FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TURISTIČKI BILTEN 235

TURISTIČKI BILTEN telefon: 01/48-08-682 fax: 01/48-08-821 Zagreb, 11. lipnja 1998. Sadržaj: 1. TRENUTAČNI POREDAK KONTINENTALNIH I JADRANSKIH MJESTA U "TURISTIČKOJ ZVIJEZDI" 2. IZASLANSTVO MINISTARSTVA FINANCIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI 3. O PROVEDBI AKCIJE TURS '98 4. USTOA U POSJETU HRVATSKOJ 5. OTVORENA DIONICA JADRANSKE CESTE OD BUNICA DO JABLANCA 6. PORAST PRODAJE HRVATSKIH DESTINACIJA NA EUROPSKIM TRŽIŠTIMA 7. JAVNOST NEDOVOLJNO INFORMIRANA O ZAŠTITI OKOLIŠA 8. U HRVATSKOJ OVE GODINE 30 DO 40 POSTO MANJE ČEHA I SLOVAKA 9. PROMIDŽBOM TURIZMA DO ŽELJENIH REZULTATA U ISTRI 10. U ZADRU 100 TISUĆA NOĆENJA VIŠE 11. GRAD MURTER OČEKUJE 200.000 NOĆENJA 12. U SUPETRU U OVOJ SEZONI PLANIRAJU OSTVARITI 280.000 NOĆENJA 13. U BRELIMA OVE GODINE OČEKUJU 20 POSTO VIŠE NOĆENJA 14. BAŠKA VODA OČEKUJE 400 TISUĆA NOĆENJA 15. U HOTELIMA MAKARSKA BUKIRANO 63.OOO NOĆENJA 16. DOBAR POSJET GOSTIJU NA MAKARSKOJ RIVIJERI 17. MARINA KREMIK OČEKUJE VEĆI PROMET PLOVILA 18. USKORO KREĆE PROGRAM MARIKULTURE OPĆINE MLJET 19. U DUGOJ UVALI 100.000 NOĆENJA 20. U HOTELIMA SOLARIS I DO 40% VIŠE NOĆENJA 21. U HVARU DO KOLOVOZA KATEGORIZIRANI SVI OBJEKTI 22. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA 23. KAKVOĆA MORA NA PLAŽAMA U HRVATSKOJ 24. VRLO ČISTO MORE NA JADRANSKIM PLAŽAMA 25. RAZGOVORI O RAZVOJU HRVATSKOGA RIBARSTVA 26. PREDSTAVLJEN NOVI TURISTIČKI PUTOKAZ ZA VOZAČE 27. U OSIJEKU KONFERENCIJA PODUNAVSKIH ZEMALJA 28. KONFERENCIJA O VODAMA U PODUNAVLJU U OSIJEKU OD 15. LIPNJA 29. NAGRADE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 30. BOZANIĆ BLAGOSLOVIO NOVI ZRAKOPLOV CROATIA AIRLINESA 31. AIR FRANCE OTKAZANO TRI ČETVRTINE LETOVA ZBOG ŠTRAJKA 32. BICIKLOM, KAJAKOM I TRČANJEM OD ZAGREBA DO RIMA 33. MEĐUNARODNA VRTNA IZLOŽBA "FLORAART" 34. VELIKA BRITANIJA ZAPOSTAVLJA SVOJE POVIJESNE SPOMENIKE 35. SVEČANO OBILJEŽAVANJE DANA GRADA NINA 36. CALYPSO U MUZEJU U LA ROCHELLEU 37. STERLING DODAJE DVA HOTELA U SVOJ PORTFOLIO 38. KARIBI - ZA EUROPLJANE ZANIMLJIVI ZIMI 39. DOMINIKANSKA REPUBLIKA U RAZVOJ TURIZMA ULAŽE 850 MIL. USD NAJAVLJUJEMO: PET RAZLOGA ZA "POVOLJNE" EASYJET LETOVE POREDAK JADRANSKIH MJESTA U AKCIJI "TURISTIČKE ZVIJEZDE" U akciji Turističke zvijezde 1998., kojom se ocjenjuje najpripremljenije mjesto uoči ovogodišnje glavne turističke sezone, nakon obilaska njih 37 u jadranskom dijelu Hrvatske sastavljen je sljedeći poredak po bodovima: br. mjesto bodovi 1. Poreč 1943 2. Bol 1940 3. Vodice 1823 4. Cavtat 1746 5. Hvar 1708 6. Novigrad 1706 7. Vrsar 1678 8. Rovinj 1614 9. Umag 1612 10. Šibenik 1601 11. Tučepi 1583 12. Mljet 1565 13. Podgora 1564 14. Brela 1553 15. Baška Voda 1549 16. Novalja 1506 17. Primošten 1498 18. Makarska 1489 19. Split 1468 20. Supetar 1465 21. Korčula 1458 22. Dubrovnik 1435 23. Župa dubrovačka (Mlini,Srebreno,Plat) 1425 24. Medulin 1419 25. Biograd n/m 1400 26. Zadar 1382 27. Orebić 1270 28. Murter 1219 29. Pag 1158 30. Sv. Filip Jakov 1085 31. Tisno 1066 32. Pirovac 1057 33. Gradac 1025 34. Preko na Ugljanu 954 35. Karlobag 890 36. Senj 825 37. Nin 816 Akciju obilaska gotovo stotinu mjesta u kontinentalnom i jadranskom dijelu Hrvatske zajednički provode Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora. Kategorije po kojima se ocjenjivala