FINANCIJSKI BILTEN 240

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXL. 11 - 18. lipnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prijedlog zakona o naknadi sredstava za mirovine 8. Susreti u Vladi: Ministar Kovač o pretvorbi i privatizaciji 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 11. VI. 42.000.000 22.000.000 17,41 % 126.300.000 12. VI. 38.000.000 20.200.000 18,16 % 121.782.000 13. VI. - - 17,16 % 111.921.000 15. VI. 55.000.000 35.050.000 17,01 % 193.618.000 16. VI. 62.000.000 37.050.000 18,04 % 182.328.000 17. VI. 28.000.000 23.000.000 17,93 % 146.849.000 18. VI. 40.000.000 36.080.000 18,24 % - Dnevni prosjek 44.167.000 28.897.000 17,79 % 147.133.000 Početkom tjedna ukupan saldo na računima pozitivnih banaka kretao se iznad razine od 600 milijuna kuna, da bi, zbog isplata plaća i mirovina, u srijedu pao na svega 442 milijuna. Topljenje računa navelo je središnju banku na intervenciju - u utorak je održala repo aukciju blagajničkih i trezorskih zapisa. No, to nije sve. HNB ima pune ruke posla pokrivajući svake večeri "minuse" na računima jedne banke i dviju štedionica. Inače, noćni je promet posljednjih dana izuzetno visok. Svake večeri ukupan manjak na računima banaka i štedionica kreće se iznad 60 milijuna kuna. Pored toga, mnogim sudionicima treba novac za održavanje obvezne rezerve. U dnevnom pak kreditiranju dio potražnje svakodnevno ostaje nepokriven. Međutim, to nije toliko posljedica nedostatka novca, koliko nevoljkosti kreditora da plasiraju novac nekim zajmotražiteljima iznad određenih ograničenja. Kako bilo, ni mjesec dana nakon mjera središnje banke za poboljšanje likvidnosti cijena novca ne pada. Opozivni krediti i dalje se plasiraju po 18 posto, a i ostale se kamate kreću na vrlo visokim razinama. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 102 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 85 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 17 milijuna kuna. Od 17. lipnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,012 milijardi kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do sedam dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 258,5 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 23. lipnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 9,83 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Vrlo mršav promet, svega 2,9 milijuna kuna, osnovno je obilježje ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Unatoč takvom prometu, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli četvrtak devet bodova, na 833 boda. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku običnih dionica Zagrebačke banke. Osvojivši 90 kuna, cijena tih dionica ponovno je dosegnula razinu od 1.400 kuna. Dionice Dalmatinske banke i Zagrebačke pivovare poskupile su pak tri, a dionica Plave lagune jednu kunu. Nakon što je početkom tjedna, po prvi puta od siječnja, potonula ispod 500 kuna, u drugoj polovici tjedna cijena Plive vratila se na prošlotjednu razinu - 520 kuna. Međutim, snažno je, čak 100 kuna, potonula cijena dionica Jadranskog naftovoda. Dionica Tvornice duhana Zagreb pojeftinila je pak 50 kuna, zbog čega joj je cijena zaronila ispod razine od 1.000 kuna. Osjetno je, 32 kune, pojeftinila i dionica Končara, dok su cijene Varaždinske banke, Podravke i Kraša pale oko pet kuna. Na vrijednosti je ovoga tjedna izgubila i dionica Riviere - tri kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16 - 18. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 160 203 203 176.354 Pliva PLI-AA 490 525 520 1.369.781 Varaždinska banka 138 150 149 79.340 Zagrebačka banka O 1.350 1.400 1.400 607.748 Istraturist 53 55 55 12.604 Jadran-Turist 60 60 60 24.060 Jadranski naftovod 1.200 1.250 1.250 120.400 Jadroplov JDPL 80 80 80 10.000 Končar KONEL 138 138 138 1.656 Kraš KRAS 145 150 146 37.034 Plava laguna 595 610 610 36.920 Podravka PODR-A 150 155 150 240.766 Riviera RIVP-A 50 70 50 16.140 Sunčani Hvar SUNH-A 20 20 20 16.544 Tvornica duhana Zg 950 960 960 33.400 Zagrebačka pivovara 550 550 550 164.997 2.947.744 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Izuzetno mršav obujam trgovine i pad cijena većine dionica osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Varaždinskom tržištu. Najviše su potonule cijene dionica Tesle-Ericssona (35 kuna), Jadroplova (30 kuna) i Tankerske plovidbe (25 kuna). Slijedile su ih dionice Kraša i Croatia linea s gubitkom od 10, odnosno četiri kune. Pojeftinila je i dionica Varteksa. No, vrlo blago. Na kratkoj listi dobitnica našle su se ovoga tjedna samo dionice Karlovačke pivovare i Podravke. I dok je cijena dionica pivovare porasla 15 kuna, dionica Podravke poskupila je svega jednu kunu. Povučen ponajviše padom cijene dionica Tesle, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna 11 bodova, zbog čega je ponovno zaronio ispod razine od 500 bodova. Točnije, na 493 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 15 - 18. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Croatia line CRLIN 35 37 35 5.546 Istraturist ISTUR 50 50 50 10.000 Jadroplov JADPL 70 70 70 4.060 Karlovačka pivovara 520 620 590 47.080 Kraš KRAS 145 149 145 30.490 Podravka PODRA 150 153 153 41.132 Tankerska plovidba 150 150 150 6.000 Tesla-Ericsson TESLA 245 269 245 41.224 Varteks VART 32 32 32 6.400 191.932 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 11. lipnja 18. lipnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5754,46 5718,06 - 0,64 London/FTSE-100 5852,50 5812,10 - 0,70 New York/DJIA 8971,70 8829,46 - 1,59 Tokyo/Nikkei 15014,04 15361,54 + 2,31 Početkom tjedna na Wall Streetu je vladala prava pomutnja. U ponedjeljak se Dow Jones indeks strmoglavio čak 207 bodova, ili 2,3 posto. Zbog toga je, nakon više od tri mjeseca, zaronio duboko ispod razine od 8.700 bodova. Mjereno bodovima, to je bio njegov peti najveći pad u povijesti. Paniku su izazvali podaci koji potvrđuju da je japansko gospodarstvo, po prvi puta nakon 23 godine, u recesiji. Pored toga, na Tržište se neprestano slijevaju upozorenja američkih kompanija kako će njihovi poslovni rezultati u tekućem kvartalu biti znatno slabiji nego što se očekivalo. Ipak, polovicom se tjedna Tržište smirilo, što se zahvaljuje intervenciji američkih i japanskih monetarnih vlasti u obranu jena. Snažan pad jena u posljednje vrijeme prijetio je izazivanjem devalvacije mnogih drugih azijskih valuta, što bi moglo uvesti svjetsko gospodarstvo u depresiju. Međutim, intervencija pokazuje da su Japanci i Amerikanci spremni zajedno se boriti protiv recesije, kažu analitičari. Doduše, ovom intervencijom problem nije riješen, no pokazana je volja za njegovo riješavanje, kažu oni. Kako je početkom tjedna tonuo DJIA indeks, tako su padale i cijene dionica na europskim burzama. Međutim, oporavak Wall Streeta ohrabrio je Europljane, pa posljednjih dana u Londonu i Frankfurtu vlada znatno bolje raspoloženje nego početkom tjedna. Tokyo - epicentar burzovnog potresa Epicentar snažnog potresa koji je početkom tjedna uzdrmao sve svjetske burze bio je u Tokiju. Cijene japanskih dionica naglo su pale nakon što je objavljeno kako je bruto domaći proizvod "Zemlje izlazećeg sunca" u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao čak 5,3 posto. To je već drugi kvartal zaredom kako japansko gospodarstvo tone, a to, po standardnoj definiciji, predstavlja recesiju. Zbog toga su ulagači pobijegli s Tokijske burze glavom bez obzira. Pritom su, naravno, cijene dionica snažno pale, pa je Nikkei indeks, po prvi puta nakon pet mjeseci, potonuo duboko ispod razine od 15 tisuća bodova. Međutim, intervencija u korist jena pozitivno je utjecala na Tokijsku burzu. Samo u četvrtak Nikkei je skočio više od 4,4 posto ili 640 bodova, pa se vratio iznad razine od 15 tisuća bodova. Bankarske i ostale blue-chip dionice, koje su u posljednje vrijeme bile pod snažnim pritiskom, toga su dana naprosto "planule", kažu brokeri. Hoće li se nastaviti rast njihovih cijena? Sve ovisi o zbivanjima na valutnom tržištu, kažu oni. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 11. lipnja 18. lipnja Promjena u % USD/DEM 1,7970 1,7840 - 0,73 USD/JPY 141,50 136,80 - 3,33 GBP/USD 1,6290 1,6680 + 2,39 Cijena zlata: USD/Unca 11. lipnja 18. lipnja Promjena u % 293,70 292,50 - 0,41 Više nema sumnje: japansko je gospodarstvo, po prvi puta nakon 23 godine, u recesiji. Naime, po standardnoj definiciji, gospodarstvo je u recesiji ako bruto domaći proizvod (GDP) padne dva tromjesečja zaredom. A to se u Japanu dogodilo. Zbog toga se početkom tjedna japanska valuta našla pod snažnim pritiskom, pa se tečaj dolara, prvi puta nakon osam godina, probio iznad razine od 146 jena. Vlade azijskih zemalja nisu krile svoju zabrinutost. Telefoni vodećih japanskih dužnosnika alarmantno su zvonili. Kina, Tajvan, Malezija i mnoge druge azijske zemlje tražile su od Japana da hitno nešto poduzme jer, i niihove su valute, zbog pada jena, bile pod snažnim pritiskom. Uznemiren poniranjem jena, predsjednik japanske vladajuće Liberalno demokratske stranke Taku Yamasaki izjavio kako bi trebalo zaustaviti daljnje slabljenje jena. "Slab jen loše utječe na cjelokupnu Aziju, ali i šire, stoga bismo trebali spriječiti daljnji pad jena čak ako to zahtjeva i zajedničku intervenciju," izjavio je Yamasaki. Međutim, zbog lošeg stanja japanskog gospodarstva ulagači su sasvim ignorirali izjave japanskih dužnosnika i njihove prijetnje intervencijom. Tim više što je objavljeno kako je industrijska proizvodnja u Japanu u travnju pala čak 1,6 posto, što je znatno više nego što se prvotno procjenjivalo. Po svemu sudeći, i u ovom će tromjesečju GDP pasti. Intervencija Neizvjesnost je vladala sve do srijede poslijepodne. A tada je na Tržištu sasvim iznenada zavladala neviđena strka. Razlog? Intervenirale su američka i japanska središnja banka. Prodajući dolare za jene, potrošile su oko šest milijardi dolara. Pritom su tečaj "zelenbaća" srušile sa 144 na svega 136 jena. To je bila prva intervencija Feda u obranu jena nakon šest godina. Ministar financija SAD Robert Rubin potvrdio je kako je, na zahtjev Ministarstva, Fedova banka u New Yorku intervenirala. "Akcija je poduzeta zajedno s japanskim monetarnim vlastima i SAD su spremne učiniti i više, ako to bude potrebno," izjavio je Rubin. Dodao je i to kako je intervencija poduzeta "u kontekstu japanskih planova za jačanje gospodarstva". Ministar financija Japana Hikaru Matsunaga opisao je pak intervenciju kao "odlučnu akciju za spriječavanje slabljenja jena". Poruka američkih i japanskih monetarnih vlasti sasvim je jasna: ne dirajte jen. Ako će Bank of Japan ozbiljno nastaviti s prodajom dolara, njegov bi tečaj uskoro mogao pasti na svega 130 jena, kažu analitičari. Riječju, "zelenbać" će idućih dana biti pod snažnim pritiskom. Japan - No. 1 na listi svjetskih kriznih žarišta Zajedničku intervenciju SAD i Japana u obranu jena podržali su svi njihovi partneri iz Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7). Poruke podrške poslale su i Kina, Koreja, Tajvan i mnoge druge azijske zemlje čijim je valutama, zbog snažnog pada jena, prijetila devalvacija. No, problem japanskog gospodarstva ne može se riješiti pukom intervencijom, kažu analitičari. Japansko je gospodarstvo utonulo duboko u recesiji i treba štošta učiniti kako bi se iz nje izvuklo. Japan je, čini se, voljan poduzeti neophodne reforme za ozdravljenje gospodarstva. To je japanski premijer Ryutaro Hashimoto naznačio