FINANCIJSKI BILTEN 255

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLV. 24. rujna - 01. listopada 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O jesenskoj sjetvi i sanaciji banaka 8. Savjet HNB: O gospodarskim i financijskim kretanjima 9. Rast dobiti Viktora Lenca 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 24. IX. 40.000.000 36.500.000 14,09 % 133.291.000 25. IX. 31.000.000 20.550.000 13,75 % 119.938.000 26. IX. - - 10,00 % 95.233.000 28. IX. 33.920.000 33.920.000 15,00 % 95.134.000 29. IX. 50.000.000 39.400.000 14,47 % 133.385.000 30. IX. 78.000.000 63.070.000 14,88 % 98.209.000 01. X. 100.000.000 64.740.000 13,91 % - Dnevni prosjek 55.486.000 43.030.000 14,35 % 112.531.000 Posljednjih dana brzo raste "minus" na računima banaka, pa je, primjerice, u srijedu uvečer dosegnuo čak 240 milijuna kuna, dok je ukupan saldo pozitivnih banaka iznosio 520 milijuna. Te je večeri u "crvenom" bilo 10 sudionika - sedam banaka i tri štedionice. Pritom se poznatom kvartetu koji je isključen iz kreditiranja pridružila još jedna banka, a njihov je ukupan "minus" dosegnuo čak 175 milijuna kuna. Čini se kako je, nakon duljeg vremena, ponovno zaprijetio pad likvidnosti. Na to ukazuje i snažan rast dnevne potražnje posljednjih dana. U četvrtak je, primjerice, ona desegnula čak 100 milijuna kuna, što nije zabilježeno još od početka kolovoza. Rast potražnje izazvalo je, među ostalim, povlačenje ranije odobrenih zajmova od strane banaka koje su toga dana morale platiti devize koje su u utorak kupile od HNB. Kako bilo, nagovještaji nestašice novca izazvali su blagi rast njegove cijene. Doduše, većina opozivnih kredita i dalje se odobrava po kamati od 13,50 posto, no bilo je i plasmana po 14, pa čak i 15 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 153 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 108 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 43 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 2,0 milijuna kuna. Od 30. rujna ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,09 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Snažan pad cijena dionica na europskim burzama uzdrmao je i hrvatsko tržište. Na Zagrebačkoj je burzi, povučen posrnućem dionica Plive i Zagrebačke banke, CROBEX indeks u proteklih tjedan dana potonuo 46 bodova, ili 8,0 posto - na 529 bodova. Najviše je, čak 108 kuna, potonula cijena obična dionica Zagrebačke banke, zbog čega je skliznula ispod granice od 500 kuna. Dionica Plive pojeftinila je pak 22 kune, pa je ponovno zaronila ispod razine od 400 kuna. Slijedile su ih dvije turističke dionice - Plave lagune i Istraturista - s gubitkom od 20, odnosno 13 kuna. Cijena Podravke potonula je pak 12 kuna, zbog čega je ponovno pala ispod razine od 100 kuna. Dionice Riviere i Atlantske plovidbe izgubile su na vrijednosti 10 kuna, dok je dionica Kraša oslabila šest, a Varaždinske banke četiri kune. Pala je i cijena Privredne banke - na dosad najnižu razinu, 90 kuna. Na listi dobitnica ovoga se tjedna našla samo jedna dionica. Cijena Dalmatinske banke porasla je osam kuna. No, uz vrlo mršav promet. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 29. IX. - 01. X. