TURISTIČKI BILTEN
telefon: 01/48-08-682
fax: 01/48-08-821
Zagreb, 11. lipnja 1998.
Sadržaj:
1. TRENUTAČNI POREDAK KONTINENTALNIH I JADRANSKIH MJESTA U
"TURISTIČKOJ ZVIJEZDI"
2. IZASLANSTVO MINISTARSTVA FINANCIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI
3. O PROVEDBI AKCIJE TURS '98
4. USTOA U POSJETU HRVATSKOJ
5. OTVORENA DIONICA JADRANSKE CESTE OD BUNICA DO JABLANCA
6. PORAST PRODAJE HRVATSKIH DESTINACIJA NA EUROPSKIM TRŽIŠTIMA
7. JAVNOST NEDOVOLJNO INFORMIRANA O ZAŠTITI OKOLIŠA
8. U HRVATSKOJ OVE GODINE 30 DO 40 POSTO MANJE ČEHA I SLOVAKA
9. PROMIDŽBOM TURIZMA DO ŽELJENIH REZULTATA U ISTRI
10. U ZADRU 100 TISUĆA NOĆENJA VIŠE
11. GRAD MURTER OČEKUJE 200.000 NOĆENJA
12. U SUPETRU U OVOJ SEZONI PLANIRAJU OSTVARITI 280.000 NOĆENJA
13. U BRELIMA OVE GODINE OČEKUJU 20 POSTO VIŠE NOĆENJA
14. BAŠKA VODA OČEKUJE 400 TISUĆA NOĆENJA
15. U HOTELIMA MAKARSKA BUKIRANO 63.OOO NOĆENJA
16. DOBAR POSJET GOSTIJU NA MAKARSKOJ RIVIJERI
17. MARINA KREMIK OČEKUJE VEĆI PROMET PLOVILA
18. USKORO KREĆE PROGRAM MARIKULTURE OPĆINE MLJET
19. U DUGOJ UVALI 100.000 NOĆENJA
20. U HOTELIMA SOLARIS I DO 40% VIŠE NOĆENJA
21. U HVARU DO KOLOVOZA KATEGORIZIRANI SVI OBJEKTI
22. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA
23. KAKVOĆA MORA NA PLAŽAMA U HRVATSKOJ
24. VRLO ČISTO MORE NA JADRANSKIM PLAŽAMA
25. RAZGOVORI O RAZVOJU HRVATSKOGA RIBARSTVA
26. PREDSTAVLJEN NOVI TURISTIČKI PUTOKAZ ZA VOZAČE
27. U OSIJEKU KONFERENCIJA PODUNAVSKIH ZEMALJA
28. KONFERENCIJA O VODAMA U PODUNAVLJU U OSIJEKU OD 15. LIPNJA
29. NAGRADE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
30. BOZANIĆ BLAGOSLOVIO NOVI ZRAKOPLOV CROATIA AIRLINESA
31. AIR FRANCE OTKAZANO TRI ČETVRTINE LETOVA ZBOG ŠTRAJKA
32. BICIKLOM, KAJAKOM I TRČANJEM OD ZAGREBA DO RIMA
33. MEĐUNARODNA VRTNA IZLOŽBA "FLORAART"
34. VELIKA BRITANIJA ZAPOSTAVLJA SVOJE POVIJESNE SPOMENIKE
35. SVEČANO OBILJEŽAVANJE DANA GRADA NINA
36. CALYPSO U MUZEJU U LA ROCHELLEU
37. STERLING DODAJE DVA HOTELA U SVOJ PORTFOLIO
38. KARIBI - ZA EUROPLJANE ZANIMLJIVI ZIMI
39. DOMINIKANSKA REPUBLIKA U RAZVOJ TURIZMA ULAŽE 850 MIL. USD
NAJAVLJUJEMO:
PET RAZLOGA ZA "POVOLJNE" EASYJET LETOVE
POREDAK JADRANSKIH MJESTA U AKCIJI "TURISTIČKE ZVIJEZDE"
U akciji Turističke zvijezde 1998., kojom se ocjenjuje
najpripremljenije mjesto uoči ovogodišnje glavne turističke
sezone, nakon obilaska njih 37 u jadranskom dijelu Hrvatske
sastavljen je sljedeći poredak po bodovima:
br. mjesto bodovi
1. Poreč 1943
2. Bol 1940
3. Vodice 1823
4. Cavtat 1746
5. Hvar 1708
6. Novigrad 1706
7. Vrsar 1678
8. Rovinj 1614
9. Umag 1612
10. Šibenik 1601
11. Tučepi 1583
12. Mljet 1565
13. Podgora 1564
14. Brela 1553
15. Baška Voda 1549
16. Novalja 1506
17. Primošten 1498
18. Makarska 1489
19. Split 1468
20. Supetar 1465
21. Korčula 1458
22. Dubrovnik 1435
23. Župa dubrovačka
(Mlini,Srebreno,Plat) 1425
24. Medulin 1419
25. Biograd n/m 1400
26. Zadar 1382
27. Orebić 1270
28. Murter 1219
29. Pag 1158
30. Sv. Filip Jakov 1085
31. Tisno 1066
32. Pirovac 1057
33. Gradac 1025
34. Preko na Ugljanu 954
35. Karlobag 890
36. Senj 825
37. Nin 816
Akciju obilaska gotovo stotinu mjesta u kontinentalnom i
jadranskom dijelu Hrvatske zajednički provode Hrvatska
izvještajna novinska agencija, Hrvatska turistička zajednica i
Hrvatska gospodarska komora.
Kategorije po kojima se ocjenjivala uređenost mjesta su:
signalizacija, uređenost okoliša mjesta, uređenost javnih
površina/bazena, uređenost glavnog autobusnog ili željezničkog
kolodvora, gastronomska ponuda u mjestu, kvaliteta turističkih
informacija, raznolikost sportskih i zabavnih sadržaja, mogućnost
za kupnju, tipičan ambijent, hotelska ponuda, postojanje vinskih
cesta ili seoskih gospodarstava.
Sljedeća će lista najpripremljenijih hrvatskih mjesta na Jadranu
biti objavljena idućeg tjedna. Konačna će, pak, prosječna ocjena
uređenosti turističkih mjesta i poredak svih jadranskih središta
biti objavljeni 20. lipnja ove godine.
POREDAK KONTINENTALNIH MJESTA U AKCIJI "TURISTIČKE ZVIJEZDE"
U akciji Turističke zvijezde 1998., kojom se ocjenjuje
najpripremljenije mjesto uoči ovogodišnje glavne turističke
sezone, nakon obilaska njih 25 u kontinentalnom dijelu Hrvatske
sastavljen je sljedeći poredak po bodovima:
KONTINENTALNI DIO
br. mjesto bodovi
1. Bizovačke toplice 1652
2. NP Plitivčka jezera 1611
3. Virovitica 1437
4. Đakovo 1390
5. Stubičke toplice 1355
6. Daruvarske toplice 1315
7. Koprivnica 1291
8. Istarske toplice 1286
9. Osijek 1252
10. Čakovec 1234
11. Vinkovci 1227
12. Varaždin 1145
13. Otočac 1071
14. Karlovac 987
15. Krapina 973
16. Topusko 968
17. Varaždinske toplice 957
18. Slavonski Brod 950
19. Požega 931
20. Ivanić grad 894
21. Krapinske toplice 796
22. Đurđevac 788
23. Našice 760
24. Tuheljske toplice 526
25. Gospić 520
Akciju obilaska gotovo stotinu mjesta u kontinentalnom i
jadranskom dijelu Hrvatske zajednički provode Hrvatska
izvještajna novinska agencija, Hrvatska turistička zajednica i
Hrvatska gospodarska komora.
Kategorije po kojima se ocjenjivala uređenost mjesta su:
signalizacija, uređenost okoliša mjesta, uređenost javnih
površina/bazena, uređenost glavnog autobusnog ili željezničkog
kolodvora, gastronomska ponuda u mjestu, kvaliteta turističkih
informacija, raznolikost sportskih i zabavnih sadržaja, mogućnost
za kupnju, tipičan ambijent, hotelska ponuda, postojanje vinskih
cesta ili seoskih gospodarstava.
Sljedeća će tabela s trenutačnim ocjenama pripremljenosti
hrvatskih kontinentalnih mjesta biti objavljena idućeg tjedna.