predsjedniku SAD Billu Clintonu u telefonskom razgovoru, vođenom samo koji sat prije zajedničke intervencije Feda i BOJ. "Vrlo sam ohrabren izjavom premijera kako namjerava odlučno nastaviti s reformom banaka te poduzeti druge nužne korake za ozdravljenje gospodarstva," izjavio je Clinton. Da, ključ je sanacija bankarskog sustava, kažu analitičari. To je temelj na kojemu se mora graditi oporavak japanskog gospodarstva, kažu analitičari. U tomu će mu, bez sumnje, svesrdno pomoći njegovi partneri iz G7 jer, stabilnost Japana predstavlja conditio sine qua non stabilnosti u cijeloj Aziji, kažu oni. Ofenziva britanske funte Pozornost ulagača posljednjih dana privlači i britanska funta. Cijena joj je naglo porasla, što je posljedica uvjerenja ulagača kako će Bank of England uskoro još jednom povećati kamate. Naime, ovoga je tjedna objavljeno kako je inflacija u Britaniji u svibnju skočila s travanjskih 3,0 na 3,2 posto na godišnjoj razini. To je veći rast nego što se očekivalo i znatno iznad ciljane razine inflacije od strane britanske vlade - 2,5 posto. Na jačanje inflacijskih pritisaka ukazuje i podatak kako su prosječne plaće u Britaniji u ožujku porasle čak 5,2 posto, dok su mjesec dana prije porasle 4,9 posto. Tako snažan rast plaća mogao bi izazvati jačanje inflacijskih pritisaka, stoga središnja britanska banka doista ima razloga za zabrinutost, kažu analitičari. Kako bi zaustavila jačanje inflacije, uskoro bi BoE mogla još jednom povisiti kamate, kažu analitičari. Zahvaljujući tomu, porasla je privlačnost funte, pa je njezin tečaj skočio iznad razine od 1,66 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 12 - 19. lipnja ’98. Valutai jedinica Tečaj12. lipnja Tečaj19. lipnja Promjenau % DEM 100 363,6400 363,9100 + 0,07 USD 1 6,5346 6,4903 - 0,68 GBP 1 10,6448 10,8558 + 1,98 JPY 100 4,6197 4,7425 + 2,65 ATS 100 51,6805 51,7225 + 0,08 ITL 100 0,3691 0,3694 + 0,08 CHF 100 439,4491 435,5053 - 0,90 SIT 100 3,8986 3,8691 - 0,76 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula novu najvišu razinu još od svibnja 1996. godine - 3,6391 kunu. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Austrijski šiling jača već 11 tjedana i u tom je razdoblju poskupio gotovo 2,5 posto. Posljednja dva i pol mjeseca prati ga talijanska lira s dobitkom od oko 2,5 posto. Tečaj britanske funte u posljednjih je 15-ak dana skočio više od 3,4 posto, dok je japanski jen samo u proteklih sedam dana ojačao čak 2,6 posto. Ostale su pak valute ovoga tjedna izgubile na vrijednosti. Švicarski je franak pojeftinio 0,9 posto, a slovenski tolar i američki dolar oko 0,7 posto. 7. Vlada RH: Prijedlog zakona o naknadi sredstava za mirovine Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, utvrdila prijedlog zakona o nadoknadi sredstava za mirovine te usklađivanju mirovina nakon 30. lipnja 1998. Tim zakonom Vlada se obvezala da u slijedeće četiri godine izdvoji 7,5 milijardi kuna za poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika. Prijedlogom zakona također se utvrđuje novi način usklađivanja mirovina prema rastu troškova života i rastu plaća. Prijedlog zakona upućen je u hitnu saborsku proceduru, a Vlada je također u treće saborsko čitanje uputila i Konačnog prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju. Premijer Zlatko Mateša naglasio je da se prijedlog zakona o nadoknadi sredstava temelji na načelu socijalne države i socijalne pravde, te da aktualni sustav mirovinskog osiguranja ne znači da mi plaćamo svoje mirovine već plaćamo aktualne mirovine. Vlada time ne vraća dug umirovljenicima, jer sredstva koja nisu bila uplaćivana u mirovinski fond nisu se mogla ni isplaćivati, rekla je potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak. Objašnjavajući prijedlog zakona, ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara je rekao