PARIZ, 5. listopada (Hina) - Nadbiskup Alojzije Stepinac je za ustaške vladavine tek kasno reagirao svojom osudom nacističkih okrutnosti, tvrdi pariški dnevni list "Le Monde" u svome izvješću sa svečanosti beatifikacije u Mariji
Bistrici. Također piše da je Ivan Pavao II. "ispravio" u Hrvatskoj usvojeno mišljenje da je Stepinac umro otrovan, kad je kazao da je umro zbog "dugotrajnih patnja" kroz petnaest godina.
PARIZ, 5. listopada (Hina) - Nadbiskup Alojzije Stepinac je za
ustaške vladavine tek kasno reagirao svojom osudom nacističkih
okrutnosti, tvrdi pariški dnevni list "Le Monde" u svome izvješću
sa svečanosti beatifikacije u Mariji Bistrici. Također piše da je
Ivan Pavao II. "ispravio" u Hrvatskoj usvojeno mišljenje da je
Stepinac umro otrovan, kad je kazao da je umro zbog "dugotrajnih
patnja" kroz petnaest godina. #L#
U nastavku list piše kako Papa nije govorio o povijesti sukoba
između Hrvata i Srba, već se "suglasio, u subotnjem govoru, s tezama
zagrebačkih nacionalističkih krugova koje Srbi nazivaju
'revizionističkima'".
U zaključku novinar Henri Tincq kaže kako će "oni koji su s radošću
primili Papino pokajanje za progone Židova, protestanata i žrtava
inkvizicije teško shvatiti njegovu današnju šutnju o suradnji
hrvatskih katolika s ustaškim režimom". Tumači zatim kako je u ovoj
zemlji Papa izostavio napor "čišćenja pamćenja" na koje je pozvao
vjernike svijeta uoči godine 2000.
Drugi francuski dnevnik, "Liberation", u broju od ponedjeljka
pripisuje Papi kako "nije uspio umaknuti zamci političkog
iskupljenja koju mu je pripremio nacionalistički predsjednik
Franjo Tuđman".
Izvjestiteljica Helene Despic-Popovic kaže kako se Papin posjet
Hrvatskoj tumači kao proboj međunarodne izolacije hrvatskoga
režima. Citira zatim iz najnovijega "Feral Tribuna" kako je
Stepinac godine 1940. "povjerio svome dnevniku" da će Hitlerova
pobjeda značiti "kraj malih naroda", pobjeda Engleske "ostanak na
vlasti Židova i masona, a pogotovu nemorala i korupcije", a
Staljinova pobjeda "vlast đavla".
Novinarka se čudi da je Papa "izabrao počastiti kao prvu žrtvu
komunizma osobu kardinala Stepinca dok je imao pri ruci velik izbor
među svećenicima i biskupima središnje Europe, počevši od onih u
Poljskoj, i na Balkanu koji su bili suočeni s režimima daleko
brutalnijima spram katolicizma negoli je to bio Titov režim".
"Posjet Ivana Pavla II.", tumači Despic-Popovic, "nije uspio
raspršiti dojam kako Katolička crkva i režim predsjednika Tuđmana,
nazočnog na svim ceremonijama, čine potpuno jedinstvo". Naprotiv,
piše, on je pokazao zadovoljstvo što je Hrvatska danas, zajedno s
Poljskom, u postkomunističkoj Europi posljednji bastion čistog i
krutog katoličanstva ".
(Hina) vpav rb
052229 MET oct 98