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 120 139 139 1.339 Pliva PLI-AA 388 425 388 3.089.492 Varaždinska banka 1 93 95 93 104.981 Zagrebačka banka O 475 557 485 1.925.743 Atlantska plovidba 65 75 65 5.535 Istraturist 35 45 40 11.070 Karlovačka pivovara 300 300 300 15.000 Končar KONEL 90 90 90 1.350 Kraš KRAS-A 89 90 89 107.000 Plava laguna 320 346 330 94.800 Privredna banka Zg 90 90 90 630 Podravka PODR-A 90 100 90 290.542 Riviera RIVP-A 40 50 40 190.500 Zagrebačka banka 3E 400 400 400 800 5.838.783 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Snažan rast prometa u odnosu na tjedan prije, ali i pad VIN indeksa za pet bodova - na 357 bodova - osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Varaždinskom tržištu. Pad indeksa ponajviše je posljedica erozije dionice "Tesle- Ericssona". Naime, njezina je cijena u proteklih tjedan dana pala 30-ak kuna te zaronila na najnižu razinu još od travnja prošle godine - 131 kunu. Osjetno su pojeftinile i dionice Podravke te Plave lagune. Cijena Lagune potonula je 10 kuna, dok je dionica Podravke oslabila 12 kuna, zbog čega joj je cijena ponovno zaronila ispod granice od 100 kuna. S druge strane, najviše je, čak 105 kuna, skočila cijena Jadran hotela iz Crikvenice. Snažno su porasle i cijene dionica Podravske banke, a slijedila ih je dionica Međimurske banke s dobitkom od 20 kuna. Oporavila se i dionica Istraturista - pet kuna - dok je cijena Varteksa porasla svega jednu kunu. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 28. IX. - 01. X. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.000 3.000 3.000 60.000 Chromos - CTGB 550 550 550 27.500 Hoteli Rabac 36 42 36 30.036 Istraturist 20 20 20 1.500 Jadran hoteli Cr 112 225 225 7.745 Jadran-Turist 37 39 37 16.865 Međimurska banka B 380 380 380 19.380 Plava laguna 330 370 350 50.635 Podravska banka I 250 250 250 36.250 Podravska banka IIA 200 260 260 85.780 Podravska banka IIB 200 200 200 2.000 Podravka 90 100 90 47.000 Riviera RIVIR 40 64 40 116.076 Tesla-Ericsson TESLA 131 135 131 17.686 Varteks 17 18 17 17.200 535.653 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 24. rujna 01. listopada Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4646,25 4226,49 - 9,04 London/FTSE-100 5167,60 4908,20 - 5,02 New York/DJIA 8154,41 7842,62 - 3,83 Tokyo/Nikkei 14205,78 13197,12 - 7,11 U srijedu je, po prvi puta nakon gotovo tri godine, Fed smanjio kamatu na savezne fondove - s 5,50 na 5,25 posto. Unatoč tomu, na Wall Streetu je Dow Jones indeks samo u ova dva dana potonuo oko 250 bodova te zaronio duboko ispod razine od 8.000 bodova. U posljednje se vrijeme rast američkog gospodarstva usporava, a pojavile su se i naznake poteškoća u financijskom sektoru, stoga je Fedov rez dobrodošao, ocjenjuju analitičari. Međutim, rasplamsavaju se financijske krize diljem svijeta i sve ozbiljnije prijete gospodarstvu SAD, stoga se ulagači plaše da je Fed reagirao preblago i prekasno. Teorija žohara Ulagače je, nadalje, zaprepastila vijest o golemom gubitku jednog od najvećih osiguravajućih (hedge) fondova u svijetu - američkog Long-Term Capital Management (LTCM). Probleme fond objašnjava gubicima zbog pada tzv. tržišta u razvoju, kao što je Rusija, a analitičari dodaju kako se fond upustio u prerizične investicije. Kako bilo, u pomoć LTCM-u priskočit će 15 američkih i inozemnim banaka koje će kupiti udjele u fondu te na taj način u njegov "krvotok" ubrizgati 3,75 milijardi dolara svježeg kapitala. Na ozbiljnost situacije ukazuje i činjenica da spašavanjem LTCM-a koordinira Fedova banka u New Yorku. A analitičari "njuše" nove probleme, pa se pozivaju na "teoriju žohara": nikada ne dolazi samo jedan. Kako bilo, okončano je najgore tromjesečje na Wall Streetu u posljednjih osam godina. Naime, od srpnja do kraja rujna DJIA je