FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: SLABIJA PRODAJA SLADOLEDA NA EUROPSKOM I DOMAĆEM TRŽIŠTU

ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Na domaćem i inozemnim tržištima +sladoleda ove se godine bilježi pad prodaje. "Održavajući kontakte +i sa svojim konkurentima znamo da je ovo bila izuzetno teška godina +za sve proizvođače sladoleda u Europi", kazala je direktorica Leda +Ljerka Puljić. Naime, prošla je godina za najvećeg domaćeg +proizvođača sladoleda i smrznute hrane, bila izuzetno dobra, jer je +postignut porast prodaje od 27 posto. Ovogodišnji, pak, ambiciozni +plan, koji je uključivao financijski rast prodaje od 12 posto, +tijekom godine nije se u potpunosti ostvario.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Na domaćem i inozemnim tržištima sladoleda ove se godine bilježi pad prodaje. "Održavajući kontakte i sa svojim konkurentima znamo da je ovo bila izuzetno teška godina za sve proizvođače sladoleda u Europi", kazala je direktorica Leda Ljerka Puljić. Naime, prošla je godina za najvećeg domaćeg proizvođača sladoleda i smrznute hrane, bila izuzetno dobra, jer je postignut porast prodaje od 27 posto. Ovogodišnji, pak, ambiciozni plan, koji je uključivao financijski rast prodaje od 12 posto, tijekom godine nije se u potpunosti ostvario.#L# Iako tvrtka posluje u izuzetno konkurentskom okruženju, u Ledu se nadaju kako bi kraj godine trebali ipak dočekati s nešto boljim rezultatima nego onima ostvarenima u 1997. Ovogodišnja je sezona među proizvođačima sladoleda u Europi ocijenjena kao vrlo kratka, budući da je udarni termin prodaje bio jedino u razdoblju od sredine srpnja do sredine kolovoza. Takva špica nije dovoljna da bi osigurala veći rast prodaje u odnosu na 1997., istaknuli su u Ledu. Europski proizvođači sladoleda bili su suočeni i s recesijom, koja je nepovoljno djelovala na potrošnju te vrste roba. "Uz postojeće trendove na europskom tržištu, koji su bili prisutni i kod nas, sučeni smo bili i s našim unutrašnjim uzrocima smanjenja potrošnje. Ponajprije je to uvođenje poreza na dodanu vrijednost (PDV), zbog čega je došlo do vrlo ozbiljnih preraspodjela unutar potrošnje svake obitelji", rekla je Ljerka Puljić. Ona drži da je u sklopu zaštite domaće proizvodnje hrvatska Vlada nedovoljno učinila. "Sladoled je u Hrvatskoj trenutno najmanje zaštićen u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemaljama", kazala je Ljerka Puljić. Te zemlje ne provode zaštitu domaće proizvodnje sladoleda samo putem prelevmana, iako su i oni su vrlo visoki, već i uvoznim kvotama. Tako, primjerice, prelevman u Njemačkoj iznosi 4,5 njemačkih maraka za kilogram uvoznog sladoleda, dok je u Hrvatskoj 3,05 kuna za kilogram. Uvjeti rada domaćih proizvođača sladoleda i europskih, smatraju u Ledu, su neusporedivi. Naime, cijene osnovnih sirovina za proizvodnju daleko premašuju cijene koje plaćaju zapadnoeuropski proizvođači, a na rad se plaćaju znatno veći porezi i doprinosi. Ako se ne poduzmu ozbiljniji zahvati za zaštitu domaće proizvodnje, u Ledu kažu da će se moć zapadnoeuropske konkurencije osjetiti jače no dosada. Iako je Ledo ove godine, zahvaljujući velikim investicijama, zadržao udjel na domaćem tržištu na lanjskoj razini od 64 posto, zabilježen je pad prodaje u odnosu na 1997. Istodobno, uvoz sladoleda uvećan je za 300 tona. U tvrtki drže da je potrebno zaštititi domaću proizvodnju, ako ne kroz sustav prevelemana, onda kroz subvencioniranje izvoza svakog kilogram sladoleda. (Hina) mku sbo

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