da će se sredstva od 7,5 milijardi kuna - u koja je uključeno i 468 milijuna kuna duga mirovinskim fondovima od strane poduzeća u sanaciji - doznačiti u više obroka. Za 1998. Vlada će Mirovinskom fondu doznačiti 500 milijuna kuna, a u slijedeće četiri godine sredstva će se doznačivati u osam jednakih obroka. Mirovinski fondovi će općim aktom propisati način podjele sredstava za razdoblje od 1. rujna 1993. do 30. lipnja 1998. Na temelju prošlomjesečne odluke Ustavnog suda RH, ukinute su i odredbe o usklađivanju mirovina, pa je ovaj zakon privremenog karaktera do donošenja novog mirovinskog zakona. Članovi Vlade upozorili su da bi u budućnosti usklađivanje mirovina prema rastu plaća za umirovljenike ipak moglo biti nepovoljnije. Na predloženu odredbu da će mirovinski fondovi - ako iz svojih prihoda ne budu mogli izvršiti predložene obveze - zatražiti od Vlade, a ona predložiti Saboru, povećanje stope doprinosa, reagirao je ministar financija Borislav Škegro. Takvo povećanje smanjilo bi plaće zaposlenih i povećalo troškove poslodavaca, rekao je Škegro. Dodao je da proračun "treba ostaviti na miru", a uvesti reda u sve fondove. Prijedlog zakona o nadoknadi sredstava za mirovine te o usklađivanju mirovina nakon 30. lipnja 1998. Vlada je uputila u hitnu saborsku proceduru. Također je u treće čitanje uputila Konačnog prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju. Konačni prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju Prema tom prijedlogu, pravo na starosnu mirovinu ostvarivali bi muškarci sa navršenih 65 godina života, a žene sa 60 godina života i 15 godina radnog staža. Uvjeti, pak, za prijevremenu starosnu mirovinu bili bi 60 godina života i 35 godina staža za muškarce, te 55 godina života i 30 godina staža za žene. Novost je i utvrđivanje aktualne vrijednosti mirovine koja bi se određivala prema rastu prosječnih troškova života i prosječne plaće za svako polugodište. Time bi se postiglo da za jednake godine staža bude jednaka i mirovina, naglasio jeministar rada i socijalne skrbi Joso Škara. Vlada je, naime, u pripremi zakona za treće čitanje prihvatila 40 od 59 amandmana, te ocijenila da postoje sve pretpostavke da novi zakon - kojim bi započela mirovinska reforma u Hrvatskoj - stupi na snagu 1. siječnja 1999. Ministar financija Borislav Škegro izvijestio je da će tranzicijski trošak u prvoj godini provođenja iznositi 1,8 posto predviđenog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Za prvih deset godina provođenja mirovinske refome očekuje se, kako je rečeno, postupni pad tranzicijskog troška. Tako bi u tom razdoblju ukupni kumulativni tranzicijski trošak mogao iznositi između 11 i 12 posto BDP-a. "Mi kao odgovorna Vlada moramo dovršiti mirovinsku reformu i mi ćemo je provesti", naglasio je premijer Mateša. Povjerenstvo za mirovinsku reformu privodi kraju i izradbu zakona koji bi uređivao drugi stup mirovinske reforme. Taj zakon o individualnoj kapitaliziranoj štednji uskoro bi trebao biti na dnevnom redu Vladine sjednice, najavila je potpredsjednica Ljerka Mintas-Hodak. O obvezama i pravima državnih dužnosnika Vlada je u saborsku raspravu dostavila i više zakonskih prijedloga - o obvezama i pravima državnih dužnosnika, o razdvajanju Hrvatskih pošta i telekomunikacija, o mirnom okupljanju, o hrvatskoj Vladi. Jasna slika o imovini svih državnih dužnosnika temeljni je cilj predložena zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, istaknuo je premijer Mateša. On propisuje da su državni dužnosnici predsjednik Republike i predstojnik Ureda predsjednika Republike, zastupnici Hrvatskoga državnog sabora, suci Ustavnoga suda, članovi Vlade, suci Vrhovnoga suda i dužnosnici koje imenuje Sabor. Plaće dužnosnika, objasnio je ministar uprave Marijan Ramuščak, kad Sabor udredi plaću predsjednika Republike, određivale