izgubio 12 posto, što je njegov najveći kvartalni pad još od 1990. godine. Najveći bankrot u povijesti Japana Snažno su pale i cijene dionica na Tokijskoj burzi. Nikkei indeks potonuo je u proteklih tjedan dana više od 1.000 bodova, ili 7,0 posto, stoga je pao na novu najnižu razinu još od veljače 1986. godine - 13.394 boda. Tokijsku je burzu snažno uzdrmala vijest o bankrotu Japan Leasing Corporation, nebankarskog odjela Long-Term Credit Bank of Japan (LTCB). Inače, bankrot JLC-a posljedica je duga te kompanije od čak 16 milijardi dolara, zbog čega je to najveći bankrot u povijesti Japana. Ulagače nije ohrabrila ni vijest kako su vladajuća Liberalno demokratska stranka i opozicija, konačno, postignule dogovor oko ključnih financijskih zakona neophodnih za oživljavanje gospodarstva. Panika na europskim burzama Pad Wall Streeta i azijskih burzi izazvao je na europskim tržištima pravu paniku. U Frankfurtu se DAX indeks strmoglavio više od 400 bodova, ili 9,0 posto. Pod najvećim su pritiskom dionice banaka, zbog njihove izloženosti tržištima u razvoju. Tako je Dresdner Bank priznala kako će zbog pada tržišta i njezine izloženosti hedge fondu LTCM u upravo okončanom kvartalu zabilježiti gubitak. Ništa bolje neće proći ni ostale njemačke banke. I u Londonu su cijene dionica drastično pale. Footsie indeks izgubio je oko više od 250 bodova, ili 5,0 posto, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronio duboko ispod razine od 5.000 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 24. rujna 01. listopada Promjena u % USD/DEM 1,6830 1,6580 - 1,49 USD/JPY 136,70 136,00 - 0,52 GBP/USD 1,6800 1,7020 + 1,30 Cijena zlata: USD/Unca 24. rujna 01. listopada Promjena u % 290,70 298,50 + 2,68 Vijest je tjedna svakako smanjenje kamata u SAD. Naime, Fed je u srijedu snizio kamatnu stopu na savezne fondove - kamatu koja se naplaćuje u međubankarskom kreditiranju preko noći i na osnovu koje se određuje većina kratkoročnih kamata u SAD - za četvrtinu postotnog boda, s 5,50 na 5,25 posto. Zbog toga je u četvrtak tečaj američkog dolara, po prvi puta nakon 17 mjeseci, potonuo ispod razine od 1,66 njemačkih maraka. No, nije samo smanjenje kamata uzrok posrnuću dolara. Ono je, također, posljedica snažnog pada Dow Jonesa i vjerojatnosti da će cijene dionica na Wall Streetu i dalje padati, na što ukazuje pad terminskih cijena. Financijska kriza prijeti SAD-u!? Nadalje, Amerikance ja zaprepastio golemi gubitak jednog od najvećih osiguravajućih (hedge) fondova u svijetu - Long-Term Capital Management (LTCM). Kako Fed ne može dozvoliti propast tako velikog fonda, njegova banka u New Yorku poduzela je akciju spašavanja. Okupila je 15 američkih i inozemnim banaka i brokerskih kuća, među kojima su Barclays Plc, Deutsche Bank, Merrill Lynch, UBS, Goldman Sachs i MSDW, koje će kupiti udjele u LTCM. Na taj će način fond dobiti "infuziju" od 3,75 milijardi dolara. Kako bilo, gubitak LTCM-a i vijesti o gubicima drugih hedge fondova potaknuli su pitanje koliki su zapravo gubici američkih banaka i fondova zbog njihove izloženosti tzv. rastućim tržištima. Među ulagače se zavukao strah kako je LTCM samo uvertira u ozbiljnu financijsku krizu. Ne samo u SAD, nego i Europi. Taj strah nije bez razloga jer, ovoga je tjedna najveća europska banka -švicarski UBS - objavila kako će u trećem tromjesečju zabilježiti gubitak od milijardu švicarskih franaka. Razlog? Pad svjetskih tržišta u kolovozu. "Tankan" srušio jen Osim dolara, posljednjih je dana pod snažnim