim teritorijem "uz nadoknadu" koja je znala iznositi 10 cisterni nafte ili 10.000 njemačkih maraka. "Bio je to težak i užasan put. Putujući preko Republike Srpske doživljavali smo maltretiranja i vrijeđanja, a znali su nam i otimati robu", ispričao je fra Pervan kojega su na srpskom teritoriju u više navrata zatvarali - u Sanskom Mostu, 26 sati u Bileći, 10 dana kod Stoca - dok nije stigla potpuna "isplata" za prolazak konvoja. Do Kiseljaka su stizali i "komercijalni konvoji" s luksuznijom robom - cigaretama, pićem, odjećom, nakitom - koji su se prodavali u Kiseljaku i na bošnjačkoj strani prema Visokom, dodao je svjedok koji je napomenuo kako sam nije sudjelovao u organizaciji tih konvoja koji su donijeli vlastima u Kiseljaku ekonomsku moć. On je dodao kako su od bošnjačke strane znali dobiti tisuće vojničkih čizama ili ugljen. Svjedok je rekao da je nakon sukoba ABiH i HVO-a u siječnju 1993. godine, Kiseljak ostao odsječen od viteško-busovačkog područja te je kazao da je nakon toga do kraja rata samo jednom uspio proći u Busovaču kamo je dostavio hranu. Fra Pervan je u svojem svjedočenju pred ICTY-jem ukratko ispričao kakvo je značenje franjevaca u BiH. "Bosanski je kralj zamolio papu da pošalje svoje misionare u Bosnu i 1292. godine su u nju stigli franjevci. Tijekom turske vladavine franjevci su jedini pružali potporu katolicima u Bosni", kazao je među ostalim svjedok dodajući kako su 1991. godine franjevci proslavili 700. obljetnicu bivanja u Bosni i da je tom prigodom predsjednik Alija Izetbegović kazao da su franjevci najstariji dio države BiH. Svjedočenje fra Ivana Pervana nastavit će se u utorak poslijepodne. (Hina) vb sd

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