uređenost mjesta su: signalizacija, uređenost okoliša mjesta, uređenost javnih površina/bazena, uređenost glavnog autobusnog ili željezničkog kolodvora, gastronomska ponuda u mjestu, kvaliteta turističkih informacija, raznolikost sportskih i zabavnih sadržaja, mogućnost za kupnju, tipičan ambijent, hotelska ponuda, postojanje vinskih cesta ili seoskih gospodarstava. Sljedeća će lista najpripremljenijih hrvatskih mjesta na Jadranu biti objavljena idućeg tjedna. Konačna će, pak, prosječna ocjena uređenosti turističkih mjesta i poredak svih jadranskih središta biti objavljeni 20. lipnja ove godine. POREDAK KONTINENTALNIH MJESTA U AKCIJI "TURISTIČKE ZVIJEZDE" U akciji Turističke zvijezde 1998., kojom se ocjenjuje najpripremljenije mjesto uoči ovogodišnje glavne turističke sezone, nakon obilaska njih 25 u kontinentalnom dijelu Hrvatske sastavljen je sljedeći poredak po bodovima: KONTINENTALNI DIO br. mjesto bodovi 1. Bizovačke toplice 1652 2. NP Plitivčka jezera 1611 3. Virovitica 1437 4. Đakovo 1390 5. Stubičke toplice 1355 6. Daruvarske toplice 1315 7. Koprivnica 1291 8. Istarske toplice 1286 9. Osijek 1252 10. Čakovec 1234 11. Vinkovci 1227 12. Varaždin 1145 13. Otočac 1071 14. Karlovac 987 15. Krapina 973 16. Topusko 968 17. Varaždinske toplice 957 18. Slavonski Brod 950 19. Požega 931 20. Ivanić grad 894 21. Krapinske toplice 796 22. Đurđevac 788 23. Našice 760 24. Tuheljske toplice 526 25. Gospić 520 Akciju obilaska gotovo stotinu mjesta u kontinentalnom i jadranskom dijelu Hrvatske zajednički provode Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora. Kategorije po kojima se ocjenjivala uređenost mjesta su: signalizacija, uređenost okoliša mjesta, uređenost javnih površina/bazena, uređenost glavnog autobusnog ili željezničkog kolodvora, gastronomska ponuda u mjestu, kvaliteta turističkih informacija, raznolikost sportskih i zabavnih sadržaja, mogućnost za kupnju, tipičan ambijent, hotelska ponuda, postojanje vinskih cesta ili seoskih gospodarstava. Sljedeća će tabela s trenutačnim ocjenama pripremljenosti hrvatskih kontinentalnih mjesta biti objavljena idućeg tjedna. Konačna će, pak, prosječna ocjena o uređenosti turističkih mjesta i poredak svih kontinentalnih središta biti objavljeni 20. lipnja ove godine. IZASLANSTVO MINISTARSTVA FINANCIJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI Ministarstvo financija zadovoljno je ostvarivanjem prihoda u proračunu tijekom prvih pet mjeseci ove godine, posebno od PDV-a, od čega je do sada ostvarena gotovo polovica planiranih prihoda. Tim će se sredstvima financirati cestogradnja, pomoći mirovinsko- invalidsko osiguranje i turizam, u koji je država ovih dana već uložila 194 milijuna kuna, rekao je večeras u Pazinu pomoćnik ministra financija Mijo Jukić. Predstavnici Ministarstva financija Pazinu su večeras boravili u sklopu godišnjeg obilaska svih hrvatskih županija. Jukić je tom prigodom kazao kako ovakvim susretima s pročelnicima područnih poreznih ureda, carinskih uprava i financijske policije žele razmijeniti iskustva i poboljšati rad Ministarstva financija. Napomenuo je kako je bitna investicija na tom području za Istru gradnja Istarskog ipsilona, koji mora biti realiziran kako je planirano, a iz Državnog proračuna osigurana su sredstva za dovršetak njegova dijela od Cerovlja do Rogovića. Jukić je pri