Konačna će, pak, prosječna ocjena o uređenosti turističkih mjesta i
poredak svih kontinentalnih središta biti objavljeni 20. lipnja
ove godine.
IZASLANSTVO MINISTARSTVA FINANCIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI
Ministarstvo financija zadovoljno je ostvarivanjem prihoda u
proračunu tijekom prvih pet mjeseci ove godine, posebno od PDV-a,
od čega je do sada ostvarena gotovo polovica planiranih prihoda.
Tim će se sredstvima financirati cestogradnja, pomoći mirovinsko-
invalidsko osiguranje i turizam, u koji je država ovih dana već
uložila 194 milijuna kuna, rekao je večeras u Pazinu pomoćnik
ministra financija Mijo Jukić. Predstavnici Ministarstva
financija Pazinu su večeras boravili u sklopu godišnjeg obilaska
svih hrvatskih županija. Jukić je tom prigodom kazao kako ovakvim
susretima s pročelnicima područnih poreznih ureda, carinskih
uprava i financijske policije žele razmijeniti iskustva i
poboljšati rad Ministarstva financija. Napomenuo je kako je bitna
investicija na tom području za Istru gradnja Istarskog ipsilona,
koji mora biti realiziran kako je planirano, a iz Državnog
proračuna osigurana su sredstva za dovršetak njegova dijela od
Cerovlja do Rogovića. Jukić je pri tom najavio i veća ulaganja u
poljoprivredu i smanjenje poreza na plaće, no Ministarstvo ne
planira smanjiti stopu PDV-a. Hrvatska je u usporedbi s drugim
europskim državama srednje zadužena zemlja budući da joj zaduženja
iznose 43 posto bruto društvenog proizvoda, i tu nema, po Jukićevim
riječima, razloga za zabrinutost, a nema zabrinutosti niti za
stabilnost kune. O radu ureda u Istarskoj županiji zamjenika
ministra upoznali su pročelnik Područnog poreznog ureda Ivan
Desantolo, načelnik Financijske policije Dušan Sinčić i pročelnik
Carinske uprave Drago Brhan koji su naglasili kako u radu nemaju
većih problema i međusobno dobro surađuju.
O PROVEDBI AKCIJE TURS '98
O provedbi akcije TURS '98 tijekom turističke sezone razgovarali su
ovih dana u sklopu posjeta Splitsko-dalmatinskoj Županiji ministar
unutarnjih poslova Ivan Penić, ministar turizma Sergej Morsan i
njihovi suradnici s predstavnicima lokalne uprave i samouprave pet
dalmatinskih županija, načelnicima policijskih uprava,
direktorima turističkih zajednica županija, pročelnicima
županijskih ureda za turizam i predstavnicima većih turističkih
gospodarskih subjekata, priopćili su iz Ministarstva turizma RH.
Raspravljali su i o mogućnosti uređenja pomorske luke Divulje za
brži transfer turista iz zračne luke Split prema otocima, a
prezentirat će se brošura "Obiteljski hoteli i pansioni" u Muzeju
hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
USTOA U POSJETU HRVATSKOJ
U organizaciji Hrvatske turističke zajednice - predstavništva u
Sjedinjenim Američkim Državama od 10. do 16. lipnja u Hrvatskoj
borave članovi izvršnog odbora United States Tour Operators
Association (USTOA) s predsjednikom Bobom Whitleyom. Kako su
izvijestili iz dubrovačke Turističke agencije Atlas, USTOA je
najvažnija asocijacija za organizirani turizam s američkog
tržišta.
U našoj zemlji predstavnici USTOA-e posjetit će Split, Hvar,
Korčulu, Mljet, Dubrovnik, i Zagreb.
Atlas je nekoliko posljednjih godina kontinuirano sudjelovao na
godišnjim skupovima USTOA-e, te svake godine vrlo uspješno
prezentirao ponudu Hrvatske, uz poziv članovima te organizacije da
Hrvatsku i posjete.
Američki će se turoperatori susresti s predstavnicima Ministarstva
turizma, Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice
županija i gradova, hrvatskih putničkih agencija i hotelskih kuća
te novinarima. Coctail će im prirediti i američki veleposlanik u
Zagrebu, William Montgomery.
OTVORENA DIONICA JADRANSKE CESTE OD BUNICA DO JABLANCA
U Senju je ovih dana puštena u promet dionica obnovljene Jadranske
turističke ceste: Bunica-Senj-Starigrad-Jablanac, duga 26
kilometara. Saniranjem tzv. crnih točaka, polaganjem asfaltnog
tepiha, obnavljanjem sustava odvodnje i postavljanjem nove
prometne signalizacije stvoreni su uvjeti za sigurnu vožnju i
povećanu protočnost vozila na tom najprometnijem turističkom
prometnom smjeru između sjevera i juga Hrvatske.
"Jadranska cesta najvažnija je prometnica hrvatskog turizma, kojom
velika većina gostiju iz zapadne Europe dolazi na Jadran. Zato je
značajno da smo obnovu te dionice završili prije početka turističke
sezone", rekao je, otvarajući obnovljenu dionicu te ceste,
ministar pomorstva prometa i veza Željko Lužavec.
Dionica Jadranske turističke ceste rekonstruirana je i obnovljena
u sklopu programa BETTERMENT. Radovi su stajali 22 milijuna i 500
tisuća kuna, koje je, u iznosu od 55 posto, kreditom osigurala
Europska banka za obnovu i razvoj, te Republika Hrvatska iz
državnog proračuna u iznosu od 45 posto.
Modernizacija prometnica je uvjetu za ukupni gospodarski razvoj
Ličko-senjske županije, rekao je župan Ante Frković. Podsjetio je i
na opredjeljenost Ličko-senjske županije za smjer buduće auto-
ceste Zagreb-Split kroz Liku; od Bosiljeva preko Žute Lokve, Otočca
i Gospića za Sveti Rok.
Svečanom puštanju u promet obnovljene dionice Jadranske turističke
ceste od Bunice do Jablanca, također su bili nazočni gradonačelnici
i načelnici općina, te ravnatelj Hrvatske uprave za ceste
Aleksandar Čaklović sa suradnicima.
PORAST PRODAJE HRVATSKIH DESTINACIJA NA EUROPSKIM TRŽIŠTIMA
Na tržištima Njemačke, Austije, Italije i Nizozemske, prema
podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), raste prodaja
hrvatskih turističkih destinacija.
U Njemačkoj su kod svih većih turoperatora traženi zrakoplovni
aranžmani za Hrvatsku, što je, po ocjeni HTZ-a, signal obnove
redovitog turističkog prometa s tog tržišta. Zrakoplovni aranžmani
za Dubrovnik loše se prodaju uprkos subvencijama, a u HTZ-u
procjenjuju da je to rezultat situacije na Kosovu. Prodaja
organiziranog turističkog prometa kod njemačkih turoperatora
povećana je za polovinu, no zabrinjava slaba prodaja autobusera
koji bi najviše mogli pridonijeti proširenju prometa u pred i pod
sezoni. U individualnom prometu očekuje se rast prometa za 40
posto, procjenjuju u HTZ-u.
Kod austrijskih turoperatora prodaja raste između pet i 37 posto,
no pojedini turoperatori bilježe i pad prodaje i to za otprilike 15
do 25 posto, a kao razlog navode povećanje cijena u Hrvatskoj
uzrokovano uvođenjem PDV-a. U individualnom prometu HTZ predviđa
porast prometa za 10 do 15 posto.
Na nizozemskom tržištu, gdje su lani hrvatske turističke aranžane
prodavala četiri turoperatora, ove godine ih je više od pedeset.
Prodaja je ove godine, prema podacima HTZ-a, porasla čak 20 puta, a
bila bi, kažu, i veća da postoji mogućnost redovitih zrakoplovnih
aranžamana. Očekuje se i porast individualnog prometa za 50 posto.
Na tržištu Italije smanjen je broj turoperatora koji prodaju
hrvatske turističke programe, što je, između ostalog, i rezultat
kasnog tiskanja brošura. No, HTZ ipak očekuje povećanje
organiziranog prometa iz te zemlje i rast individualnog prometa za
najmanje 10 posto u odnosu na 1997. godinu.