pritiskom i japanska valuta. Tako se tečaj marke, nakon duljeg vremena probio u područje iznad 82 jena. Jen je pod pritiskom zbog najnovijeg izvješća Bank of Japan, poznatog kao "tankan", koje ukazuje na daljnju eroziju poslovne klime u Japanu. Naime, gotovo sve kompanije koje je BOJ anketirala planiraju smanjenje troškova za nabavku nove opreme i tehnologija, te smanjenje investicija u proizvodnju, što inače predstavlja osnovni pokretački motor cjelokupnog gospodarstva. Nadalje, te kompanije predviđaju daljnji pad prodaje i dobiti te val stečajeva tvrtki i financijskih institucija. Riječju, malo je nade da će se japansko gospodarstvo uskoro oporaviti. Zapravo, sve su opasnije prijetnje recesije cjelokupnom svjetskom gospodarstvu. IMF pozvao na smanjenje kamata Tako je Međunarodni monetarni fond (IMF) upozorio na mogućnost globalne recesije. Doduše, IMF ne predviđa recesiju, samo upozorava na njezinu mogućnost, no i to je za Fond, koji je poznat po, često i neopravdanom optimizmu, izuzetno "crna vizija", kažu analitičari. Tako je IMF u najnovijem izvješću smanjio projekciju rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 2,0 posto. Još u proljeće predviđao je rast od 3,1, a prije godinu dana čak 4,1 posto. U idućoj pak godini IMF očekuje rast od 2,5 posto, no priznaje da postoji velik rizik daljnjeg pada stope rasta. Zbog tog rizika, IMF je pozvao razvijene zemlje na smanjenje kamata. No, veliko je pitanje hoće li američku i japansku središnju banku, koja je kamate srezala još prije dva tjedna, pratiti i europske? Odgovor na to pitanje dao je japanski ministar financija Kiichi Miyazawa. "Europska gospodarstva ne djeluju loše i ona bi trebala uskladiti svoje kamate uoči eura. Marka ostaje jaka i bit će promjena u njemačkoj vladi, stoga je teško nešto očekivati od njih," kazao je Miyazawa i zaključio: "mislim da (predsjednik Bundesbanke Hans) Tietmeyer nema namjeru učiniti tako nešto". Kako je, dakle, malo vjerojatno da će Buba mijenjati monetarnu politiku, marka posljednjih dana djeluje izuzetno snažno. Nije joj naškodila ni pobjeda Gerharda Schroedera i njegova SPD-a na općim izborima. Rusija: u očekivanju gospodarskog plana Pozornost ulagača privukla je ovoga tjedna i Rusija, s obzirom da je za kraj tjedna najvaljen plan za izvlačenje gospodarstva iz krize. No, objavljena je i jedna loša vijest: u Rusiji padaju porezni prihodi. Naime, nakon što je u kolovozu prikupljeno oko dvije milijarde rubalja manje od planirane 11,2 milijarde, u rujnu je prikupljena svega polovica planiranih poreznih prihoda. Zbog toga je veliko pitanje da li će vlada moći ispuniti obećanje o isplati plaća državnim službenicima. Inače, ovih se dana isplaćuju zaostale plaće vojsci. Kako bilo, tečaj rublja već se tjedan dana kreće oko razine od 16 rubalja za dolar. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 25. IX. - 02. X. ’98. Valutai jedinica Tečaj25. rujna Tečaj02. listopada Promjenau % DEM 100 367,3700 369,4900 + 0,57 USD 1 6,1781 6,1077 - 1,14 GBP 1 10,3922 10,4015 + 0,08 JPY 100 4,5179 4,5004 - 0,39 ATS 100 52,2136 52,5164 + 0,57 ITL 100 0,3718 0,3739 + 0,56 CHF 100 443,9538 447,7764 + 0,86 SIT 100 3,8835 3,8926 + 0,23 Cijena njemačke marke neprestano jača još od polovice kolovoza i u tom je razdoblju na tečajnici HNB skočila gotovo 2,9 posto. Zbog toga se, po prvi puta od travnja 1996. godine, probila iznad razine od 3,69 kuna. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Austrijska i talijanska valuta u stopu prate uspon marke. U proteklih mjesec i pol dana šiling je poskupio oko 2,8, a lira oko 2,7 posto. Posljednjih mjesec dana prati ih slovenski tolar koji je u tom razdoblju ojačao nešto više od 2,0 posto. Britanska je pak funta u protekla tri tjedna poskupilla gotovo pola posto, dok je švicarski franak samo ovoga tjedna osvojio više od 0,8 posto. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Tečaj japanskoga jena tone dva tjedna, tijekom kojih je izgubio oko 2,2 posto. Američki je pak dolar samo ovoga tjedna pojeftinio više od jedan posto. 7. Vlada RH: O jesenskoj sjetvi i sanaciji banaka Na jesen se planira sjetva ozimih kultura na površini od gotovo 300.000 hektara. Pšenica će se posijati na 205.000 hektara, a uljana repica na 18.000 hektara, što je dokaz i značajnije promjene sjetvene strukture ove jeseni. Uz raspored sjetvenih površina, Program jesenske sjetve za ovu godinu, koji je Vlada prihvatila u četvrtak, predviđa po prvi puta i raspored njihovih proizvodnih površina po županijama za koje će se isplaćivati i novčani poticaji. To je ujedno i novina u sustavu poticaja, jer će se iz državnog proračuna poticajna sredstva uplaćivati na žiro-račune županija, a one će ih raspoređivati poljoprivrednicima. U Vladi drže da će novi sustav poljoprivrednih poticaja, utemeljen na standardima Vijeća Europe, pridonijeti jeftinoj poljoprivrednoj proizvodnji, pojeftinjenju sirovina za prerađivače i na kraju jeftinijim finalnim proizvodima. Ministar poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković smatra kako bi dogodine kruh mogao pojeftiniti i do šest posto. Dominiković je podsjetio i na niz prigovora starom sustavu poticaja, odnosno dosadašnjoj praksi da se poljoprivrednicima poticaji isplaćuju putem poduzeća i fizičkih osoba. Premijer Zlatko Mateša kazao je kako ne treba zanemarivati i činjenicu da je Hrvatska danas dostigla sjetvene površine iz 1990. Vlada zna što su poljoprivredne potrebe i bilance, a problem je u tome što neki proizvođači ne žele proizvoditi za tržište, kazao je Mateša. Upitao je gdje je tako visoka zajamčena cjena za pšenicu u hrvatskom okruženju, a koja i tako visoka nekima nije bila po volji. Vlada je zbog te zajamčene cjene iz proračuna izdvojila dodatnih 250 milijuna kuna usmjeravajući transfere poljoprivrednicima i tražit će da to Sabor potvrdi. Tih 250 milijuna kuna isplaćeno je na ime zaštitne cijene pšenice koja nadmašuje tržišnu za 50 posto. O sanaciji banaka Vlada se bavila i izvješćem o poslovanju i tijeku sanacije četiri banake - Splitske, Riječke, Privredne banke Zagreb, te Dubrovačke banke. Privredna banka Zagreb, sa ostvarenih 50 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja u prvih šest mjeseci, u grupi je sigurnih, srednjo- profitabilnih banaka, ocijenio je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka. U tijeku je restrukturiranje banke, a najvažnijom zadaćom ocijenio je smanjenje kreditnih rizika, odnosno smanjenje poslovanja s rizičnim poduzećima, te jačanje kreditnih linija malom i srednjem poduzetništvu i stanovništvu. Ti su poslovi udvostručeni, zaključio je Prka. Bilanca Splitske banke iznosi gotovo 7 milijardi kuna, što je skoro dvije milijarde više nego li 1995. kada je počela sanacija. U ovoj godini Banka je već ostvarila dobit od 30,3 milijuna kuna, kazao je predsjednik Uprave Banke Tomo Bolotin. Štednja građana, od početka sanacije, dosegnula je 700 milijuna njemačkih građana, a mjesečno je rasla oko 22 milijuna. Ti podaci svjedoče o povjerenju građana, što