FINANCIJSKI BILTEN 250

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXL. 18 - 25. lipnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: 2000 kn prosvjetarima koji su radili 8. Savjet HNB: O Saborskoj raspravi o bankarstvu 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 18. VI. 40.000.000 36.080.000 18,24 % 64.150.000 19. VI. 22.000.000 18.200.000 18,14 % 60.731.000 20. VI. - - 17,14 % 37.575.000 23. VI. 50.000.000 44.300.000 17,05 % 170.058.000 24. VI. 41.000.000 36.700.000 16,55 % 120.074.000 25. VI. 37.000.000 26.020.000 17,13 % - Dnevni prosjek 38.000.000 32.260.000 17,42 % 90.518.000 U dnevnom je kreditiranju posljednjih dana ponuda novca znatno veća od potražnje. Unatoč tomu, svakodnevno dio potražnje ostaje nepokriven. Posljedica je to nevoljkosti nekoliko banaka da kreditiraju neke zajmotražitelje iznad određenih limita. Kako bilo, povećana ponuda izazvala je pad cijene novca. Kamata na opozivne kredite potonula je s 18 na 17 posto. Na rok od dva tjedna sredstva su pak plasirana po kamati od 19 posto, dok je cijena plasmana na rok od 30 dana iznosila 21 posto. Unatoč zadovoljavajućoj likvidnosti - ukupan saldo na računima banaka kreće se iznad 700 milijuna kuna - noćna je potražnja posljednjih dana znatno veća od 100 milijuna kuna. Račune jedna banke i jedne štedionice, koje su neprestano u "minusu", svake večeri pokriva središnja banka interventnim kreditima. Visoka je potražnja i za sredstvima potrebnim za održavanje obvezne rezerve. U srijedu uvečer ostalo je čak i nepokriveno oko 60 milijuna kuna takve potražnje. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do sedam dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 317,5 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 30. lipnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 10,09 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 211,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 195,3 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 16 milijuna kuna. Od 24. lipnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,015 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Izuzetno mršav promet, svega 2,13 milijuna kuna, i pad cijena većine dionica osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Najviše je, čak 150 kuna, ili više od 17 posto, potonula cijena dionica Zagrebačke banke 3E serije. Zbog toga je pala na najnižu razinu još od sredine siječnja prošle godine - 650 kuna. Dionici iste banke, ali O serije cijena je pak pala za 50 kuna. Znatnije su, oko 15 kuna, pojeftinile i dionice Plive te Plave lagune. Pritom je cijena Lagune ponovno skliznula ispod razine od 600 kuna. Dionice Podravke i Sunčanog Hvara na vrijednosti su izgubile četiri, a Kraša jednu kunu. Na kratkoj listi dobitnica našle su se četiri dionice. Cijena dionica Jadranskog naftovoda skočila je čak 150 kuna. Slijedila ju je dionica Tvornice duhana Zagreb s dobitkom od 40 kuna, zbog čega joj je cijena ponovno dosegnula razinu od 1.000 kuna. Dionica Zagrebačke pivovare poskupila je pak četiri, a Varaždinske banke jednu kunu. Povučen padom cijena većine dionica koje ga čine, CROBEX indeks potonuo je u proteklih tjedan dana 23 boda, na 810 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 23 - 25. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 472 519 505 951.638 Varaždinska banka 140 150 150 42.300 Viktor Lenac VLENAC 78 80 78 16.780 Zagrebačka banka O 1.255 1.400 1.350 78.890 Jadranski naftovod 1.400 1.400 1.400 14.000 Jadran-Turist JADT-A 55 60 60 3.285 Kraš KRAS-A 145 145 145 42.050 Plava laguna LAGP-A 595 596 596 20.236 Podravka PODR-A 145 150 146 65.660 Sunčani Hvar SUNH-A 16 16 16 1.200 Tvornica duhana Zg 990 1.000 1.000 846.257 Zagrebačka banka 3E 650 700 700 26.850 Zagrebačka pivovara 515 554 554 25.995 2.135.141 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet tek nešto veći od 461 tisuće kuna. Aktivno je bilo 14 dionica, a cijene su većine njih porasle. Najveći rast, 100 kuna, zabilježile su cijene dionica Jadranskog naftovoda i opatijskog ACI-a. Pratile su ih dionice Zagrebačke pivovare i Tvornice duhana Zagreb s dobitkom od 40, odnosno 20 kuna. Znatnije su poskupile i dionice Plave lagune (za 15 kuna) te Istraturista (pet kuna). Međutim, cijene dionica Elke i Tesle-Ericssona pale su oko 15 kuna, dok su dionice Varteksa i Podravke pojeftinile oko četiri kune. Pala je i cijena dionica Croatia linea. No, neznatno. Potaknut ponajviše rastom cijene JANAF-a i Plave lagune, VIN indeks porastao je ovoga tjedna jedan bod - na 494 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 23 - 25. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 900 900 900 12.600 Centar banka CEBA IIA 300 300 300 60.000 Croatia line CRLIN 34 34 34 884 Elka ELKA 55 55 55 11.000 Istraturist ISTUR 50 55 55 22.220 Jadranski naftovod 1.400 1.400 1.400 14.000 Jadran-Turist JATUR 60 65 65 18.335 Kraš KRAS 145 146 145 50.850 Plava laguna PLAG 605 605 605 7.260 Podravka PODRA 145 150 150 17.237 Tvornica duhana Zg 970 970 970 17.460 Tesla-Ericsson TESLA 227 250 231 113.645 Varteks VART 28 28 28 5.600 Zagrebačka pivovara 550 550 550 110.000 461.091 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 18. lipnja 25. lipnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5718,06 5866,63 + 2,59 London/FTSE-100 5812,10 5858,90 + 0,80 New York/DJIA 8829,46 8923,87 + 1,06 Tokyo/Nikkei 15361,54 15132,22 - 1,50 Azijska kriza ugrožava cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Stoga je prošlotjedna intervencija američke i japanske središnje banke u obranu jena vrlo značajna. Ona, naime, pokazuje da su vodeće svjetske gospodarske sile spremne boriti se s recesijom. To je ohrabrilo ulagače diljem svijeta, stoga su na svim značajnijim svjetskim burzama cijene dionica ovoga tjedna porasle. Na Wall Streetu je DJIA indeks skočio više od jedan posto, pa se probio iznad razine od 8.900 bodova. Najviše su porasle cijene dionica tehnoloških kompanija, koje su u posljednje vrijeme, zbog azijske krize, bile pod najvećim pritiskom. No, pitanje je može li se govoriti o oporavku tržišta. Neki analitičari kažu kako poslovni rezultati kompanija u ovom tromjesečju neće biti tako loši kao što se prvotno mislilo, dok drugi tvrde da će biti čak i slabiji nego što se očekivalo. Pozornost ulagača privukla je ovoga tjedna i vijest da će kompanija AT&T za 48 milijardi dolara kupiti Tele-Communications Inc. To je jedno od najvećih preuzimanja u povijesti. Rekord DAX-a Zahvaljujući oporavku Wall Streeta, na europskim je tržištima ovoga tjedna vladalo odlično raspoloženje. U Frankfurtu se DAX indeks, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 5.800 bodova. U Londonu se pak Footsie indeks stabilizirao u području iznad 5.800 bodova. Međutim, Japanci nisu baš raspoloženi za kupnju dionica. Ipak, Nikkei se indeks održava iznad razine od 15 tisuća bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 18. lipnja 25. lipnja Promjena u % USD/DEM 1,7840 1,7960 + 0,67 USD/JPY 136,80 140,82 + 2,93 GBP/USD 1,6680 1,6690 + 0,05 Cijena zlata: USD/Unca 18. lipnja 25. lipnja Promjena u % 292,50 292,90 + 0,13 Američki dolar ponovno raste. Nakon što je prošloga tjedna, zbog intervencije Feda i Bank of Japan, tečaj "zelenbaća" pao na svega 135 jena, ovoga se tjedna ponovno probio iznad razine od 140 jena. Posljedica je to zabrinutosti ulagača u svezi s japanskim bankarskim sustavom. Zbog toga je porasla i premija japanskim bankama, posebni trošak koji te banke moraju platiti na europskim međubankarskim tržištima. Tako je sada, primjerice, premija na tromjesečne kamate na eurojene 30 baznih bodova veća od premije koju plaćaju europske i američke banke s boljim kreditnim rejtingom - 0,38 posto. Jenu zasad ne pomažu ni najave plana za sanaciju japanskog bankarskog sustava. Na tom se planu užurbano radi i trebao bi biti objavljen do 08. srpnja. Prema procjenama agencije Standard & Poor's, nenaplativa potraživanja japanskih banaka trenutačno iznose oko 730 milijardi dolara. U borbi s lošim kreditima prvi bi korak trebao biti osnivanje novih financijskih institucija, nazvanih "banke za premošćivanje" (bridge banks), putem kojih će se osigurati sredstva za kreditiranje zdravih kompanija čije su poslovne banke pred stečajem. Tim