GS: SLOŽENI UVJETI JESENSKE SJETVE I BERBE

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Ovogodišnja jesenska sjetva, kao i berba kasnih usjeva, bit će u vrlo složenim uvjetima, zaključili su gospodarstvenici na današnjem sastanku u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Među poteškoćama vezanim za sjetvu istaknute su klimatske prilike koje trenutačno nisu naklonjene proizvođačima, kašnjenja u pripremi za sjetvu te novi model subvencioniranja poljoprivredne proizvodnje, koji na primjeru uljane repice ne daje garancije za veću motiviranost proizvođača.#L# Za realizaciju plana ovogodišnje jesenske sjetve nužno je osigurati materijalne preduvjete - povoljna kreditna sredstva i stimulativne cijene, što do sada nije učinjeno, rekao je zamjenik direktora toga sektora Zvonimir Buntić. Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić prisutne je izvijestio o Programu ovogodišnje jesenske sjetve koji je hrvatska Vlada prihvatila na jučerašnjoj sjednici, te o novom sustavu poticaja u poljoprivredi po proizvodnoj površini. Tako bi se, kazao je Đurkić, u ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi trebalo zasijati 294.120 hektara, što je za 3,3 posto više nego prošle godine. Programom je predviđeno sjetva pšenice na 69,7 posto sjetvenih površina, ozimog ječma na 11,9 posto, raži i zobi na 3,10 posto, uljane repice na 6,12 posto površina, ozimog povrća na 2,31 posto, krmnog bilja na 3,2 posto, a svih ostalih ozimih kultura na 3,67 posto predviđenih sjetvenih površina. Programom je i utvrđen raspored sjetvenih površina za žitarice, tj. utvrđene su kulture i raspored njihovih proizvodnih površina po županijama za koje će se isplaćivati novčani poticaji. Temeljem prihvaćenog programa, zajamčena cijena pšenice bit će 0,75 kuna za kilogram, dok će poticaj za sjetvenu površinu iznositi 1050 kuna po hektara. Za ječam će poticaj iznositi 500 kuna po hektara, a za raž i durum pšenicu 1300 kuna. Zaštitna cijena za uljanu repicu utvrđena je u iznosu od 1,70 kuna po kilogramu, dok je poticaj po zasijanom hektaru određen u visini 1100 kuna. Ti će se poticaju, po Đurkićevim riječima, isplaćivati iz proračunskih sredstava za iduću godinu i to 50 posto u razdoblju siječanj-travanj, a ostatak nakon žetve. Novim mjerama poticaja, među ostalim, ukida se dosadašnja praksa robnog kreditiranja, a snižavanjem zajamčenih cijena osigurala bi se jeftinija sirovina za prehrambenu industriju te stvorile pretpostavke za snižavanje cijena finalnih proizvoda. Po mišljenju stručnjaka Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, jedan od ključnih pitanja u području sustavnih mjera za poticanje poljoprivredne proizvodnje je osnivanje Fonda za kreditiranje tekuće proizvodnje u poljoprivredi. Taj bi Fond trebao raspolagati s pet do šest milijardi kuna. No, osim što je u svibnju ove godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložilo Vladi da se ta institucija oformi, do sada nije ništa učinjeno. (Hina) mku sbo 021341 MET oct 98