je solidan temelj za razvoj i dokapitalizaciju. Sanacija Riječke banke je završena i na redu je završna zadaća dokapitalizacije i privatizacije, kazao je predsjednik Uprave Igor Štokić. U sanaciji je aktiva Banke povećana za 41 posto i danas iznosi 5,5 milijardi kuna. Banka već duže vrijeme bilježi pozitivan saldo, dobit je u prošloj godini iznosila 57,7 milijuna kuna, a banka se riješila i stare devizne štednje, kazao je Štokić. Privremeni sanacijski upravitelj Dubrovačke banke Niko Koncul kazao je kako se uspjelo smiriti lošu atmosferu oko te banke. Rezultat toga je zaustavljanje odljeva sredstava, te povećanje štednje koja je u kolovozu iznosila devet milijuna DEM-a. Banka je dobila i 200 novih komintenata. Prema inozemnim partnerima izmirene su sve obveze i niti jedan od njih nije prekinuo poslovanje s Bankom. Posebno poglavlje u slučaju Dubrovačke banke su veliki dužnici, s kojima je, kazao je Koncul, održano niz sastanaka i na kraju pronađen zajednički jezik. Tako će jedan od najvećih dužnika - Globus grupa - ovih dana, po osnovu kamata vratiti 10 milijuna njemačkih maraka. Potom će biti otvoren i javni natječaj za prodaju imovine Globus grupe od čega bi se počela vraćati i glavnica. Krenuli su i poslovi oko hotela u vlasništvu Banke - poboljšan je standard i turistički sadržaji što je omogućilo vraćanje touroperatora. Koncul je najavio kako će se ove zime raspisati natječaj za prodaju manjih hotela. Premijer Mateša naglasio je kako je osnovna zadaća znati što se u bankama događa. Najavio je i novine u zakonu o bankama po kojima će ako ispunjavaju uvjete, dionice banaka morati biti uvrštene na Zagrebačku burzu, jer o njima se mora sve znati, a to je i najbolje jamstvo građanima. Govorio je i o novini po kojoj bi članovi uprave banke svojom imovinom odgovarali za poslovanje. 8. Savjet HNB: O gospodarskim i financijskim kretanjima Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je u srijedu gospodarska i financijska kretanja u proteklom razdoblju, kao i polazišta i okvire novčane politike za posljednje ovogodišnje tromjesečje. Na sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, prihvaćeno je i izvješće o financijskom poslovanju Hrvatske narodne banke u prvoj polovici ove godine, a Savjet je donio još neke odluke iz nadležnosti najvišeg tijela središnje banke. Kako je priopćeno iz HNB-a, s osobitom pozornošću Savjet HNB je razmotrio tečajna kretanja tijekom posljednjih nekoliko tjedana, koje obilježava nešto raniji i brži tempo deprecijacije kune od ranijih godina uobičajenih sezonskih kretanja. Objašnjenje za to treba tražiti, po ocjeni stručnih službi središnje banke i sudionika ove sjednice, u vremenskoj podudarnosti više činitelja. Povećani oprez inozemnih ulagača prema svim tranzicijskim zemljama, nakon azijske i ruske krize, smanjuje kapitalni priljev i otežava uvjete zaduživanja i države i banaka na međunarodnom financijskom tržištu. Ta okolnost povećava i brigu o pravodobnom pribavljanju deviznih sredstava potrebnih za već stvorene obveze koje tek trebaju dospjeti. Sve to utječe na odnos ponude i potražnje deviza. Doda li se tome da je u posljednje vrijeme uočljiva i relativno visoka razina kunske likvidnosti u bankovnom sustavu, razumljivo je da se to vidi i u kretanju tečaja. Tečajne promjene zasad nisu takve da bi iziskivale promjene u novčanoj politici. Utoliko više što su devizne pričuve dovoljno visoke za spriječavanje većih tečajnih skokova. No, ukoliko bi se procijenilo da su tečajne promjene