JAVNOST NEDOVOLJNO INFORMIRANA O ZAŠTITI OKOLIŠA
Pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u
donošenju odluka o tome uHrvatskoj je zadovoljavajuće, ocjenile
vladine institucije na nedavnom okruglom stolu pod nazivo"Pristup
informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka
o okolišu u Hrvatskoj". U županijskim i gradskim odjelima za
zaštitu okoliša, tvrtki i nevladinih organizacija, misle da
javnost u tome ne sudjeluje dovoljno.
Dosad su na tome području u nas najviše napravile nevladine
organizacije (NVO) iz čega proizlazi da NVO i dalje trebaju
poticati odgovorne strukture vlasti, te animirati građane na
aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša.
Postojeće stanje baze podataka je zabrinjavajuće, budući da nema
sustavnih evidencija o okolišu, a Državna uprava za zaštitu prirode
i okoliša (DUZPO), kao ključna institucija u Hrvatskoj u procesu
informiranja javnosti o okolišu, još do sada nije izdala godišnje
izvješće o zaštiti okoliša, koje je zakonski dužna to učiniti.
Tvrtke su istaknule da kontinuirano prikupljaju sve informacije i
redovito ih šalju u različite državne strukture, no gdje ti podaci
završavaju i zašto ih se objedinjene ne publicira, još uvijek je
nejasno.
Novinarima se često uskraćuju informacije o okolišu, te teško
dolaze do konkretnih podataka. Stoga se zauzimaju za stvaranje
vlastitog dokumentacijskog centra, koji bi pridonio objektivnijem
i stručnijem praćenju te problematike u novinarstvu.
Obavještavanje DUZPO-a o problemima onečišćenja okoliša i mjerama
koje se poduzimaju nedostatno je, s izuzetkom časopisa Okoliš.
U HRVATSKOJ OVE GODINE 30 DO 40 POSTO MANJE ČEHA I SLOVAKA
Prodaja Hrvatske kao turističke destinacije u Češkoj pala je na
četvrto mjesto, iza Italije, Španjolske i Grčke. Najava
ovogodišnjeg turističkog organiziranog prometa lošija je 30 posto
nego lani, a prodaja bi mogla pasti i za 40 posto, podaci su Hrvatske
turističke zajednice (HTZ) iz travnja ove godine.
Evidentnim pogreškama naših turističkih radnika pridružila se,
procjenjuju u HTZ-u, i gospodarska nestabilnost i recesija u Češkoj
gdje se sve destinacije, osim Grčke, prodaju lošije negoli lani. I u
Slovačkoj organizirani promet pada za 15 posto. Djelatnici
Hrvatskog turističkog ureda iz Bratislave tvrde da tamošnji
turoperatori ne daju realne podatke, pa je pad i veći te doseže
najmanje 20 posto. U individualnom prometu očekuje se tek neznatan
pad, jer interes za Hrvatsku ne opada, pa smo i dalje najpopularnija
destinacija u Slovačkoj.
Prema ocjeni turoperatora u Češkoj i Slovačkoj, na ovogodišnji pad
prodaje hrvatskih turističkih destinacija odrazila se i zabrana
uvoza hrane, koju su oni dosad slobodno dovozili u velikim
količinama jer je kod njih jeftinija. Tako će strani turisti ovog
ljeta u Hrvatsku moći unijeti samo hrane u vrijednosti do 90
njemačkih maraka, dok na veću količinu moraju platiti carinu. Iako
pad interesa u HTZ-u djelomično opravdavaju i slabom financijskom
moći Čeha i Slovaka, činjenica je da je dobar dio njih usprkos tome
sada uspješno preotela Grčka.
Ove godine je turistička agencija Atlas otkazala čarter za
Dubrovnik, usprkos tome što je to subvencionirana destinacija.
Agencija Globtur je za Split, kao i BAB za Dubrovnik, zamijenio
rezervirani zrakoplov sa 150 mjesta onim sa 64 mjesta.
Hrvatsku je lani, prema podacima Državnog zavoda za statistiku,
posjetilo više od 579 tisuća čeških i više od 153 tisuće slovačkih
turista. Česi su ostvarili 4,17 milijuna noćenja, a Slovaci 1,12
milijuna.
PROMIDŽBOM TURIZMA DO ŽELJENIH REZULTATA U ISTRI
Istarski turistički djelatnici poduzimaju sve kako bi se
predviđanja o ovogodišnjem desetpostotnom povećanju turističkog
prometa - gotovo milijun turista i otprilike 14 milijuna noćenja -
doista i ostvarila.
Uz uobičajene nastupe na turističkim sajamskim priredbama, u
sklopu priprema za ovogodišnju sezonu istarski je turizam
predstavljen na više od pedeset sajmova.
Turistička zajednica te županije i ove je godine organizirala
prezentacije u više europskih zemalja. Krajem prošle godine
"obrađena" je Nizozemska, početkom godine Njemačka, a netom je
završena petnaestodnevna "turneja" po Italiji tijekom koje je
Istra promovirana u 13 gradova iz kojih stiže i najviše gostiju.
Na tržištima Njemačke, Austrije i Italije još je u tijeku oglasna
kampanja kojoj je cilj popunjavanje "rupa" u pojedinim objektima
tijekom predsezone i postsezone. Naime, analiza bukinga pokazala
je slabe točke u popunjenosti pojedinih objekata, te je odlučeno da
se dodatnom oglasnom kampanjom, vrijednom 800 tisuća njemačkih
maraka, to pokuša ispraviti.
Kampanja za koju polovicu sredstava, tj. otprilike 400 tisuća
maraka izdvaja Hrvatska turistička zajednica, a preostali dio
zajednički financiraju istarske turističke zajednice i turističke
tvrtke, već je pokazala dobre rezultate, a potrajat će do kraja
lipnja.
U ZADRU 100 TISUĆA NOĆENJA VIŠE
Na Zadrarskom području lani je ostvareno otprilike 400 tisuća
noćenja, dok se ove očekuje 100 tisuća noćenja više. Prema riječima
direktora Turističke zajednice (TZ) Zadra Josipa Vrsaljka, tome će
najviše pridonijeti 500 kreveta više u hotelskim objektima, bolja
popunjenost kampa Borik te privatnog smještaja. U 40 posto
smještajnih objekata u Zadru još se nalaze prognanici. Vrsaljko
smatra da Zadar optimalno može ostvariti između 700 i 800 tisuća
noćenja, što bi se, prema njegovoj procjeni, za dvije godine moglo i
ostvariti.
Nakon promidžbenih aktivnosti, TZ Zadra uskoro namjerava otvoriti
turističke urede u svakom mjestu koje je pod njegovom ingerencijom
te informativne urede u samom Zadru. U ovoj je godini TZ uložila 450
tisuća kuna u razne sadržaje, primjerice, postavljanje klupa i
kanti za smeće u gradske parkove i šetališta, zasađivanje zelenila
i cvijeća te u poboljšanje rasvjete u okolnim mjestima. Osim toga,
rekao je Vrsaljko, na Forumu je dovršen i dio šetnice
čije se popločavanje privodi kraju, dok će se cijeli Forum urediti
već iduće godine. Ovih dana započinje i akcija uređenja Trga pet
bunara, a u tijeku je i uređenje gradskih bedema.
GRAD MURTER OČEKUJE 200.000 NOĆENJA
U Murteru je lani ostvareno 142 tisuće noćenja, dok se ove godine
očekuje 200 tisuća, istaknula je direktorica Turističke zajednice
Murter Željana Šikić. U strukturi gostiju prevladavaju Slovenci, a
potom Česi i Talijani. Hotel Colentum je nedavno obnovljen,
posjeduje 78 soba, a po novoj kategorizaciji dobio je tri
zvjezdice. Za špicu turističke sezone gotovo su rasprodani svi
hotelski kapaciteti. Murter je turističko mjesto s 2000
stanovnika, kapaciteta 2000 postelja, a smješten je na otoku
Murteru, ishodištu kornatskog otočja u uvali Hramina. Osim hotela
Colentum i marine Hramina, u njemu je 200 privatnih apartmana i
stanova, te 1000 soba u privatnim kućama.