bi se u postotku na tu plaću. Sukob privatnih i javnih interesa zakon uređuje odredbom da dužnosnici ne bi mogli biti članovi upravnih i nadzornih odbora te skupština trgovačkih društava u držanom ili privatnom vlasništvu. Iznimno bi to bilo moguće za tvrtke za koje se to odredi posebnim zakonom, ali bi to obavljali bez naknade. Takav je primjer iznio ministar financija Borislav Škegro, kazavši da je to mjesto predsjednika Nadzornog odbora HBOR-a koje je predviđeno za ministra financija. Državni bi dužnosnici bili obvezni pismeno izvijestiti tijelo koje ih je imenovalo o svojemu trenutačnu imovnu stanju, ali i imovnu stanju od dana prvoga stupanja na dužnost. Članovi Vlade u raspravi su, između ostalog, zamijetili da se predloženim zakonom "kasni sedam godina, ali bolje ikad nego nikad", te pozdravili odredbu da se prijava imovine odnosi na zadnjih sedam godina. U usporedbi s prvim čitanjem iz konačnoga je prijedloga zakona o Vladi izbačena mogućnost da Vlada opoziva gradonačelnike i općinske načelnike. Uređenjem teksta, uz ostalo su predloženi i neki novi nazivi, pa se kabinet zamjenjuje uredima, a za uži kabinet Vlade predlaže se naziv časništvo Vlade. O razdvajanju HPT-a Vlada je u saborsku raspravu dostavila i konačni prijedlog zakona o razdvajanju HPT-a na dva dionička društva - Hrvatske pošte i Hrvatske telekomunikacije. Taj zakonski tekst ne govori o privatizaciji tih dvaju društava, već samo najavljuje da će se ta privatizacija obaviti posebnim zakonom. No, ipak izričito određuje da bi u privatizaciji država bila većinski vlasnik (51 posto dionica), a svaki bi drugi pojedinačni dioničar mogao imati najviše do 10 posto dionica. Takav je prijedlog, ističu članovi Vlade, sigurno jamstvo vlasti države nad telekomunikacijama, bitnima za obranu i sigurnost zemlje. Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec podsjeća da je odvajanje pošte i telekomunikacija provela većina zemalja, a raspodjela imovine neće biti poseban problem. Po riječima ministra Škegre iskustvo pokazuje da se otvaranjem predloženih procesa učinkovitost povećava za 20 do 30 posto. Konačni prijedlog zakona o javnom okupljanju ostavlja i mogućnost predstavničkim tijelima gradova s više od sto tisuća stanovnika da ograniče održavanje javnog okupljanja na mjestima na kojima bi to bitno poremetilo kretanje i rad većega broja građana. No tim gradovima daje i mogućnost da odrede mjesta na kojima bi se takva okupljanja mogla održati bez prijave, predlažući da bi za Zagreb to bio Trg Francuske Republike. Vlada je Saboru dostavila i prijedloge zakona o sanitarnoj inspekciji, o otrovima, o dobrobiti životinja, o lukama unutarnjih voda. Članovi Vlade izviješćeni su i o predstavljanju Hrvatske na izložbi EXPO '98. u Lisabonu, za što je izneseno mnogo pohvala. 8. Susreti u Vladi: Ministar Kovač o pretvorbi i privatizaciji Odluka Ustavnog suda - o neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća - potvrđuje da Ministarstvo privatizacije i Hrvatski fond za privatizaciju nisu postupali izvan zakona u procesu privatizacije. To je na "Susretima u Vladi", održanim u srijedu, kazao ministar privatizacije Milan Kovač. Još 1993. podneseno je devet zahtjeva (SDU, SSSH, poduzeća i pojedinci) za ocjenu ustavnosti Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. U zahtjevima se tvrdilo da su pojedine odredbe Zakona u nesuglasju s najvećim vrednotama ustavnog poretka. Predlagatelji su također navodili da zakon povrijeđuje gospodarska ustavna prava, poduzetničku i tržišnu slobodu, jednak pravni položaj na tržištu svih poduzetnika te zaštitu prava stečenih ulaganjem kapitala. Ministar Kovač drži kako bi javnost trebala biti upoznata s odlukom Ustavnog suda, jer je javnost bila vrlo zainteresirana što će Ustavni sud odlučiti. Na novinarsko pitanje što je sa "sumnjivim privatizacijama", ministar Kovač je rekao da se to pitanje pojavljuje uvijek pred izbore, ali nije osporio da je takvih slučajeva u privatizaciji bilo. Ministarstvo privatizacije provodi stalne kontrolu pretvorbe i privatizacije, zajedno s financijskom policijom, a sumnjive privatizacije su poništene, istaknuo je Kovač. Uskoro će se pred saborskim zastupnicima naći izvješće o radu Hrvatskog fonda za privatizaciju, u kojem će biti navedeni svi slučajevi poništenja pretvorbe. 