ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Republika Hrvatska i Vatikan u petak su potpisali ugovor o gospodarskim odnosima koji, zajedno s tri prethodna iz 1996., zaokružuje konkordatski pravni okvir za djelovanje Katoličke crkve u Republici
Hrvatskoj.
ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Republika Hrvatska i Vatikan u petak
su potpisali ugovor o gospodarskim odnosima koji, zajedno s tri
prethodna iz 1996., zaokružuje konkordatski pravni okvir za
djelovanje Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj.#L#
Četvrtim ugovorom između Svete stolice i Republike Hrvatske, koji
su potpisali apostolski nuncij u Hrvatskoj Giulio Einaudi i
potpredsjednik Vlade i predsjednik Državnog povjerenstva za odnose
s vjerskim zajednicama Jure Radić, tako su nakon višemjesečnih
pregovora riješena pitanja povrata nekadašnje crkvene imovine i
financiranje javnog i društveno korisnog rada Crkve.
"Drago mi je što mogu istaknuti da je ovaj ugovor čast za Hrvatsku i
da ga Sveta Stolica prihvaća s osobitim zadovoljstvom", rako je
nakon svečanosti potpisivanja apostolski nuncij Einaudi i dodao
kako je, zajedno s tri već potpisana ugovora, sad postignut
"istinski konkordat o pravnim, pastoralnim, odgojnim i
gospodarskim pitanjima u odnosima između države i Crkve u
Hrvatskoj".
Jure Radić istaknuo je kako se ovim činom "učvršćuje i do kraja
pravno utemeljuje povijesni slijed dobrih odnosa Svete Stolice i
zemlje Hrvata" te da svojim potpisom "Hrvatska jasno kaže da želi
ispravljati nepravde prošlih vremena, pritom izbjegavajući
nove".
Nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije rekao je da se sva četiri ugovora zmeđu Hrvatske i
Vatikana temelje na "tri osnovna načela: vjerskoj slobodi, razlici
između Crkve i države i potrebi suradnje tih dviju ustanova zbog
unapređenja općeg dobra građana i društva u cjelini".
S hrvatskog stajališta, napomenuo je predsjednik Vlade Zlatko
Mateša, tri su temeljne značajke ovog sporazuma: stvaranje
cjelovite pravne infrastrukture odnosa između Hrvatske i Svete
Stolice; njegova pravednost, zato što "priznaje greške prošlosti i
pokušava ih ispraviti u okviru današnjih mogućnosti"; omogućavanje
neovisne, slobodne djelatnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj,
"upravo stvaranjem materijalnih pretpostavki za njezin rad".
Iako novinari nazočni svečanosti potpisivanja nisu mogli dobiti
tekst sporazuma, a iz protokola Vlade RH priopćeno je da će on
javnosti biti predstavljen objavom u "Narodnim novinama", prema
informacijama koje su procurile uoči potpisivanja pitanje povrata
crkvene imovine oduzete za vrijeme komunizma riješeno je na tri
načina. Prvi je vraćanje u naturi kad je to god moguće, drugi je
ponuda zamjenskog objekta, a treći je novčana naknada za oduzetu
imovinu koja se iz objektivnih razloga ne može vratiti na prva dva
načina.
Crkva je pritom, kako su to potvrdili i Mateša i Radić, pokazala
veliko razumijevanje i osjećaj za stvarnost.
"Što se tiče oduzete imovine, Crkva zastupa načelo da se oteto treba
vratiti. No u isto vrijeme želimo realno sagledati sve okolnosti
života i potreba ljudi nakon pedesetak godina, osobito onih koji su
u uživanju tih dobara", rekao je nadbiskup Bozanić, dodavši kako
"Crkva ne želi biti privilegirana u odnosu na one kojima je oduzeta
imovina za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine".
"Osim svog temeljnog vjerskog, dušebrižničkog, djelovanja Crkva
ima vrlo razvijene humanitarne, odgojne i svekolike druge funkcije
koje država priznaje i uvažava", rekao je Mateša, govoreći o odluci
da se iz državnog proračuna Katoličkoj crkvi izdvajaju određena
sredstva, što je također regulirano današnjim sporazumom.
"U ovom dijelu Ugovor nije slijedio ni europske zemlje u kojima
postoji crkveni porez (Njemačka i Austrija), niti one gdje građani
mogu jedan mali dio obaveznog poreza usmjeravati za crkvene potrebe
(Italija ili Španjolska), već smo slijedili način skandinavskih
zemalja gdje država daje određenu pomoć registriranim vjerskim
zajednicama prema broju njihovih članova", rekao je nadbiskup
Bozanić.
Prilikom potpisivanja sporazuma nije bilo riječi o kojem je točno
iznosu riječ, no prema medijskim najavama uoči potpisivanja, Crkva
bi od hrvatske države trebala dobivati oko 14 milijuna kuna
mjesečno, odnosno oko 160-180 milijuna kuna na godinu.
(Hina) dam sv
091649 MET oct 98