U SUPETRU U OVOJ SEZONI PLANIRAJU OSTVARITI 280.000 NOĆENJA
U Supetru je lani zabilježeno 233 tisuće noćenja, a ove ih se godine
očekuje 280 tisuća, rekao je direktor turističke zajednice Supetar
Vinko Bakija. Ove će godine u strukturi stranih gostiju
prevladavati Nijemci, prema najavi njemačkih turoperatora. Cilj
turističke zajednice je vratiti na to područje i britanske goste
kojih je prije rata bilo poprilično, a trenutačno ih gotovo i nema.
U gradu je 1300 postelja u sklopu Svpetrvs hotela, te 1600 u
privatnoj ponudi.
U BRELIMA OVE GODINE OČEKUJU 20 POSTO VIŠE NOĆENJA
U Brelima u ovoj turističkoj sezoni planiraju ostvariti 25 posto
više noćenja nego lani, kada ih je bilo 181 tisuću. Kako je istaknuo
direktor Turističke zajednice (TZ) općine Brela Ante Filipović, od
toga je 60 posto ostvareno u hotelskim smještajnim kapacitetima, a
40 posto u privatnim.
Lani je u smještajnim kapacitetima Brelia boravilo 20 posto domaćih
turista. Za ovu sezonu očekuju povećanje broja njemačkih turista,
koji će većim dijelom doći putem njemačkog turoperatora TUI, dok će
čeških turista, za razliku od lanjskih godina, biti u manjem
postotku. U Brelima je također prisutna i britanska agencija SAGA
koja dovodi britanske goste starije od 50 godina.
Prije rata u Brela su ponajviše dolazili turisti sa
zapadnoeuropskih tržišta, a najboljom se godinom pamti 1986.
godina kada je ostvareno 430 tisuća noćenja.
Ove je godine TZ općine Brela dosta učinila i na promidžbenom planu,
pa je tako napravljen prospekt mjesta, plan mjesta, razglednice s
20 motiva, stolni i zidni kalendari. Uskoro namjeravaju i privatni
smještaj podići na višu razinu, pa je u planu izrada brošure
privatnog smještaja u Brelima, koja imaju 1200 postelja u hotelima
i 3200 u privatnome smjsštaju.
TZ općine Brela odlučila je pokrenuti i jednu vrlo zanimljivu
akciju, rekao je Filipović. Riječ je o dodjeli zlatne medalje s
motivom "kamena Brela" gostima koji u tom turističkom mjestu
ljetuju već 25 godina.
BAŠKA VODA OČEKUJE 400 TISUĆA NOĆENJA
Na području Općine Baška Voda, koja uključuje istoimeno mjesto,
Promajnu, Krvavicu i Vrata, lani je ostvareno 316,5 tisuća noćenja,
od čega 94 posto u Baškoj Vodi. Prema riječima direktora Turističke
zajednice (TZ) te općine Ante Jurišića, ove će godine Baška Voda
ostvariti 400 tisuća noćenja.
U tom je mjestu u najboljim turističkim godinam, primjerice u 1986.
i 1987., broj noćenja dosezao i po 1,5 milijuna.
U strukturi gostiju lani je bilo 60 posto stranaca, od kojih su
najbrojniji bili Česi, ostalo su bili domaći. Velik broj turista se
vraća, a ove godine se očekuje više Talijana.
TZ je ove godine pokrenula mnogo akcija, među kojima i
hortikulturalno uređenje mjesta u suradnji s Općinom, pod nazivom
"Cvijet za osmjeh". Uređene su javne površine, podijeljeno je 2000
cvjetnih sadnica građanima, a odabrani su i najuređeniji vrtovi.
Dovršeno je i renoviranje hotela "Horizont", koji po novoj
kategorizaciji ima četiri zvjezdice, a preostaje mu uređenje
bazena iduće godine.
U HOTELIMA MAKARSKA BUKIRANO 63.OOO NOĆENJA
Trenutačno je u Hotelima Makarska d.d., tvrtke u čijem su
vlasništvu četiri hotela i tenis centar, bukirano za idućih pet
mjeseci 63.000 noćenja. Od početka ove godine ostvareno je 39.747
noćenja, rekao je direktor marketinga i prodaje Hotela Makarska
d.d. Tonči Andrijašević.
Hoteli Makarska lani su ostvarili 166 tisuća noćenja i zaradili 9,5
milijuna maraka.
Hotel Meteor je A kategorije, sa četiri zvjezdice i 280 soba, i radi
cijele godine. U strukturi njegovih gostiju ove se godine očekuje
21 posto njemačkih turista, 10 posto turista iz Velike Britanije,
sedam posto domaćih, te iz drugih zemalja. Meteor ima program
britanskog turoperatora SAGA, koji dovodi britanske turiste
starije od 50 godina.
Sam hotel godišnje ostvaruje 30 do 35 tisuća noćenja, a u njemu se
svaki vikend održavaju seminari, kongresi i konvencije, budući da
posjeduje modernu kongresnu dvoranu s 200 mjesta.
Hotel Dalmacija A kategorije i tri zvjezdice te 190 soba, u sastavu
Hotela Makarska, započeo je s radom pred mjesec dana, dok je Hotel
Rivijera, čiji program traje od početka lipnja do početka
listopada, u zakupu za djecu iz Češke koja imaju zdravstvene
poteškoće.
DOBAR POSJET GOSTIJU NA MAKARSKOJ RIVIJERI
U dvanaest ljetovališta na makarskom primorju trenutačno boravi
5.200 gostiju, uglavnom inozemnih. To je skoro trećina više nego u
isto vrijeme prošle godine. I hoteli Makarske rivijere sve su
popunjeniji, a od 3.020 gostiju, koji provode odmor u 17 hotela na
području od Brela do Živogošća, 2.700 ih je stranih. Dva autokampa u
Baškom Polju i Živogošću trenutačno ugošćuju 870, uglavnom stranih
turista, a na Makarskoj rivijeri odmara se i 1300 -također uglavnom
stranih gostiju - u privatnome smještaju. U makarskom hotelu Meteor
je 480 gostiju i vrlo je malo slobodnih kapaciteta, u Rivijeri
boravi 550 čeških gostiju, a u hotelu Soline u Berlima smješteno je
360 uglavnom stranih gostiju. Prema najavama i rezervacijama, u
slijedećem tjednu u ljetovalištima od Brela do Zaostroga očekuje se
oko osam tisuća gostiju. Hotelijeri s makarskog primorja
procjenjuju da je to dobra najava turističkog ljeta. Očekuju,
naime, da bi ove turističke sezone moglo biti ostvareno gotovo
880.000 noćenja, a zajedno s posjetom autokampovima, očekuje se
ostvarenje 1,025.000 turističkih noćenja.
MARINA KREMIK OČEKUJE VEĆI PROMET PLOVILA
Marina Kremik u Primoštenu, koja može primiti 265 brodova
trenutačno je popunjena, a ove se godine očekuje 90 posto veći
promet plovila nego lani, rekao je direktor te marine Ivan Soža. Ove
se godine očekuje i dva milijuna njemačkih maraka prometa, odnosno
60 posto više nego 1997. Kako je istaknuo Soža, time bi se
približili onome iz 1990., kada je ostvareno 2,4 milijuna maraka. U
sklopu marine organizira se i turistička atrakcija "Big game" ili
lov na tune, za koju su već sada spremna tri broda. Osim inozemnih
brodova, u marini je 20 posto brodova i jahti pod hrvatskom
zastavom.
USKORO KREĆE PROGRAM MARIKULTURE OPĆINE MLJET
Općina Mljet ovih dana započinje program razvoja marikulture,
kojim će se u uvali Sobra, namijenjenoj uzgoju riba i školjkaša u
plutajuće bazene pustiti 200 tisuća komada mlađi orada i lubina,
objavljeno je iz općine Mljet.
Riječ je o ulaganju vrijednom 400 tisuća njemačkih maraka od kojih
će se u to buduće, najveće ribogojilište na jugu Hrvatske, 300
tisuća maraka uložiti u nabavu dva bazena i opreme, dok se ostatak
odnosi na nabavu riblje mlađi. Kako kažu u općini Mljet, dio
novcanamijenjen je za podizanje parkova školjkaša, odnosno za
uzgoj dagnji.
U sklopu prve etape programa razvoja marikulture tvrtka Melada iz
Babina Polja već će iduće godine na domaće i inozemno tržište
plasirati 50 tona orada i lubina te pet tona dagnji.
