ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Kardinal Alojzije Stepinac smatrao je otvaranje koncentracijskog logora Jasenovac ljagom za Hrvatsku, protivio se prevođenju na katolicizam pripadnika drugih vjera, osuđivao sve oblike rasne
diskriminacije te svom svećenstvu nalagao da pred ustašama sakrivaju Židove i Srbe, što su i bili razlozi da ga se proglasi blaženim, piše u broju od subote francuski dnevni list France Soir.
ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Kardinal Alojzije Stepinac smatrao je
otvaranje koncentracijskog logora Jasenovac ljagom za Hrvatsku,
protivio se prevođenju na katolicizam pripadnika drugih vjera,
osuđivao sve oblike rasne diskriminacije te svom svećenstvu
nalagao da pred ustašama sakrivaju Židove i Srbe, što su i bili
razlozi da ga se proglasi blaženim, piše u broju od subote francuski
dnevni list France Soir.#L#
U članku pod naslovom "Pronacist blaženik?" novinar France Soira
Jean-Francois Crozier piše o posjetu Ivana Pavla II. Hrvatskoj i
Stepinčevoj beatifikaciji, a kao polaznu točku uzima izjavu
predsjednika Središnjeg vijeća Izraelita Francuske Jeana Kahna
kako će "Papa danas proglasiti blaženim jednoga nacističkog
kolaboratora".
"Stepinac je bio zagrebačkim nadbiskupom u vrijeme kad je, u
najčišćem nacističkom duhu, vladao ustaški režim, pod kojim su
pobijene tisuće Židova, Cigana i Srba", navodi Crozier Kahnove
riječi.
"Prema optužbi, mons. Stepinac ne samo da je sjedio na zagrebačkoj
nadbiskupskoj stolici pod pronacističkim režimom Ante Pavelića,
već je bio i jedan od prvih koji će priznati njegovu vladu, početkom
travnja 1941, čak prije kapitulacije jugoslavenskog režima kojim
su dominirali Srbi", Kahnova je teza o Stepinčevoj krivnji koju
prenosi Crozier.
Postavljajući pitanje da li su u tom slučaju zatajili bezbrojni
"filteri" beatifikacijskog postupka, autor članka odlučuje
"ispitati ti kontroverzu".
Već 30. travnja, navodi Crozier, bili su doneseni prvi antisemitski
i ksenofobski dekreti, na koje je Stepinac reagirao tako što je
svojim svećenicima javno zabranio "davati odrješenje
počiniteljima nasilja nad manjinama".
"Zatim, čim je saznao o otvaranju sabirnog logora Jasenovac,
potkraj 1941., prosvjedovao je u pismu Paveliću zbog 'te ljage na
časti Hrvatske'. Istodobno je javnim okružnim pismom ustao protiv
prevođenja na katolicizam, što su provodili ustaše pod prijetnjom
sile", piše francuski novinar.
U članku se dalje govori o propovijedima u kojima je Stepinac
osuđivao "sve oblike rasne diskriminacije", ubijanje talaca,
mobiliziranje mladih za zločine, progon Židova.
Osim toga, otkriva Crozier, među spisima za beatifikaciju nalazi se
i tajna uputa zagrebačkog nadbiskupa njegovom svećenstvu kojom im
nalaže da sakrivaju Židove i Srbe za kojima tragaju ustaše.
"Primite ih da ih spasite. Ne tražite zauzvrat ikakvih vjerskih
priznanja: pravoslavci su kršćani kao i mi, a židovska je vjera
korijen kršćanstva", citira Crozier riječi nadbiskupa Stepinca i
zaključuje da je ta izjava morala imati osobitu težinu pri odluci
Ivana Pavla II.
Zbog "pomoći u spašavanju Židova", Stepincu je nakon rata
zahvalnost izrazio i veliki rabinat zagrebački, kaže Crozier i
napominje da je zagrebački nadbiskup imao razgranatu mrežu pomoći,
pa je "negdje 1942. skrivao braću Kureš, koji su bili Srbi i
komunisti".
France Soir svoje čitatelje na kraju članka upoznaje s činjenicom
da je i kod komunističkih vlasti, nakon rata, Stepinac
prosvjedovao, između ostalog i zbog ubijanja ljudi bez suđenja,
zbog čega je u staljinističkom procesu bio osuđen na 16 godina
zatvora.
(Hina) vp/dam sb
041549 MET oct 98