NJ 5. X. TAZ: PAPA ZA SNOŠLJIVOST

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 5. X. 1998. Papa poziva Hrvate na pomirenje "Hrvatska nacija trebala bi biti spremna oprostiti i 'očistiti svoje sjećanje od mržnje i želje za osvetom', glasila je najvažnija Papina poruka tijekom njegova posjeta Hrvatskoj krajem prošlog tjedna. Time je Papa neizravno pozvao vjernike na snošljivost prema srpskoj manjini u Hrvatskoj. No, sporna ostaje subotnja beatifikacija kardinala Alojzija Stepinca, koji je djelovao za vrijeme ustaškog režima 1941. - 1945. Gotovo pola milijuna vjernika oduševljeno je dočekalo Papu u Splitu i Zagrebu, dokazavši time da je Hrvatska pored Poljske i Irske jedno od najvažnijih uporišta katoličanstva u Europi. No, Papina subotnja beatifikacija spornog kardinala Stepinca pred 400 tisuća vjernika u marijanskom svetištu Marija Bistrica kod Zagreba nije usprkos euforiji oko Papina posjeta izazvala samo pozitivne reakcije. Naime, još je i danas sporno ubraja li se Stepinac među oslonce ili među kritičare tadašnjeg ustaškog režima. Nakon sloma ustaškog režima 1945. komunistički Titov režim optužio je Stepinca za kolaboraciju s ustašama, osudivši ga na 16-godišnju zatvorsku kaznu i odredivši mu kućni pritvor. U sabirnim logorima ustaškog režima - primjerice, u prvom redu u Jasenovcu - ubijeno je po najnovijim istraživanjima 80 tisuća Židova, Srba, Roma i hrvatskih pripadnika pokreta otpora. Stepinac je g. 1941. u početku podupro ustaški režim, uspostavljen pod Mussolinijevim i Hitlerovim okriljem - i to zato što je novu državu smatrao ostvarenjem stoljetnog hrvatskog sna o nezavisnosti. Već nekoliko mjeseci kasnije ogradio se od nemilosrdnog progona manjina. Više je puta prosvjedovao protiv sabirnih logora. U službenim nastupima nazvao ih je 'ljagom' za Hrvatsku. Kritičari mu predbacuju da je Srbe i Židove prisiljavao da prijeđu na katoličanstvo. No, kardinalove pristaše smatraju pokatoličavanje pozitivnim djelom - dopuštajući prijelaz na katoličku vjeru, Stepinac je po njihovu mišljenju spasio mnoge ljude od smrti. Danas se Stepinčevom djelu pristupa diferenciranije nego prije nekoliko godina. Židovska općina Hrvatske, koja je za vrijeme ustaškog razdoblja izgubila 30 tisuća svojih članova, zahvalila se u nedavno objavljenoj hvali Stepincu za njegovo zalaganje, ali je u suglasju s vodstvom te općine Centar Simona Wiesenthala zatražio od Vatikana odgodu beatifikacije dok nezavisni znanstvenici konačno ne razjasne Stepinčevu ulogu. Stepinac je umro 1960. u dobi od 62 godine. Smjesta su počele kružiti glasine da su u njegovoj krvi nađeni tragovi otrova. Po navodima izdavača Nenada Popovića, sina Stepinčeva osobnog liječnika, te su glasine bile neutemeljene. No, nakon proglašenja hrvatske nezavisnosti 1991., poslužile su kao osnova za uzdizanje Stepinca u status borca protiv komunista i za rasterećivanje ustaške države. Svojim posjetom i beatifikacijom Stepinca 'u sadašnjem trenutku', Papa je, po Popoviću, 'učinio uslugu' ponajprije predsjedniku Franji Tuđmanu. Proteklih je godina u više navrata zavladala napetost u odnosima između Pape i hrvatskog vodstva - ponajprije nakon napada hrvatskih postrojba u Bosni i Hercegovini 1993. Nakon neuspjelog pokušaja posjeta tada opsjedanog Sarajeva 1994., Papa je celebrirao misu u Zagrebu i istodobno oštro napao hrvatsko vodstvo. Svojim najnovijim posjetom i Stepinčevom beatifikacijom Papa je katoličkom stanovništvu u Hrvatskoj želio dati znak i pozvati na pomirenje sa Srbima i Muslimanima, tvrdi se među franjevcima u Sarajevu", kako prenosi Erich Rathfelder. 060134 MET oct 98