Ta nova djelatnost, koja će u početku upošljavati desetak radnika,
veliki je poticaj mljetskom gospodarstvu, kažu u općini, a u drugoj
etapi programa proizvodnja bi se trebala udvostručiti.
U DUGOJ UVALI 100.000 NOĆENJA
U poslovnoj jedinci Duga uvala zagrebačke Industrogradnje, u
sklopu koje je Hotel Croatia i 130 apartmanskih jedinica, u ovoj
godini očekuju sto tisuća noćenja. Takvo će povećanje turističkog
prometa, lani je ostvareno 80 tisuća noćenja, donijeti i bolje
financijske rezultate poslovanja, kazala je direktorica HIZ Duga
uvala Ombreta Ilijašić.
Naime, ta najmlađa istarska turistička destinacija - Hotel
Croatia, otvoren 1991. godine, dosad je poslovala s gubitkom.
"Otvaranjem FIT centra prije dvije godine naša je ponuda obogaćena
pružanjem usluga zdravstveno-rekreativnog turizma, za što osim
izvanrednih prirodnih pogodnosti - blage mediteranske klime,
zdrav, očuvani okoliš i čisto more - sada imamo i sve druge potrebne
pretpostavke - stručni kadar, objekte i opremu. Taj vid ponude
omogućuje bolju iskorištenost smještajnih kapaciteta tokom cijele
godine. Već sad se popunjenost i izvan glavne turističke sezone, u
kojoj više nema slobodnih mjesta, kreće od 30 do 50 posto
smještajnih mogućnosti, a kvalitetnijom marketinškom obradom
tržišta, taj će se postotak i znatnije popraviti", istaknula je
Ombreta Ilijašić.
Udobnost hotela zadovoljava većinu zahtjeva za dobivanje četiriju
zvjezdica (no odlučeno je da se zasad kategorizira u rangu tri
zvjezdice), a pogodan je i za pružanje usluga kongresnog turizma.
Taj vid turističkih usluga sudjeluje s petinom ostvarenih noćenja u
toj tvrtki.
Određena izloliranost te turističke destinacije, premda je do
pulske zračne luke petnaestak kilometara, a od prometnice Labin-
Pula desetak kilometara, Dugoj uvali daje "šarm" mirnog mjesta za
odmor, rekla je direktorica Ilijašić. Da da bi se takav dojam do
kraja otklonio, ona najavljuje još bogatiju ponudu izleta za
goste.
Osim raznovrsne ponude za bavljenje sportom (tenis, minigolf,
odbojka u pijesku), za goste se pripremaju i drugi sadržaji o kojima
će brinuti tim animatora, što se upravo osposobljavaju za taj
zahtjevan posao. Uz šezdesetak stalno uposlenih u HIZ Duga uvala, u
špici sezone zaposle i do 130 sezonaca.
U HOTELIMA SOLARIS I DO 40% VIŠE NOĆENJA
U Šibenskim hotelima Jadran i Solaris lani je ostvareno 161.414
noćenja, a ove se očekuje povećanje od 30 do 35 posto. Kako je
istaknuo direktor Turističkog ureda Turističke zajednice
Šibensko-kninske županije Šime Vlašić, u hotelima Solaris
procjenjuje se ostvariti i do 40 posto veći broj noćenja, budući da
će ovu sezonu oni dočekati s 1000 kreveta više.
Također, za ovu godinu planirana je rekonstrukcija jednog krila
hotela Andrija u sastavu hotela Solaris, rekao je Vlašić.
U strukturi gostiju lani su u Šibeniku prevladavali strani gosti -
70 posto, najviše Čeha, Nijemaca, Talijana, Slovenaca i
Austrijanaca.
U HVARU DO KOLOVOZA KATEGORIZIRANI SVI OBJEKTI
U gradu Hvaru u sastavu hotelske kuće Sunčani Hvar je 10 hotela s
2400 kreveta, te u privatnom smještaju još otprilike 8000. Prema
riječima predsjednika Turističke zajednice toga grada Nikole M.
Zaninovića, nova kategorizacija svih objekata je u tijeku, i bit će
dovršena do kolovoza, kada će se zapravo znati pravo stanje. Od
iduće godine TZ se planira više posvetiti promociji privatnog
smještaja.
Lani je u Hvaru ostvareno 320 tisuća noćenja, a ove ih se godine
očekuje barem 80 tisuća više. Pomak bi mogao biti još i bolji s
obzirom na novonabavljeni katamaran za 216 osoba i dobre brodske
veze za otok, smatra Zaninović. Kako je kazao, moglo bi se dostići
barem 70 posto rezultata najboljih prijeratnih godina.
Ako je imalo riječ o turizmu, TZ grada se nastoji uključiti; tako je
ovih dana pokrenuta akcija poklanjanja cvijeća svim iznajmivačima
kako bi uredili balkone i okoliš objekata.
Hvar je najsunčanije mjesto na Jadranu s 2716 sunčanih sati
godišnje, a ove godine slavi 130 godina turizma.
TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA
Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica
br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn
cijene
1. Riviera holding 80 77,78 95.431
2. Plava laguna 620 5,08 66.955
3. Istraturist 50 0,00 9.285
4. Sunčani Hvar 20 0,00 8.000
5. Tankerska plovidba 175 -36,36 7.700
6. Atlanska plovidba 80 0,00 2.240
Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi
br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn
cijene
1. Plava laguna 630 8,62 150.240
2. Riviera holding 60 20,00 28.640
3. Jadranturist 60 -7,69 12.000
4. Atlanska plovidba 82 2,50 3.280
5. Istraturist 45 -22,41 2.700
6. Sunčani Hvar 20 33,33 2.420
KAKVOĆA MORA NA PLAŽAMA U HRVATSKOJ
Prema ispitanoj kakvoći mora za 4. lipnja, od ukupno 20 ispitanih
plaža na Jadranu, na 14 je
zabilježeno more visoke kakvoće, dok je na 6 more podobno za
kupanje. Nije zabilježeno more s povremenim onečišćenjima ili more
nepodobno za kupanje. Kako je priopćeno iz Državne uprave za
zaštitu prirode i okoliša Područne jedinice za zaštitu mora, visoka
kakvoća mora zabilježena je na Gradskoj plaži u Poreču, na plaži
"Svjetionik" Pula-Verudela, na plaži "Baška" na Krku, na plaži
"Zrče" u Novalji, na zadarskoj plaži "Borik", biogradskoj plaži
"Soline", na plaži "Slanica" na otoku Murteru. More visoke kakvoće
zabilježeno je i u hotelskom naselju "Solaris" u Šibeniku, na plaži
Raduča velika u Primoštenu, na splitskim Bačvicama, na bolskom
Zlatnom Ratu, na plaži hotela "Dalmacija" u Makarskoj, na
dubrovačkom "Lokrumu" i na plaži cavtatskoga hotela "Croatia".
More podobno za kupanje je na plaži FKK Sipar u Umagu, na Glavnim
plažama u Mošćeničkoj Dragi, Crikvenici i Zatonu, u Karlobagu na
plaži "Plantaža", te na korčulanskoj plaži hotela "Bon Repos".
VRLO ČISTO MORE NA JADRANSKIM PLAŽAMA
Prema danas provedenom ispitanju kakvoće mora duž Jadranske obale,
na ukupno 20 jadranskih plaža - na 14 je zabilježeno "more visoke
kakvoće", dok je na pet plaža "more
podobno za kupanje". Ni na jednoj plaži nije zabilježeno "more s
povremenim onečišćenjima ili more nepodobno za kupanje", a na
porečkoj gradskoj plaži ispitivanje nije obavljeno zbog loših
vremenskih uvjeta.
Prema izvješću riječke Područne jedinice za zaštitu mora Državne
uprave za zaštitu prirode i okoliša, more visoke kakvoće
zabilježeno je na ispitanim plažama u Puli-Verudeli, Baškoj na
otoku Krku, Karlobagu, Zatonu, Zadru-"Borik", Biogradu n/m, u
Slanici na otoku Murteru, Šibeniku, Primoštenu, Splitu-Bačvice,
Bolu na otoku Braču, Makarskoj, Dubrovniku-Lokrum i Cavtatu. More
podobno za kupanje zabilježeno je u Umagu, u Mošćeničkoj Dragi,
Crikvenici, Novalji na otoku Pagu i Korčuli na otoku Korčuli.
