FRANCUSKA
LA CROIX
2. X. 1998.
Hrvatska Crkva želi igrati novu ulogu
Novinarka lista Christine Holzbauer-Madison, u sklopu većeg broja
članaka posvećenih Papinu boravku u Hrvatskoj, piše i o stanju u
hrvatskoj katoličkoj crkvi:
"U stražnjem dvorištu franjevačkog samostana u Zagrebu, u središtu
Kaptola, Branka je užurbana oko svoje peći. 13 je sati. Za dva sata,
stotinjak osoba doći će, kao i svakoga dana, u tu minijaturnu
kuhinju kako bi dobili svoj dnevni obrok. 'Krajem mjeseca, kad se
isplaćuju mirovine, čak nam nešto i ostane. Ostale je dane ovdje sve
puno ljudi', objašnjava Branka. 'Kuhinja je otvorena samo sat
vremena dnevno, a od početka godine broj obroka koje poslužimo
udvostručio se', dodaje fra. Mihael Nekić. On je Hrvat iz
dijaspore, rođen u Australiji, kamo su njegovi roditelji iselili
šezdesetih godina. U Europu je stigao 1990. Završio je studij
menedžmenta i dobio posao inženjera u tvrtki Pacific Dunlop. No, u
studenome 1991. godine Srbi su do temelja razorili Vukovar, a on je
odmah osjetio Božji poziv. Svoje vrijeme dijeli na pomaganje
siromašnima (u Zagrebu se na desetak mjesta poslužuje juha za
siromašne, a najveća javna kuhinja, koju vode franjevci, dijeli do
700 obroka dnevno) i uređivanja stranica na internetu koje je
Katolička crkva pokrenula povodom posjeta Svetoga Oca, a tu on, kao
glavni voditelj, zbog poznavanja engleskog jezika, simbolizira
novi naraštaj hrvatskog svećenstva.
'Danas Crkva mora primjenjivati nova komunikacijska sredstva',
kaže Nekić lakonski. Poslije stjecanja nezavisnosti i teških
iskušenja u ratu (ukupno 1426 vjerskih objekata bilo je oštećeno
ili uništeno), Crkva je u Hrvatskoj dobila punu samostalnost budući
da Ustav jamči vjerske slobode, bez ikakve razlike, svim vjerama, a
i njihov slobodan pristup medijima. Crkva je dugo bila simbol
jedinstva hrvatskoga naroda, čije se dvije trećine očituju kao
katolici, i ona sada traži svoje mjesto u društvu.
Prvi zadatak Crkve jest, prema riječima novoga zagrebačkog
nadbiskupa, 'promicanje kršćanskih vrijednosti u društvu na putu
prema demokratizaciji, poslije pada komunizma'. A to monsinjora
Bozanića ne spriječava da najoštrije osudi 'sebičnu zlorabu
vlasti' sadašnjega režima čija nacionalistička nastojanja,
uostalom, na Kaptolu jako loše dočekuju. 'Uloga Crkve nije da se
bavi politikom, nego da probudi kritički pogled i savjest', drži
otac Ivan Miklenić, glavni urednik 'Glasa Koncila', katoličkog
tjednika koji danas tiska 50 tisuća primjeraka. I navodi primjer
novog zakona o denacionalizaciji koji državi omogućuje prodaju
javnih stanova, a da ne mora prije toga isplatiti odštetu prvotnim
vlasnicima. Taj teški problem muti odnose Kaptola (vjerska četvrt)
i Griča (četvrt u kojoj se nalaze državna ministarstva), iako i s
jedne i s druge strane nastoje umanjiti njegove posljedice.
Iako se o njemu raspravlja već nekoliko mjeseci, gospodarski
sporazum između Svete Stolice i hrvatske države, u vezi s crkvenim
posjedima, i dalje nije potpisan. 'Da se razumijemo', kaže otac
Miklenić, 'ono što je nama važno nije to što će dobiti Crkva, nego
što će dobiti narod'.
Suočeni sa sve siromašnijom srednjom klasom i sve težim socijalnim
stanjem, osobito kad je riječ o umirovljenicima i starijim osobama,
'vrijeme je da se opet počnemo međusobno pomagati i da budemo
solidarni', kaže mladi pomoćnik direktora Caritasa u Hrvatskoj
Vincent Batarelo, i on Hrvat iz dijaspore. A s tim se pozivom slaže i
sestra Antonietta Petrosino, predstavnica talijanskog Caritasa u
Zagrebu, u kojemu je proživjela cijelo ratno razdoblje. 'Dugo je
hrvatska Crkva naglasak stavljala na pravdu, a ne toliko na oprost.
Danas se to mora promijeniti', kaže ona. Kao i sva društva u
tranziciji, Hrvatska je od Zapada, za sada, prihvatila samo ono što
je najlakše: modu, zabavu, drogu... A širenje te pošasti zabrinjava
crkvene vlasti i tjera ih na traženje partnerstva, poput onoga koje
se razvija s francuskom katoličkom pomoći oko stvaranja centara za
liječenje ovisnika kojih do sada u Hrvatskoj nije bilo. Budući da je
međunarodne pomoći sve manje, naglasak se sada stavlja na konkretne
projekte, osobito kad je riječ o izbjeglicama, 'bez razlikovanja
njihova etničkog podrijetla', kaže sestra Antonietta. I dodaje:
'Zaista je krajnje vrijeme da se Hrvati nauče otvarati prema
drugima'".
050304 MET oct 98
Šveb (HRT): Ne radi se o 800 otkaza, radi se o sporazumnim ponudama otpremnina
Norveški savez za VAR, klubovi protiv
Potvrđen program 35. Marulićevih dana, u konkurenciji 13 predstava
Plenković i Šmihal s gospodarstvenicima: Nastavljamo još jaču suradnju
Francuska: Pregovori o proračunu na staklenim nogama, u pitanju opstanak vlade
MOO: Sedam kandidata za novog predsjednika MOO-a
Najava - gospodarstvo - za četvrtak, 30. siječnja
Gospodarstvo - ukratko do 17,30 sati
Student preminuo nakon pada prilikom slavlja pobjede Eaglesa
Rusija će u 2024/2025. izvesti znatno manje žitarica - ministrica