ŠIBENIK, 13. listopada (Hina) - Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK), nadbiskup zagrebački Josip Bozanić izjavio je danas kako nedavno potpisani Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima
Katoličku crkvu nije privilegirao u odnosu na građane i ostale vjerske zajednice u Hrvatskoj.
ŠIBENIK, 13. listopada (Hina) - Predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije (HBK), nadbiskup zagrebački Josip Bozanić izjavio je
danas kako nedavno potpisani Ugovor između Svete Stolice i
Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima Katoličku crkvu nije
privilegirao u odnosu na građane i ostale vjerske zajednice u
Hrvatskoj. #L#
Govoreći na konferenciji za novinare u povodu 17. plenarnog
zasjedanja HBK-a, koje se od 12. do 14. listopada održava u Šibeniku
na spomen 700. obljetnice Šibenske biskupije, Bozanić je pojasnio
kako Crkva ugovorom nastoji postići "efikasniju dinamiku" povrata
imovine koju su joj oduzele komunističke vlasti te kako će se, bez
obzira na državnu pomoć koju će sukladno ugovoru primati, i dalje
uglavnom samofinancirati.
Što se financiranja tiče, glavni crkveni prihodi i dalje će biti
prilozi vjernika, kazao je Bozanić. Ugovor, pak, na temelju
hrvatskoga Ustava i opće koristi Crkve za društvo, određuje pomoć
Crkvi iz državnoga proračuna u iznosu od dvije prosječne brutto
plaće po jednoj župi, i to samo ako župa na selu broji više od 1.000,
a u gradu više od 3.000 vjernika. Taj će novac, koji nije dostatan za
crkveni život, dobivati HBK te ga raspodjeljivati nižim crkvenim
tijelima, izvijestio je Bozanić. Pojasnio je kako je tu primijenjen
skandinavski model u kojemu država Crkvu financijski potpomaže
sukladno broju vjernika. U početku pregovora Crkva se zauzimala za
talijansko-španjolski model, po kojemu vjernici sami odabiru kojoj
će vjerskoj zajednici ili humanitarnoj djelatnosti uplatiti dio
svojega obveznog poreza.
Što se povrata crkvene imovine tiče, ugovor regulira povrat,
nadoknadu i zamjenu imovine, ali u okvirima hrvatskoga Zakona o
povratu imovine oduzete tijekom jugoslavenske komunističke
vlasti. Crkva je, poput svih drugih, i dalje u okvirima toga zakona,
ali ugovorom želi ubrzati cijeli proces, pa tako pomoći i drugima u
ubrzanju povrata njihove imovine.
U roku od šest mjeseci zajednička će crkveno-državna komisija
popisati crkvenu imovinu koja se može vratiti, i u tome popisu
naznačiti rokove vraćanja. Za nadoknadu imovine također će se
sastaviti popis, a za treću predviđenu mogućnost, zamjenu
nacionaliziranoga za nešto što Crkvi može biti zanimljivo,
razgovarat će se pojedinačno, izvijestio je Bozanić.
Biskup đakovački i srijemski Marin Srakić govorio je o rezultatima
rasprave HBK o nedavnome posjetu pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj.
Biskupi su zadivljeni jedinstvom Crkve i naroda iskazanom tom
prigodom, kazao je, ocijenivši beatifikaciju nadbiskupa Alojzija
Stepinca središnjim događajem Papina boravka u Hrvatskoj. Srakić
je istaknuo Papine poruke o potrebi odgovorne izgradnje
budućnosti, demokratizacije i jačanja povjerenja, tolerancije,
morala i demokracije, kao i nove evangelizacije, crkvenoga
jedinstva i ekumenskoga dijaloga. Naglasio je također Papinu
poruku međunarodnoj zajednici da osigura pravo na život i
nezavisnost svim narodima te da ne zaboravi stradanje Hrvata kroz
povijest, a osobito u posljednjih nekoliko godina. HBK osobito će
nastojati omasoviti Papine poruke, i zato će tiskati primjerene
publikacije, najavio je.
Na susretu s novinarima sudjelovao je i požeški biskup i generalni
tajnik HBK msgr. Antun Škvorčević.
(Hina) pbo ds
131736 MET oct 98