RAZGOVORI O RAZVOJU HRVATSKOGA RIBARSTVA
U dubrovačkom hotelu "Lapad" održan je 3. susret ribara Hrvatske,
koji se održavao u povodu tisućite obljetnice prvog pisanog spomena
ribarstva u Hrvata. Tijekom dvodnevnog rada 80 sudionika
razgovaralo je o temeljnim problemima više od dvije i pol tisuće
profesionalnih ribara u Hrvatskoj. Zaključeno je da se razvoju
hrvatskog ribarstva može pridonjeti ujednačavanjem koncesijskih
uvjeta na nacionalnoj razini, kao i procjenom i klasifikacija
akvatorija, pogodnog za školjkarstvo i akvakulturu. Istaknuto je i
da ribarima-obrtnicima treba omogućiti nabavku goriva po
povlaštenoj cijeni. Pokrovitelj 3. susreta ribara Hrvatske bio je
predsjednik Republike, dr. Franjo Tuđman, a organizator Hrvatska
obrtnička komora, Savez strukovnih, cehovskih grupa za ribarstvo,
morsko-slatkovodno, te marikulturu i poljodjelstvo.
PREDSTAVLJEN NOVI TURISTIČKI PUTOKAZ ZA VOZAČE
Na zagrebačkom sajmu automobila Jakuševac ovih je dana
predstavljen osamnaesti "Turistički putokaz za vozače" proljeće-
ljeto '98., u izdanju Auto-moto kluba Maksimir. Vodič je namijenjen
motoriziranim turistima kako bi se što bolje informirali o
turističkoj ponudi, a sadrži cijene hotelskih usluga, marina,
raspored i cijene prijevoza trajektima te cijene kampova u
Hrvatskoj i Sloveniji. "Turistički putokaz za vozače" tiskan je u
35 tisuća primjeraka, kazao je njegov glavni urednik, Milan
Ratkajec. Na sajmu Jakuševac predstavljen je i projekt tvrtke "Auto
Darmar", kojim se na tome sajmu automobila planira izgradnja
"najvećeg sajma rabljenih automobila u Europi", izvijestio je
direktor tvrtke, Drago Obad, Inače, Auto-moto klub Maksimir bio je,
zajedno s Klubom kampista, također organizator današnjeg sajma
kamperske opreme na Jakuševcu. Na sajmu su ponuđeni kamperski
priručnici, vodiči po kampovima Europe i autokarte, dok je odaziv
izlagača rabljene i nove kamp opreme bio izuzetno slab, kazali su
organizatori.
U OSIJEKU KONFERENCIJA PODUNAVSKIH ZEMALJA
U organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za suradnju s
Međunarodnim hidrološkim programom te osječkog Ekonomskog
fakulteta u Osijeku će se od 15. do 19. lipnja održati 19.
konferencija podunavskih zemalja, a očekuje se sudjelovanje oko
300 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, a hrvatski i međunarodni
znanstveni odbor izabrali su 137 stručnih izlaganja o temama
hidrotehničke suradnje, hidrološkim prognozama, suradnje u
gospodarenju vodama te kulturnim, društveno-ekonomskim i
ekološkim aspektima suradnje podunavskih zemalja, koji će biti
predstavljeni na Konferenciji. Sudionici Konferencije posjetit će
Kopački rit, razgledati melioracijski sustav Baranje i trasu
budućeg kanala Sava-Dunav. Sponzori 19. konferencije podunavskih
zemalja su UNESCO, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska
meteorološka organizacija, Ministarstvo znanosti i tehnologije,
Državna uprava za vode, Javno poduzeće "Hrvatske vode", a
organizacijsku potporu pružili su Osječko-baranjska županija i
grad Osijek.
KONFERENCIJA O VODAMA U PODUNAVLJU U OSIJEKU OD 15. LIPNJA
U Osijeku će se od 15. do 19. lipnja održati 19. konferencija
podunavskih zemalja o hidrološkim prognozama i osnovama
gospodarenja vodama. Konferencija, koja se održava svake druge
godine, okupit će hidrologe i druge znanstvenike i stručnjake koji
se bave vodama u 16 podunavskih zemalja, rekao je danas novinarima u
ime Državne uprave za vode član Znanstvenog odbora konferencije
Dragutin Gereš. Organizator konferencije je Hrvatski nacionalni
komitet za suradnju s Međunarodnim hidrološkim programom
(UNESCO/IHP).
Kako je istaknuo, ove je godine Hrvatskoj pripala čast da bude
domaćin i organizator te međunarodne konferencije, za koju je
prijavljeno 137 radova i oko 300 sudionika iz Hrvatske i
inozemstva. Teme konferencije bit će: prognoziranje vodostaja i
protoka, hidrometeorološki i vodostajni podatci, gospodarenje
vodnim resursima, nanos, led i temperature i stanje i kvaliteta
voda. Osim tih tradicionalnih tema na konferenciji će se prvi put
posebno govoriti o kulturnim, društveno-gospodarskim i ekološkim
aspektima vodno-gospodarske suradnje na Dunavu.
Očekuje se da će konferencija pridonijeti poboljšanju rada i
unaprjeđenju suradnje na dunavskome porječju, u prvome redu
hidrologa, "jer voda postaje ograničavajući čimbenik u održanju i
razvoju država i ljudi koji žive u Podunavlju", kazao je Gereš.
Radni dio konferencije održavat će se na obnovljenom osječkom
Ekonomskom fakultetu, a tijekom konferencije organizirat će se i
stručne ekskurzije u Kopački rit i trasu budućega višenamjenskog
kanala Dunav-Sava. Sudionici će posjetiti Vukovar, Erdut i druga
područja stradala u Domovinskome ratu.
NAGRADE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Na svečanosti u hotelu "Zagreb" u Karlobagu ovih je dana
dodijeljena najznačajnija ekološka priznanja u Hrvatskoj -
godišnje nagrade za dostignuća na području zaštite okoliša.
Nagradu, čiji je autor akademski slikar Želimir Janeš, dobili su:
za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti Aldo i Marin
Štifanić, osnivači prvog hrvatskog genom-parka; u poljoprivredi i
šumarstvu prof. dr. Jan Čižek za organsko-biološko uzgoj hrane; u
industriji, prometu i energetici poduzeće Kraš iz Zagreba i Aeks iz
Ivanić Grada. U kategoriji informiranja i obrazovanja za okoliš
dobitnici su Vinko Vučić iz poduzeća "ZGO" i Tanja Devčić, urednica
na Drugom programu Hrvatskog radija; zatim za odgoj i obrazovanje u
nastavnim ktivnostima prof. dr. Draško Šerman i u kategoriji
gospodarenja otpadom prof. dr. Franjo Plavšić iz Zagreba.
Popularne eko oskare Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša
dodjeljuje tradicionalno povodom Svjetskog dana zaštite okoliša u
suradnji sa ministarstvima gospodarstva, turizma, poljoprivrede i
šumarstva, kulture, prosvjete i športa i Državnom upravom za vode.
U vijenac gradova u zaštiti okoliša uvršteni su Belišće i Valpovo za
napore koje čine u komunalnom uređenju i podizanju ekološke
svijesti građana.