bi bankama za osiguranje deponenata japanska vlada doznačila oko 123 milijarde dolara. Potom bi se počelo sa "raščišćavanjem" banaka. Prepoloviti broj japanskih banaka "Broj japanskih banaka trebao bi se prepoloviti," izjavio je Michio Ochi, visoki dužnosnik vladajuće Liberalno demokratske stranke. "Polovica od sadašnjih 19 centralnih novčanih banaka, recimo 10, bilo bi sasvim dovoljno," kazao je on. Centralne novčane banke (money centre banks) igraju golemu ulogu na japanskom i međunarodnom tržištu, s obzirom da su one golemi kreditori i depozitne institucije te veliki kupci vrijednosnih papira i instrumenata na tržištu novca. Nakon reduciranja broja tih banaka, krenulo bi se na "čišćenje" poslovnih banaka. Bit će puno gore, prije nego bude bolje Čini se kako je plan usmjeren u pravom smjeru, no mnogi na njega gledaju s velikim skepticizmom, kažu analitičari. Da se na ovaj način u sanaciju bankarskog sustava krenulo prije, plan bi vjerojatno uspio. Međutim, zbog gospodarske recesije te drastičnog pada cijena japanskih dionica i tečaja jena, problemi bankarske industrije znatno su se zakomplicirali. Po svemu sudeći, situacija će biti još puno gora, prije nego što bude bolja, kažu oni. Zbog toga većina analitičara smatra kako još ima dovoljno prostora za jačanje dolara prema jenu. Međutim, nitko se ne usuđuje potjerati dolarov tečaj na više razine jer, tečaj dolara iznad 140 jena smatra se krajnje kritičnom razinom koja bi mogla navesti japanske i američke monetarne vlasti na novu intervenciju. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 19 - 26. lipnja ’98. Valutai jedinica Tečaj19. lipnja Tečaj26. lipnja Promjenau % DEM 100 363,9100 363,9500 + 0,01 USD 1 6,4903 6,5387 + 0,74 GBP 1 10,8558 10,9058 + 0,46 JPY 100 4,7425 4,6400 - 2,17 ATS 100 51,7225 51,7326 + 0,01 ITL 100 0,3694 0,3694 0,00 CHF 100 435,5053 433,9190 - 0,37 SIT 100 3,8691 3,8750 + 0,15 Po prvi puta od lipnja 1996. godine, ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB probila iznad 3,64 kune. No, ubrzo je ponovno skliznula ispod te razine. Većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Austrijski šiling jača već tri mjeseca i u tom je razdoblju njegov tečaj porastao oko 2,5 posto. Britanska je pak funta samo u posljednja tri tjedna poskupila više od 3,8 posto. Ovoga tjedna pridružili su im se američki dolar i slovenski tolar s dobitkom od 0,7, odnosno 0,1 posto. Tečaj talijanske lire ostao je nepromijenjen u odnosu na prošli petak, dok su na vrijednosti izgubile samo švicarska i japanska valuta. I dok je franak u posljednjih 15-ak dana pojeftinio oko 1,3 posto, tečaj jena potonuo je samo u proteklih sedam dana više od 2,1 posto. 7. Vlada RH: 2000 kn prosvjetarima koji su radili Vlada je, na sjednici održanoj u četvrtak, prihvatila da se prosvjetnim djelatnicima koji za vrijeme prosvjednih akcija nisu štrajkali, isplati jednokratna nadoknada u iznosu od 2000 kuna. Vlada je Saboru uputila konačne prijedloge Zakona o prestanku važenja zakona o preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, te Zakona o prestanku važenja zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju. Vlada je odluku o jednokratnoj nadoknadi prosvjetnim djelatnicima koji nisu štrajkali donijela jednoglasno jer su, kako je rekao ministar prosvjete i športa Božidar Pugelnik, obavljali posao koji premašuje njihove svakodnevne radne zadatke i jer su shvatili poziciju u kojoj se nalaze djeca, školstvo i Ministarstvo. Ministar Puglenik, a ni premijer Zlatko Mateša nisu precizirali broj osoba koje imaju pravo na nadoknadu, kao ni ukupan iznos koji će za te potrebe biti izdvojen. "To nisu štrajkbreheri", ustvrdio je Pugelnik, dok je premijer Mateša podsjetio da Vlada od početka prosvjedne akcije prosvjetara nije mijenjala svoj stav. Vlada ne može prihvatiti i ispod je svake civilizacijske razine da se pri prosvjedima koriste djeca i da ih se zove da se priključe prosvjedu. Vlada za prosvjetu predlaže 30- postotno povećanje plaća u ovoj godini, jubilarne nagrade, kolektivno osiguranje, božićnicu i darove djeci te da proračun za školstvo u 1998. raste 4 do 5 posto indeksnih