takvog intenziteta da to nema opravdanja u realnim ekonomskim kretanjima, poduzet će se odgovarajuće mjere. Pritom treba imati u vidu da će, prema svim dosadašnjim pokazateljima, deficit tekućeg platnobilančnog računa u ovoj godini biti smanjen na 7 do 8 posto (što je veoma značajno poboljšanje u odnosu na prošlogodišnjih 12,6 posto), uz poboljšani odnos robnog izvoza i uvoza, da je u proteklom dijelu godine ostvaren usklađeni odnos proračunskih prihoda i rashoda (čemu bi i nadalje valjalo posvećivati osobitu brigu, da bi monetarnoj politici ostalo dovoljno prostora za održavanje zadovoljavajuće stabilnosti cijena i kune) i da se nastavlja gospodarski rast. Savjet HNB dao je na sjednici suglasnost na više prijedloga za imenovanje novih članova uprava banaka: Jadranke Gotovac za člana Uprave Dalmatinske banke d.d. Zadar, dr. Branka Bilića i Kriste Jovanovića za članove Uprave Trgovačko-turističke banke d.d. Split, Ive Bilića za člana Uprave Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Zagreb i Nediljka Matića za člana Uprave Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb. Hrvatskom novčarskom zavodu odobrena je izrada medalja od zlata pod nazivom "Pohod Svetog Oca pape Ivana Pavla II gradu Splitu" i "Papa Ivan Pavao II u Mariji Bistrici i proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca". Svaka od tih medalja bit će izrađena u većoj i manjoj verziji, ne više od 3.000 komada. 9. Rast dobiti Viktora Lenca U prvom polugodištu ove godine brodogradilište Viktor Lenac ostvarilo je dobit prije oporezivanja od 10,3 milijuna kuna, što je 10,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. To je vrlo dobar rezultat, ocjenjuje poslovodstvo Lenca, s obzirom da je svjetsko pomorsko tržište i dalje u recesiji, što je financijski oslabilo mnoge klijente tvrtke. Prihodi Viktora Lenca iznosili su u prvom polugodištu 96,2 milijuna kuna, što je 8,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Rast dobiti, unatoč padu prihoda, zahvaljuje se smanjenju rashoda poslovanja za 11,7 posto. Poslovodstvo vjeruje da će rezultati na kraju godine biti mnogo bolji, s obzirom da je vrijednost radova u tijeku oko pet puta veća nego u istom razdoblju prošle godine. Treba reći i to kako je u pripremi nova emisija dionica, odnosno dokapitalizacija Viktora Lenca. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u nešto manjem iznosu, Ministarstvo je smanjilo iznos emisije na 117,4 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,862 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,0 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,694 kune, odnosno kamatu od 11,50 posto, dok je jedinstvena prodajna cijena određena na 98,806 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 45,13 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 06. listopada, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 30 milijuna kuna, a s dospijećem za 91 dan. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 446,0 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 259,6 milijuna kuna, na rok od 91 dan 94,7 milijuna, a na rok od 182 dana 91,7 milijuna kuna. 11. Statistika HRVATSKI BDP U DRUGOM TROMJESEČJU PORASTAO 3,5 POSTO - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), izražen u stalnim cijenama 1990. godine, u drugom je tromjesečju ove godine porastao 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, procjena je Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na baznu 1990. godinu, razina BDP-a u