BOZANIĆ BLAGOSLOVIO NOVI ZRAKOPLOV CROATIA AIRLINESA
Novi zrakoplov Croatia airlinesa, Airbus A 319, nazvan "Zagreb",
blagoslovio je ovih dana u zagrebačkoj Zračnoj luci zagrebački
nadbiskup mons. Josip Bozanić, a nazočni su bili mnogi uzvanici iz
hrvatskoga gospodarskoga i političkog života. Airbus A 319,
europskog proizvođača Airbus industrie, drugi je takav zrakoplov
uključen u flotu Croatia airlinesa. Zrakoplov ima dva putnička
razreda s ukupno 132 mjesta - 90 u ekonomskom i 42 mjesta u poslovnom
razredu, a može obavljati letove na najdužim redovitim i čarter
linijama Croatia airlinesa. Airbus A 319 se ubraja u
najsuvremenije, najekonomičnije i ekološki najnaprednije
zrakoplove srednjeg doleta. Dolazak drugog novog zrakoplova u
flotu Craotia airlinesa u skladu je s ugovorom potpisanim 27.
siječnja između Croatia airlinesa i Airbus industrie. Ugovor
uključuje isporuku šest zrakoplova tipa A 319 u razdoblju od 1998.
do 2000., te mogućnost za narudžbu sljedećih šest do deset
zrakoplova do 2006. Isporuka trećeg zrakoplova očekuje se početkom
iduće godine. Croatia airlines trenutačno ima flotu od deset
zrakoplova: tri Airbusa (dva A 319 i A 320), četiri zrakoplova tipa
Boeing 737-200 i tri ATR 42. Hrvatska zrakoplovna tvrtka povezuje
Hrvatsku i njen glavni grad s više od 20 međunarodnih odredišta. U
1997. g. njezini su zrakoplovi prevezli 823.000 putnika, od čega
gotovo 300.000 turista
AIR FRANCE OTKAZANO TRI ČETVRTINE LETOVA ZBOG ŠTRAJKA
Francuska zrakoplovna kompanija u petak, subotu, nedjelju i
ponedjeljak bila je prisiljena otkazati tri četvrtine svojih
letova zbog štrajka pilota. Zračni i željeznički promet širom
Francuske bio je prekidu u petak zbog već petog dana štrajka pilota
i štrajka konduktera zbog plaće i uvjeta rada. Piloti izjavljuju da
su male šanse da se uskoro riješi njihov spor, izazvan najavom
uprave kompanije o smanjenju plaća pilotima, unatoč stalnim
pregovorima u sjedištu Air Francea.
BICIKLOM, KAJAKOM I TRČANJEM OD ZAGREBA DO RIMA
Mladi maratonac Željko Ivnik je u šest dana, pod geslom "Za borbu
protiv droge", pretrčao
376 kilometara razdaljine između glavnih gradova Mađarske i
Hrvatske, no to nije prvi športski podhvat 23-godišnjem studentu
Više škole za fizičku kulturu. On je 1984. godine bio izabran za
prvog hrvatskog nositelja olimpijskog plamena, a prošle je godine
sa Slovencem Mirkom Lebarom istrčao megamaraton od Ljubljane do
Zagreba. Nakon megamaratona Budimpešta - Zagreb, Ivnik je već
otpočeo pripreme za jedinstveno obilježavanje osme obljetnice
osnivanja HOO-a, 10. rujna 1999., kada će biciklom, kajakom i
trčanjem prijeći razdaljinu od Zagreba do Rima. Prvu će dionicu, od
Zagreba do Zadra, voziti bicikl, od Zadra do Ancone kajak, a
pretrčati posljednju dionicu, od Ancone do Rima.
MEĐUNARODNA VRTNA IZLOŽBA "FLORAART"
Tridesetitreća međunarodna vrtna izložba "Floraart" tijekom pet
dana održavanja razgledalo je oko 200 tisuća posjetitelja. Na
zatvorenom i otvorenom dijelu izložbe, posvećene ove godine
gradovima Vukovaru i Iloku, predstavilo se 200-ak izlagača od čega
30-ak inozemnih iz 12 zemalja. Izložba "Floraart" posjetiteljima
je predstavila cvijeće i cvjetne aranžmane, vrtno arhitektonske
teme i motive, biljni materijal i pribor, slike i kolaže na temu
cvijeća, a po prvi puta na zasebnom dijelu izložbe predstavljeni su
i dječji crteži na temu cvijeća. Na "Floraartu" održan je
tradicionalni Hrvatsku kup florista, a podijeljena su i brojna
odličja najuspješnijim izlagačima u raznim kategorijama
VELIKA BRITANIJA ZAPOSTAVLJA SVOJE POVIJESNE SPOMENIKE
Najmanje 22.000 britanskih spomenika i arheoloških nalazišta
"izgubljeno je" od godine 1945.
do danas, a njih 4000 moglo bi nestati zbog nedovoljne zaštite,
stoji u izvješću koje je u srijedu objavila organizacija za zaštitu
baštine "English Heritage". Razvoj stanogradnje, poljodjelstvo i
prirodno propadanje uzrokuju većinu šteta na nalazištima koja
lokalne vlasti često apostavljaju. Velika Britanija popisala je
300.000 nalazišta i povijesnih spomenika na svojem teritoriju.
"Svi smo čuli da se govori o velikim gubicima - poput tumula, koji je
uništen pri gradnji ceste ili pri gradnji kompleksa prodavaonica na
ostacima iz rimskog doba, ali postoji i stalno štećivanje spomenika
koje je manje vidljivo, a povezano je s gradnjom kakve kuće, ceste
ili proširivanjem parkirališta", objašnjava jedan o sastavljača
izvješća - profesor Timothy Darvill sa Sveučilišta "Bournemouth".
"Četrdeset posto poznatih nalazišta u našoj državi već je estalo.
Moramo mnogo raditi, na svim razinama, kako bismo našim spomenicima
osigurali nužnu zaštitu", dodaje Darvill. Nalazišta i spomenici na
jugoistoku Engleske najviše su oštećeni, a u izvješću se spominje i
nužnost pojačanog nadzora vlasti.
SVEČANO OBILJEŽAVANJE DANA GRADA NINA
Jutarnjom budnicom - uz nastup mažoretkinja i kulturno-umjetničkog
društva "Branimir" iz Nina te konjanika iz Sinja - prošlog je tjedna
svečano obilježaven Dan grada. Otvorena je i asfaltirana
prometnicu od Mazija do Nina, u dužini od sedam kilometara. U
Paviljonu Arheološke zbirke Nin otovrena je izložba s
restauriranim starohravatskim brodovima. Izvedena je i praizvedba
glazbeno-scenskog događanja "Hrvatska kruna", uz svečano porinuće
starohrvatskog broda Condure Croatice. Taj je program sastavni dio
višednevna multimedijalnog projekta "Nin - najstariji hrvatski
kraljevski grad", kojega organizira Poglavarstvo grada Nina, a
cilj mu je promicanje svijesti o povijesnom značenju Nina u
nacionalnoj hrvatskoj povijesti.
CALYPSO U MUZEJU U LA ROCHELLEU
Ime mu je poznato gotovo kao i njegov kapetan, a na svoj posljednji
put krenuo je bez svoga
kapetana no s novom misijom. Nakon što je oplovio svijet s
istraživačem podmorja Jacquesom
Cousteauom, oštećeni Calypso, koji bi trebao stići na teretnom
brodu, u petak se očekuje u ovoj francuskoj luci na Atlantskom
oceanu kako bi bio pretvoren u pomorski muzej.
Cousteauova udovica Francine, gradonačelnik New Yorka Rudolph
Giuliani i zamjenik gradonačelnika La Rochellea Michel Crepeau,
svečano će dočekati brod, koji je i sam zvijezda televizijskih
dokumentarnih filmova "Podmorski svijet Jacquesa Cousteaua".
"The Cousteau Society" nagradit će Giulianija i Crepeaua za njihov
doprinos zaštiti okoliša.
Brod je prestao biti plovan nakon što je potopljen u singapurskoj
luci u siječnju 1996. U Marseilleu je 28. svibnja ukrcan na teretni
brod kako bi oplovio Španjolsku i dio francuske obale do La
Rochellea.
Nakon što stigne u petak, brod će biti položen u more i u nedjelju
popodne dotegljen u luku u središte grada. Gradovi kandidati za
ugošćivanje broda bili su New York, Pariz i La Rochelle. Za
udomljivanje Calypsa naposljetku je odabran "La Rochelle Maritime
Museum", uz konstrukcijske planove za muzej vrijedan 830.000
dolara.
Izgrađen 1942. u Seatlleu (Washington), 42-metarski brod prvo je
služio kao čistač mina, pod imenom JB 26. Darovan Velikoj
Britaniji, poslan je na Maltu i preimenovan u Calypso. Cousteau je
brod nabavio 1954.
Cousteau, koji je umro prošlog lipnja, u nedavnim je izvješćima
kritiziran zbog nekih navodno lažnih scena u svojim
dokumentarcima. No, sir Peter Blake, koji trenutno predsjeda
Cousteauovim društvom, stao je u Cousteauovu obranu prošlog
mjeseca. Blake je kazao kako je moguće da su optužbe došle od strane
nekih bivših članova Cousteauove posade koji u prošlosti nisu bili
zadovoljni načinom na koji se s njima postupalo.