bodova brže od proračuna za ostala ministarstva. Hrvatskom državnom Saboru Vlada je uputila konačne prijedloge Zakona o prestanku važenja zakona o preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, te Zakona o prestanku važenja zakona o davanju u najam stanova na oslobođenim područjima. Ta dva zakona, koja bi prestala vrijediti, ispunila su ulogu koju su imala u vrijeme kad su donošena i ne donose se pod pritiskom međunarodne zajednice, ističe Vlada. Na postupke u svezi s privremenim korištenjem, upravljanjem i nadzorom nad tim nekretninama primjenjivat će se Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, koji je u postupku donošenja u Saboru. Zakoni bi trebali, kad ih Sabor prihvati, stupiti na snagu osmog dana objave u "Narodnim novinama". Prihvaćeno je i Izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za razdoblje od srpnja 1997. do veljače 1998., te osnivanje radne skupine za praćanje provedbe Zakona o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava Domovinskog rata. Potpredsjednik Radić je pritom iznio podatak da se u petogodišnjem razdoblju planira stambeno zbrinuti 10.000 obitelji stradalnika, trenutačno je na 110 lokacija u gradnji 2200 stanova koji će biti završeni do kraja godine, a dan je 1341 stambeni kredit invalidima Domovinskog rata. Provođenjem 57 javnih natječaja prosječna cijena četvornog metra stana spuštena je sa 6600 kuna na 4000 kuna, rekao je Radić dodavši da je uvođenje PDV-a značilo povećanje cijene za 15 posto. U Hrvatskoj, prema riječima ministra zdravstva Željka Reinera godišnje zbog pušenja umire 10.000 osoba, a veliki javnozdravstveni problem je i pasivno pušenje (boravak nepušača u prostorima u kojima se puši). Za provedbu aktivnosti iz Nacrta prijedloga zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, koji je danas prihvatila Vlada, potrebno je osigurati pet milijuna kuna. Ta bi se sredstva, kako se predlaže, osigurala prikupljanjem 1 posto od maloprodajne cijene duhanskih proizvoda. O stanju u osiguravateljnoj djelatnosti Osiguravajuća su društva u 1997. poslovala uspješno, a od 19 njih samo je jedno prikazalo gubitak koji je već pokriven. Ukupna je ostvarena premija iznosila 3,5 milijardi kuna, što je 13 posto više nego godinu prije, a porasli su i bilančni iznosi, rekao je među ostalim direktor Direkcije za nadzor društava za osiguranje Jure Brajković podnoseći Izvješće o stanju u osiguravateljnoj djelatnosti. Vlada nije dala pozitivno mišljenje o dva prijedloga zakona koji je Saboru predložio HSP: o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, o prestanku važenja Zakona o općem oprostu te Prijedlog odluke o raspisivanju referenduma. Prihvaćen je i prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između hrvatske i slovenske Vlade o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu. Zatvorena sjednica Na zatvorenoj je pak sjednici Vlada utvrdila i konačni prijedlog Zakona o načinu određivanja zastupljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Vlada je donijela i Uredbu o osnivanju Ustanove za organiziranje i provođenje Drugih svjetskih vojnih igara u Zagrebu 1999. godine, s Prijedlogom plana utroška inicijalnih financijskih sredstava. Osim toga, Vlada je imenovala Želimira Šimičića na položaj pomoćnika ministra prosvjete i športa. 8. Savjet HNB: O Saborskoj raspravi o bankarstvu Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je u utorak zaključke Hrvatskog državnog sabora proizašle iz nedavne rasprave o stanju u hrvatskom bankovnom sustavu. Pritom je istaknuto da je neke od tih zaključaka već razriješio prijedlog novog Zakona o bankama, neki spadaju u djelokrug drugih institucija, a za one koji jesu u okviru ustavnih i zakonskih nadležnosti središnje banke tražit će se rješenja koja uvažavaju stavove Sabora, ne dovodeći u pitanje osnovne ciljeve stabilizacijski usmjerene novčane politike. Po ocjeni Savjeta, čijom je sjednicom predsjedao guverner HNB dr. Marko Škreb, unutar takvih osnovnih odrednica nalazi se i već duže vrijeme razmatrana, a sada i donijeta odluka o postupnom ukidanju obveze hrvatskih poslovnih banaka da drže 55 posto