ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Dugogodišnje odsustvo osmišljene i konzistentne politike u agraru, te nedostatak primjerenih stručnjaka za prehrambenu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, neki su od uzroka
neusklađenosti primarne poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Ocijenili su to, uz ostalo, stručnjaci i predstavnici prehrambenih, konditorskih i mesnih tvrtki, raspravljajući danas o položaju i značenju hrvatske prehrambene industrije i hrvatskom prehrambenom proizvodu.
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Dugogodišnje odsustvo osmišljene i
konzistentne politike u agraru, te nedostatak primjerenih
stručnjaka za prehrambenu proizvodnju u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva, neki su od uzroka neusklađenosti
primarne poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane u
Hrvatskoj. Ocijenili su to, uz ostalo, stručnjaci i predstavnici
prehrambenih, konditorskih i mesnih tvrtki, raspravljajući danas o
položaju i značenju hrvatske prehrambene industrije i hrvatskom
prehrambenom proizvodu.#L#
Upozorili su da prerada hrane počiva u velikoj mjeri na uvezenim
sirovinama i tehnološki zaostaje, a da problem predstavlja i trend
smanjenja količine stoke za klanje.
Raspravu je, na zagrebačkom Fakultetu kemijskog inženjerstva i
tehnologije, u namjeri stručnog doprinosa sustavnom promišljanju
strategije gospodarskog razvoja, organizirala Akademija
tehničkih znanosti Hrvatske i Hrvatsko društvo za sustave.
U sklopu prerađivačke industrije, na proizvodnju hrane i pića
otpada 25 posto, i jedna je od glavnih oslonaca u hrvatskom
gospodarstvu, čulo se u raspravi.
"Podravka", koja je jedna od najvećih izvoznika, glavninu sirovina
potrebnih za proizvodnju prisiljena je uvoziti, jer ih nema na
hrvatskom tržištu. Primjerice, sol pretežno uvozi (70 posto
potrebnih količina) kao i polovinu potrebnih količine šećera, dok u
potpunosti uvoze glutamate, kukuruzni škrob i mlijeko u prahu,
upozoreno je.
Stručnjaci iz "Podravke" ističu kako je za stvaranje "hrvatskog
prehrambenog proizvoda" potrebno oživotvoriti originalnu ideju,
ali i potrebnu komunikaciju između potrošača i proizvođača. Takav
proizvod mora biti stalno dostupan potrošaću na policama trgovine,
bez obzira je li tvornica uspjela naplatiti svoja potraživanja od
trgovine.
Konditorska industrija (industrija slatkiša) u ukupnom izvozu
sudjeluje sa 10 posto, ali je i ona tehnološki zaostaje, iako ima
visoku razinu znanja i iskustva zaposlenih stručnjaka, rekao je
predstavnik "Kraša".
Današnje teško stanje u klaonicama i proizvodnji mesa, proizlaze iz
preobrazbe u vlasničkim odnosima i iz nasljeđenih teškoća iz bivšeg
sustava. Ukupna proizvodnja mesa u Hrvatskoj se smanjuje, a to se
smanjenje ogleda posebice kod proizvodnje goveda, koja je od 1991.
do danas, prepolovljena (sa 46.000 tona na 24.000t), a smanjenje
proizvodnje očituje se i kod svinja.
(Hina) bma ln
231638 MET oct 98