9. Statistika U SVIBNJU 279.990 NEZAPOSLENIH - Potkraj svibnja ove godine u Hrvatskoj je bilo 279.990 nezaposlenih osoba, što je 2,8 posto manje nego u prethodnom mjesecu, ali dva posto više nego u svibnju lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, njih 93.658. Slijedi 64.383 osoba sa srednjom stručnom spremom, 63.391 nekvalificirana osoba i 40.311 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 9983, a s višom stručnom spremom 8264. Zbog prestanka rada poslodavaca u svibnju je posao izgubilo 25.551 osoba, 1,6 posto manje nego u travnju i 15,9 posto manje nego u svibnju prošle godine. S evidencije Zavoda zaposleno je 11.284 osoba, od čega 5673 osobe na određeno vrijeme. U svibnju je novčanu naknadu koristilo 46.053 osobe, 1,8 posto manje nego u mjesecu ranije i 25,5 posto manje nego u svibnju lani. Zdravstveno je osiguranje koristilo 195.070 osoba, 1,7 posto manje nego u travnju i 9,9 posto više nego u svibnju prošle godine. RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U SVIBNJU - Rast industrijske proizvodnje u svibnju je u Hrvatskoj iznosio 6,3 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najviše je porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda, 13,4 posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, u svibnju je porasla 8,4 posto, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 4,8 posto. Proizvodnja energije, koja u strukturi odjeljaka iz 1997. sudjeluje sa 14,77 posto pala je 5,4 posto. Smanjena je i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, 14,2 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u svibnju je najveći rast proizvodnje zabilježen u prerađivačkoj industriji, 7,5 posto. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je pak pala za 1,3 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 1,1 posto. Od siječnja do kraja svibnja ove godine industrijska proizvodnja je porasla 6,3 posto prema istom razdoblju lani. U HRVATSKOJ 180.368 POSLOVNIH SUBJEKATA - Poslovnih je subjekata, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), krajem svibnja ove godine u Hrvatskoj bilo 180.368, što je 0,31 posto više nego u travnju, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prema područjima NKD-a, najviše poslovnih subjekata bilo je u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo - 81.283, tj. 0,17 posto više. U ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima istodobno je bilo 26.715 poslovnih subjekata, 0,83 posto više, a slijede poslovni subjekti u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama kojih je bilo 18.013, što je u odnosu na mjesec ranije 0,28 posto više. Prema pravno ustrojbenim oblicima, najviše je poslovnih subjekata bilo prema Zakonu o poduzećima i Zakonu o zadrugama - 114.328, odnosno 0,53 posto manje. Poslovni subjekti prema Zakonu o poduzećima još nisu usklađeni sa Zakonom o trgovačkim društvima, dok su Zakonom o zadrugama obuhvaćeni poslovni subjekti registrirani prema tom Zakonu, subjekti koji nisu usklađeni sa Zakonom o zadrugama te štedno-kreditne i stambene zadruge. Poslovnih subjekata prema Zakonu o trgovačkim društvima u svibnju je bilo 35.330, tj. 2,82 posto više nego u mjesecu ranije. Kao ustanove, tijela, udruge, fondovi i organizacije bilo je registrirano 30.710 poslovnih subjekata ili 0,69 posto više. 190733 MET jun 98