nove devizne štednje s dospijećem kraćim od tri mjeseca u likvidnim sredstvima deponirano na računima s isto takvom ročnošću kod inozemnih banaka primjerenog rejtinga ili, odnedavno, u deviznim blagajničkim zapisima HNB. No, umjesto ukinute obveze redeponiranja uvodi se ujednačeniji tretman kunskih i deviznih izvora sredstava glede obvezne rezerve. Banke će, dakle, morati izdvajati obveznu rezervu i na devizne depozite, i to u visini 55 posto od devizne štednje stanovništva s dospijećem do tri mjeseca. Od toga će polovicu morati deponirati u DEM ili USD na računima Hrvatske narodne banke, a polovicu mogu držati u likvidnim sredstvima na svojim računima. Ova promjena će se provesti postupno, u desetak pomaka za po pet postotnih bodova, koji su predviđeni svaka četiri tjedna u razdoblju od 16. rujna ove do 28. travnja iduće godine. Tom postupnošću žele se izbjeći nagli zaokreti, te omogućiti pravodobno reagiranje, ukoliko bi se zamijetili bilo kakvi neželjeni učinci ove promjene sa stanovišta osnovnih zadaća novčane politike glede daljnjeg održavanja makroekonomske stabilnosti i međunarodne likvidnosti, kaže se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a. Na sredstva obvezne rezerve u stranoj valuti koja su izdvojena na račune Hrvatske narodne banke, središnja banka plaćat će kamatu u visini prosječno ostvarenih kamata na plasmane u inozemstvu. Slijedeći praksu većine europskih zemalja, odlukom Savjeta HNB ukinuta je i zabrana prekograničnog prenošenja najveće hrvatske novčanice od 1.000 kuna, a u okviru i dalje važećeg ograničenja ukupnog iznosa domaće valute koji se može prenositi preko državne granice (do 2.000 kuna). Uvođenje konvertibilne marke u BiH Savjet HNB obaviješten je o uvođenju konvertibilne marke kao zakonskog sredstva plaćanja u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje je kao platežno sredstvo u značajnoj mjeri dosad bila uključena i kuna. Ocijenjeno je da uvođenje nove valute u susjednoj državi, koje se odvija ovih dana, neće imati nikakvih zamjetnijih posljedica na stabilnost tečaja kune niti na novčanu politiku hrvatske središnje banke, koja je spremna i ovom prigodom bez ustezanja potvrditi zamjenjivost hrvatske nacionalne valute za njemačku marku i druge čvrste valute. Savjet HNB dao je suglasnost na zahtjev Štedionice Splitsko- dalmatinske d.o.o. da joj se odobri i obavljanje poslova s deviznim sredstvima, a suglasio se i s prijedlogom Nadzornog odbora Credo banke d.d. Split da se za člana uprave te banke imenuje Mato Mišić. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 50 milijuna kuna. Međutim, kako su pristigle ponude u dvostruko manjem iznosu, Ministarstvo je smanjilo iznos emisije na 20,9 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,567 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,0 posto na godišnjoj razini. Isto toliko iznosila je i najniža ponuđena cijena, pa je jedinstvena prodajna cijena određena na 97,567 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 10,0 posto. Inače, emisija je u potpunosti plasirana nebankarskom sustavu. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 07. srpnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa pao je na 276,8 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 162,1 milijun kuna. Iznos zapisa na rok od 91 dan dosegnuo je 54,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana upisani zapisi u iznosu od 60,2 milijuna kuna. 10. Statistika UNUTARNJI DUG KRAJEM TRAVNJA DOSEGNUO 14,81 MLRD USD - Hrvatski unutarnji dug dosegnuo je krajem ovogodišnjeg travnja 14,81 milijardu kuna, objavilo je Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Srednjoročni i dugoročni dug iznosio je 14,5 milijardi kuna, a na kratkoročni je otpalo 317,3 milijuna kuna. Vrijednost duga po staroj deviznoj štednji bila je 6,72 milijarde kuna, na Velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,46 milijardi kuna, na obveznice JDA i JDB 446,19 milijuna kuna, na Obveznice za obnovu 22,82 milijuna kuna, Eurokunske obveznice 300 milijuna kuna, a Obveznice za sanaciju banaka od I do V serije 3,55 milijardi kuna. 260722 MET jun 98