ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Kardinal Alojzije Stepinac, kojega će papa Ivan Pavao II. u subotu, 3. listopada, uza svečano euharistijsko slavlje u Mariji Bistrici proglasiti blaženim, još se kao mlad zagrebački nadbiskup posebno brinuo
za svetište i proštenište u Mariji Bistrici, nastojeći ga pretvoriti u narodno svetište. Ta je njegova nastojanja blagoslovio papa Pio XII. 1942.
ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Kardinal Alojzije Stepinac, kojega će
papa Ivan Pavao II. u subotu, 3. listopada, uza svečano
euharistijsko slavlje u Mariji Bistrici proglasiti blaženim, još
se kao mlad zagrebački nadbiskup posebno brinuo za svetište i
proštenište u Mariji Bistrici, nastojeći ga pretvoriti u narodno
svetište. Ta je njegova nastojanja blagoslovio papa Pio XII. 1942.
#L#
Netom što je imenovan nadbiskupom koadjutorom, Alojzije Stepinac
je 1934. pješke vodio zagrebačko zavjetno hodočašće u bistričko
proštenište, što se do 1945. nastavilo svake godine.
Stepinac je 1940. podignuo i blagoslovio "privremeni" Križni put na
brijegu Kalvariji nad svetištem, mjestu završne hodočasničke
pobožnosti. Utemeljio je i "Nadasve" (Naša draga svetišta),
ustanovu koja se brinula za uređenje svetišta u nadbiskupiji,
posebno bistričkoga, kako bi rasplamsao ljubav svih slojeva
hrvatskoga naroda prema Djevici Mariji.
U ratnoj 1943. nadbiskup Stepinac razaslao je župnicima okružno
pismo da u Mariji Bistrici kani izgraditi novu i mnogo veću crkvu,
što je nasilno prekinuto.
Nakon rata komunistička je vlast često zabranjivala i ometala čak i
hodočašća u bistričko svetište. Tek je nakon dvadesetak godina
počela gradnja nove zgrade uza svetište.
Marija Bistrica dobila je ime po čudotvornu kipu Blažene Djevice
Marije i potoku Bistrici što protječe kroz mjesto. Ime mjesta
spominje se još 1209. u povelji hrvatsko-ugarskoga kralja Andrije
II. Bistrička župa bila je prvotno posvećena sv. Petru i Pavlu, a u
popisu župa zagrebačke biskupije prvi put se spominje 1334.
Marija Bistrica nalazi se četrdesetak kilometara sjeveroistočno od
Zagreba, na sjevernome gorskom krilu Zagrebačke gore, i danas je
najpoznatije hrvatsko marijansko svetište, koje svake godine
posjete stotine tisuća hodočasnika iz Hrvatske i inozemstva. U samu
mjestu živi oko 1500 stanovnika, koji se uglavnom bave
ugostiteljstvom, malim poduzetništvom i poljoprivredom, a
sačuvani su i stari obrti, poput lončarstva, svjećarstva i izradbe
raznih hodočasničkih suvenira. Od industrije najjača je
proizvodnja hidrauličnih strojeva i obradba drveta.
(Hina) tr mc
301327 MET sep 98