STERLING DODAJE DVA HOTELA U SVOJ PORTFOLIO
Sterling Hotels & Resorts u svoj rastući portfoliio dodaje dva nova
hotela u Maleziji: Legend Resort u Cheratingu i potpuno novi hotel
Grand Seasons u Kuala Lumpuru. Legend Resort Cherating je smješten
duž jedne od najljepših pjeskovitih obala u Maleziji. Na 16 jutara
zemljišta bogata tropska vegetacija postepeno prelazi u netaknute
pješčane plaže. Resort je do Kuala Lumpura udaljen manje od sata
leta zrakoplovom ili pet sati lagane vožnje automobilom.
Grand Seasons Hotel je strateški smješten u samom srcu Kuala
Lumpura, 45 minuta vožnje od međunarodne zračne luke s odlično
riješenim prijevozom. Nudeći izuzetnu vrijednost za novac, ovaj
hotel s 800 soba predstavlja pravu kombinaciju malezijske
gostoljubivosti i moderne tehnike. Gosti mogu uživati u širokom
spektru usluga. Organizatorima različitih kongresa na
raspolaganju stoji plesna dvorana koja može primiti 1500 stolica, a
opremljena je najmodernijom audiovizuelnom tehnikom. Tu je još i 13
dvorana za sastanke kapaciteta od 50 do 240 gostiju te predavaona s
288 sjedala.
KARIBI - ZA EUROPLJANE ZANIMLJIVI ZIMI
Pogled na ljetni red letenja pokazuje da Europljani odmore na
Karibima uglavnom provode zimi. Tako je tijekom ljeta smanjena
ponuda charter letova i leti se uglavnom u Dominikansku Republiku i
na Kubu. Europljanima se tijekom ljeta ne da osam i više sati
sjediti u zrakoplovu i letjeti na more, kad se kupati mogu i u
Sredozemnom moru (ako se radi samo o kupanju). Podaci pokazuju da bi
po cijeni u ljeti Sredozemnom moru mogli konkurirati Dominikanska
Republika i Kuba jer zbog svoje veličine mogu ponuditi niže cijene.
Dok preostali otoci Karipskog mora zbog skupljih linijskih i
charter letova ne mogu biti jeftiniji od Sredozemlja te po cijeni ne
mogu konkurirati. Ali, postoje vrijednosti zbog kojih su neki
putnici spremni platiti više. Ronjenje, upoznavanje flore i faune
te povijesti otoka ili otočne skupine. Atraktivnost postoji, ali
zrakoplovne kompanije su te koje kroje cijene i zbog kojih se ne
mogu postići niže cijene. Pokušaji pronalaženja zadovoljavajućih
rješenja zrakoplovnih kompanija, hotelijera i vlada karipskih
zemanja do sada nisu dali rezultata.
DOMINIKANSKA REPUBLIKA U RAZVOJ TURIZMA ULAŽE 850 MIL. USD
Najznačajnije odredište na Karibima želi održati vodeću poziciju
U Dominikanskoj Republici je krajem 1996. godine bilo skoro 36.000
hotelskih soba. Najviše ih je bilo na Sjevernoj obali (skoro
14.000), zatim u Macao-Punta Cana - 8.500, dok je ostatak
podijeljen u ostalim turističkim regijama. U hotelijerstvu
dominiraju mali hoteli: krajem 1996. godine više od 300 soba imao je
31 hotel, 27 hotela je raspolagalo sa između 201 i 300 soba, 33
hotela je nudilo između 101 i 200 soba, a 393 hotela je imalo manje
od 100 soba. Prosječna veličina hotela iznosila je 74 sobe. U
prošloj je godini započela gradnja skoro 3000 novih hotelskih soba,
što odgovara investiciji od 180 milijuna USD. Sa završenjem 1600
novih konačišta, broj soba se penje na 38.000, što znači da se u
Dominikanskoj Republici nalazi otprilike jedna petina od ukupnog
broja soba na Karibima - 183.000 soba. Izgradnja se nastavlja prema
planu koji je sastavila vlada Dominikanske Republike, na ITB u
Berlinu je objasio Felix Jimenez, ministar turizma Dominikanske
Republike. Prošle je godine gostima na raspolaganje stavljeno još
5500 soba, u čiju je izgradnju uloženo 250 milijuan USD. Do 2000.
godine Dominikanska Republika će u turističke projekte uložiti
više od 850 milijuna USD. Koliko je turizam važan za ovu zemlju može
se vdjeti iz zarađenih deviza. 1996. godine je neto prihod ove
privredne grane bio veći od 1,8 milijardi USD, što je 39 psoto od
ukupnog deviznog prihoda Dominikanske Republike. Takav je prihod
3,5 puta viši od prihoda u slobodnim zonama. Samo turistički prihod
može pokriti trgovački deficit koji iznosi 1,764 milijardi USD.
Prošle je godine Dominikansku Republiku posjetilo 2,2 milijuna
turista, od toga 50.000 Švicaraca. Radi se o porastu broju turista
od 11,4 posto, a još se veći porast broja putnika očekuje u sektoru
krstarenja u kojem se do kraja zimske sezone očekuje 300.000
gostiju.
Ulaže se na cijelim Karibima
Odmori na Karibima omiljeni su kod Europljana kao nikad do sada.
Broj europskih gostiju stalno raste. U prvoj polovini prošle godine
Karibe je posjetilo 4,3 milijuna Europljana, što je 6,8 posto više
nego u istom razdoblju 1996. godine. Europsko je tržište za Karibe
vrlo interesantno: dok kanadski i američki turisti na Karibima u
prosjeku provode šest dana, Europljani tu u prosjeku provode 12
dana.
Boom u Dominikanskoj Republici: U 1980. godini Dominikansku
Republiku posjetilo je 301.070 turista, a deset godina kasnije bilo
ih je već više od milijuna. 1996. godine broj turista dosegao je 1,9
milijuna. Od siječnja do rujna 1997. godine Dominikansku Republiku
posjetilo je 1,7 milijuna posjetitelja i turista, od kojih je 56
posto bilo iz Europe, a 34 posto iz Sjeverne Amerike. Ove se godine
očekuje 2,2 milijuna turista. Dominikanska Republika je ove godine
u izgradnju 2900 novih konačišta uložila 178,5 milijuna USD, a u
izgradnji je još 5561 konačište.
I Barbados ulaže u turizam: Prošle je godine ovaj istočni otok
karipskog arhipelaga posjetilo više od 220.000 gostiju. Prema
podacima turističkih vlasti Barbadosa, najviše gostiju bilo je iz
Vel. Britanije (155.886). Iz kontinentalne Europe najviše je bilo
Nijemaca (18.966), što u usporedbi s 1996. godinom znači pad broja
turista, a što se obrazlaše porastom USD. Barbados je prošle godine
u turizam uložio 200 milijuan USD: dio sredstava otišao je na
proširenje međunarodne zračne luke Grantley Adams, dio na
izgradnju terminala za brodove na krstarenjima te na izgradnju
Duty-Free zone u Speightstownu. Turizam je ovdje jedna od
najvažnijih privrednih grana.
Omiljeno Kajmansko otočje: Već tri godine zaredom broj
posjetitelja Kajmanskog otočja prelazi milijun. Tako je prošle
godine ovu britansku koloniju posjetio ukupno 1.246.571 gost
(prema 1.143.313 1996. godine), od kojih su 865.383 gosta bili
putnici na krstarećim brodovima (+12,2 posto). Zrakoplovna
kompanija Island Air, koja povezuje Cayman Brac i Little Cayman s
Grand Caymanom, sada umjesto dva nudi tri leta dnevno.
******
Turistički bilten Hine
Uređuje: Sanja Plješa
111526 MET jun 98
Katalonski zagovornici neovisnosti obnovili suradnju
Španjolski kup: Real u četvrfinalu, Modrić igrao
Najava događaja - svijet - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - kultura - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - fotografije - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - sport - za petak, 17. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 17. siječnja
Split: Uhićeni student predan pritvorskom nadzorniku
Anušić: Dostigli smo dva posto BDP-a izdvajanja za obranu