ovom je tromjesečju još uvijek bila ispod razine BDP-a iz te godine i to, na 83,2 posto BDP-a iz 1990. godine. NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA 11,3 MILIJARDE KUNA - Iznos prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje za čije izvršenje nije bilo sredstava na računima pravnih osoba u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci povećan 12,3 posto u odnosu na kraj prošle godine. Krajem srpnja njihov je iznos premašio 11,31 milijardu kuna, a bilo je blokirano 25.427 pravnih osoba ili 24,6 posto više nego početkom godine. Prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP), ukupna vrijednost nepodmirenih naloga premašila je 97 posto ukupnih novčanih sredstava na računima svih pravnih osoba. U usporedbi sa srpnjem prošle godine, broj insolventnih pravnih osoba povećan je za 35,6 posto, a iznos nepodmirenih naloga 24,3 posto. Više od 1,1 milijardu kuna ili 10 posto ukupnog iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje odnosilo se krajem srpnja na neplaćene poreze. Zbog nepodmirenih obveza za plaćanje poreza 31. srpnja bilo je blokirano 6441 pravna osoba, čak 1400 više nego krajem prošle godine. Iznos nepodmirenih doprinosa iz i na plaće dosegnuo je krajem srpnja 618,9 milijuna kuna, a zbog doprinosa je bilo blokirano 8815 pravnih osoba. Otprilike 42 posto od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga prijavljeno je u trgovini na veliko i malo, 8,2 posto u građevinarstvu, 6,5 posto u građevinarstvu te šest posto u proizvodnji hrane i pića. Prema podacima ZAP-a, krajem srpnja više od 90 posto ukupnog broja insolventnih pravnih osoba imalo je blokiran žiro-račun dulje od 30 dana, a na njih se odnosilo 97,8 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Čak 77 posto ukupnog iznosa odnosi se na blokade koje traju neprekidno više od godinu dana, što znači da otprilike svaka druga blokirana pravna osoba ima blokadu dužu od godine dana. Gotovo jedna trećina ukupnih nepodmirenih naloga ili 3,7 milijardi kuna odnosi se na pravne osobe koje posluju na području grada Zagreba. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 8,7 posto, Osječko-baranjska sa 6,8 posto, Primorsko-goranska sa 6,0 posto te Istarska županija s 5,8 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Više od 87 posto blokiranih pravnih osoba nalazi se u privatnom vlasništvu. Na njih otpada 7,2 milijarde kuna nepodmirenih obveza, odnosno 63,4 posto ukupnog iznosa nepodmirenih obveza. Kako pravne osobe ne moraju podnositi ZAP-u naloge za plaćanje ako na računima nemaju pokrića za njihovo izvršenje, podaci su nepotpuni jer ne pokazuju ukupna dugovanja pravnih osoba, ali su jedini raspoloživi pokazatelji o insolventnosti. DEVIZNE PRIČUVE HNB-A U SRPNJU 2,59 MLRD USD - Devizne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem srpnja iznosile su 2,6 milijardi američkih dolara, što je 47,5 milijuna dolara više nego u lipnju, odnosno 271,3 milijuna dolara više no u istom lanjskom mjesecu, podaci su HNB-a. Od tog iznosa na specijalna prava vučenja odnosilo se 223 milijuna dolara, 86,4 milijuna dolara više nego pred mjesec dana, na valute i depozite 1,93 milijarde dolara ili 82,6 milijuna dolara manje, a na obveznice i zadužnice 443 milijuna dolara, tj. 43,7 milijuna dolara više. Devizne pričuve poslovnih banaka u tom su mjesecu iznosile 2,26 milijardi dolara, što je bilo 74,5 milijuna dolara više nego mjesec ranije i 64,4 milijuna dolara manje nego u srpnju prošle godine. 020737 MET oct 98