FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

2. X. LA CROIX - CRKVA U HRV

FRANCUSKA LA CROIX 2. X. 1998. Hrvatska Crkva želi igrati novu ulogu Novinarka lista Christine Holzbauer-Madison, u sklopu većeg broja članaka posvećenih Papinu boravku u Hrvatskoj, piše i o stanju u hrvatskoj katoličkoj crkvi: "U stražnjem dvorištu franjevačkog samostana u Zagrebu, u središtu Kaptola, Branka je užurbana oko svoje peći. 13 je sati. Za dva sata, stotinjak osoba doći će, kao i svakoga dana, u tu minijaturnu kuhinju kako bi dobili svoj dnevni obrok. 'Krajem mjeseca, kad se isplaćuju mirovine, čak nam nešto i ostane. Ostale je dane ovdje sve puno ljudi', objašnjava Branka. 'Kuhinja je otvorena samo sat vremena dnevno, a od početka godine broj obroka koje poslužimo udvostručio se', dodaje fra. Mihael Nekić. On je Hrvat iz dijaspore, rođen u Australiji, kamo su njegovi roditelji iselili šezdesetih godina. U Europu je stigao 1990. Završio je studij menedžmenta i dobio posao inženjera u tvrtki Pacific Dunlop. No, u studenome 1991. godine Srbi su do temelja razorili Vukovar, a on je odmah osjetio Božji poziv. Svoje vrijeme dijeli na pomaganje siromašnima (u Zagrebu se na desetak mjesta poslužuje juha za siromašne, a najveća javna kuhinja, koju vode franjevci, dijeli do 700 obroka dnevno) i uređivanja stranica na internetu koje je Katolička crkva pokrenula povodom posjeta Svetoga Oca, a tu on, kao glavni voditelj, zbog poznavanja engleskog jezika, simbolizira novi naraštaj hrvatskog svećenstva. 'Danas Crkva mora primjenjivati nova komunikacijska sredstva', kaže Nekić lakonski. Poslije stjecanja nezavisnosti i teških iskušenja u ratu (ukupno 1426 vjerskih objekata bilo je oštećeno ili uništeno), Crkva je u Hrvatskoj dobila punu samostalnost budući da Ustav jamči vjerske slobode, bez ikakve razlike, svim vjerama, a i njihov slobodan pristup medijima. Crkva je dugo bila simbol jedinstva hrvatskoga naroda, čije se dvije trećine očituju kao katolici, i ona sada traži svoje mjesto u društvu. Prvi zadatak Crkve jest, prema riječima novoga zagrebačkog nadbiskupa, 'promicanje kršćanskih vrijednosti u društvu na putu prema demokratizaciji, poslije pada komunizma'. A to monsinjora Bozanića ne spriječava da najoštrije osudi 'sebičnu zlorabu vlasti' sadašnjega režima čija nacionalistička nastojanja, uostalom, na Kaptolu jako loše dočekuju. 'Uloga Crkve nije da se bavi politikom, nego da probudi kritički pogled i savjest', drži otac Ivan Miklenić, glavni urednik 'Glasa Koncila', katoličkog tjednika koji danas tiska 50 tisuća primjeraka. I navodi primjer novog zakona o denacionalizaciji koji državi omogućuje prodaju javnih stanova, a da ne mora prije toga isplatiti odštetu prvotnim vlasnicima. Taj teški problem muti odnose Kaptola (vjerska četvrt) i Griča (četvrt u kojoj se nalaze državna ministarstva), iako i s jedne i s druge strane nastoje umanjiti njegove posljedice. Iako se o njemu raspravlja već nekoliko mjeseci, gospodarski sporazum između Svete Stolice i hrvatske države, u vezi s crkvenim posjedima, i dalje nije potpisan. 'Da se razumijemo', kaže otac Miklenić, 'ono što je nama važno nije to što će dobiti Crkva, nego što će dobiti narod'. Suočeni sa sve siromašnijom srednjom klasom i sve težim socijalnim stanjem, osobito kad je riječ o umirovljenicima i starijim osobama, 'vrijeme je da se opet počnemo međusobno pomagati i da budemo solidarni', kaže mladi pomoćnik direktora Caritasa u Hrvatskoj Vincent Batarelo, i on Hrvat iz dijaspore. A s tim se pozivom slaže i sestra Antonietta Petrosino, predstavnica talijanskog Caritasa u Zagrebu, u kojemu je proživjela cijelo ratno razdoblje. 'Dugo je hrvatska Crkva naglasak stavljala na pravdu, a ne toliko na oprost. Danas se to mora promijeniti', kaže ona. Kao i sva društva u tranziciji, Hrvatska je od Zapada, za sada, prihvatila samo ono što je najlakše: modu, zabavu, drogu... A širenje te pošasti zabrinjava crkvene vlasti i tjera ih na traženje partnerstva, poput onoga koje se razvija s francuskom katoličkom pomoći oko stvaranja centara za liječenje ovisnika kojih do sada u Hrvatskoj nije bilo. Budući da je međunarodne pomoći sve manje, naglasak se sada stavlja na konkretne projekte, osobito kad je riječ o izbjeglicama, 'bez razlikovanja njihova etničkog podrijetla', kaže sestra Antonietta. I dodaje: 'Zaista je krajnje vrijeme da se Hrvati nauče otvarati prema drugima'". 050304 MET oct 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