ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Na domaćem i inozemnim tržištima +sladoleda ove se godine bilježi pad prodaje. "Održavajući kontakte +i sa svojim konkurentima znamo da je ovo bila izuzetno teška godina +za sve proizvođače sladoleda u
Europi", kazala je direktorica Leda +Ljerka Puljić. Naime, prošla je godina za najvećeg domaćeg +proizvođača sladoleda i smrznute hrane, bila izuzetno dobra, jer je +postignut porast prodaje od 27 posto. Ovogodišnji, pak, ambiciozni +plan, koji je uključivao financijski rast prodaje od 12 posto, +tijekom godine nije se u potpunosti ostvario.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Na domaćem i inozemnim tržištima
sladoleda ove se godine bilježi pad prodaje. "Održavajući kontakte
i sa svojim konkurentima znamo da je ovo bila izuzetno teška godina
za sve proizvođače sladoleda u Europi", kazala je direktorica Leda
Ljerka Puljić. Naime, prošla je godina za najvećeg domaćeg
proizvođača sladoleda i smrznute hrane, bila izuzetno dobra, jer je
postignut porast prodaje od 27 posto. Ovogodišnji, pak, ambiciozni
plan, koji je uključivao financijski rast prodaje od 12 posto,
tijekom godine nije se u potpunosti ostvario.#L#
Iako tvrtka posluje u izuzetno konkurentskom okruženju, u Ledu se
nadaju kako bi kraj godine trebali ipak dočekati s nešto boljim
rezultatima nego onima ostvarenima u 1997.
Ovogodišnja je sezona među proizvođačima sladoleda u Europi
ocijenjena kao vrlo kratka, budući da je udarni termin prodaje bio
jedino u razdoblju od sredine srpnja do sredine kolovoza. Takva
špica nije dovoljna da bi osigurala veći rast prodaje u odnosu na
1997., istaknuli su u Ledu. Europski proizvođači sladoleda bili su
suočeni i s recesijom, koja je nepovoljno djelovala na potrošnju te
vrste roba.
"Uz postojeće trendove na europskom tržištu, koji su bili prisutni
i kod nas, sučeni smo bili i s našim unutrašnjim uzrocima smanjenja
potrošnje. Ponajprije je to uvođenje poreza na dodanu vrijednost
(PDV), zbog čega je došlo do vrlo ozbiljnih preraspodjela unutar
potrošnje svake obitelji", rekla je Ljerka Puljić. Ona drži da je u
sklopu zaštite domaće proizvodnje hrvatska Vlada nedovoljno
učinila.
"Sladoled je u Hrvatskoj trenutno najmanje zaštićen u usporedbi sa
zapadnoeuropskim zemaljama", kazala je Ljerka Puljić. Te zemlje ne
provode zaštitu domaće proizvodnje sladoleda samo putem
prelevmana, iako su i oni su vrlo visoki, već i uvoznim kvotama.
Tako, primjerice, prelevman u Njemačkoj iznosi 4,5 njemačkih
maraka za kilogram uvoznog sladoleda, dok je u Hrvatskoj 3,05 kuna
za kilogram.
Uvjeti rada domaćih proizvođača sladoleda i europskih, smatraju u
Ledu, su neusporedivi. Naime, cijene osnovnih sirovina za
proizvodnju daleko premašuju cijene koje plaćaju zapadnoeuropski
proizvođači, a na rad se plaćaju znatno veći porezi i doprinosi.
Ako se ne poduzmu ozbiljniji zahvati za zaštitu domaće proizvodnje,
u Ledu kažu da će se moć zapadnoeuropske konkurencije osjetiti jače
no dosada.
Iako je Ledo ove godine, zahvaljujući velikim investicijama,
zadržao udjel na domaćem tržištu na lanjskoj razini od 64 posto,
zabilježen je pad prodaje u odnosu na 1997. Istodobno, uvoz
sladoleda uvećan je za 300 tona.
U tvrtki drže da je potrebno zaštititi domaću proizvodnju, ako ne
kroz sustav prevelemana, onda kroz subvencioniranje izvoza svakog
kilogram sladoleda.
(Hina) mku sbo