tom najavio i veća ulaganja u poljoprivredu i smanjenje poreza na plaće, no Ministarstvo ne planira smanjiti stopu PDV-a. Hrvatska je u usporedbi s drugim europskim državama srednje zadužena zemlja budući da joj zaduženja iznose 43 posto bruto društvenog proizvoda, i tu nema, po Jukićevim riječima, razloga za zabrinutost, a nema zabrinutosti niti za stabilnost kune. O radu ureda u Istarskoj županiji zamjenika ministra upoznali su pročelnik Područnog poreznog ureda Ivan Desantolo, načelnik Financijske policije Dušan Sinčić i pročelnik Carinske uprave Drago Brhan koji su naglasili kako u radu nemaju većih problema i međusobno dobro surađuju. O PROVEDBI AKCIJE TURS '98 O provedbi akcije TURS '98 tijekom turističke sezone razgovarali su ovih dana u sklopu posjeta Splitsko-dalmatinskoj Županiji ministar unutarnjih poslova Ivan Penić, ministar turizma Sergej Morsan i njihovi suradnici s predstavnicima lokalne uprave i samouprave pet dalmatinskih županija, načelnicima policijskih uprava, direktorima turističkih zajednica županija, pročelnicima županijskih ureda za turizam i predstavnicima većih turističkih gospodarskih subjekata, priopćili su iz Ministarstva turizma RH. Raspravljali su i o mogućnosti uređenja pomorske luke Divulje za brži transfer turista iz zračne luke Split prema otocima, a prezentirat će se brošura "Obiteljski hoteli i pansioni" u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. USTOA U POSJETU HRVATSKOJ U organizaciji Hrvatske turističke zajednice - predstavništva u Sjedinjenim Američkim Državama od 10. do 16. lipnja u Hrvatskoj borave članovi izvršnog odbora United States Tour Operators Association (USTOA) s predsjednikom Bobom Whitleyom. Kako su izvijestili iz dubrovačke Turističke agencije Atlas, USTOA je najvažnija asocijacija za organizirani turizam s američkog tržišta. U našoj zemlji predstavnici USTOA-e posjetit će Split, Hvar, Korčulu, Mljet, Dubrovnik, i Zagreb. Atlas je nekoliko posljednjih godina kontinuirano sudjelovao na godišnjim skupovima USTOA-e, te svake godine vrlo uspješno prezentirao ponudu Hrvatske, uz poziv članovima te organizacije da Hrvatsku i posjete. Američki će se turoperatori susresti s predstavnicima Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice županija i gradova, hrvatskih putničkih agencija i hotelskih kuća te novinarima. Coctail će im prirediti i američki veleposlanik u Zagrebu, William Montgomery. OTVORENA DIONICA JADRANSKE CESTE OD BUNICA DO JABLANCA U Senju je ovih dana puštena u promet dionica obnovljene Jadranske turističke ceste: Bunica-Senj-Starigrad-Jablanac, duga 26 kilometara. Saniranjem tzv. crnih točaka, polaganjem asfaltnog tepiha, obnavljanjem sustava odvodnje i postavljanjem nove prometne signalizacije stvoreni su uvjeti za sigurnu vožnju i povećanu protočnost vozila na tom najprometnijem turističkom prometnom smjeru između sjevera i juga Hrvatske. "Jadranska cesta najvažnija je prometnica hrvatskog turizma, kojom velika većina gostiju iz zapadne Europe dolazi na Jadran. Zato je značajno da smo obnovu te dionice završili prije početka turističke sezone", rekao je, otvarajući obnovljenu dionicu te ceste, ministar pomorstva prometa i veza Željko Lužavec. Dionica Jadranske turističke ceste rekonstruirana je i obnovljena u sklopu programa BETTERMENT. Radovi su stajali 22 milijuna i 500 tisuća kuna, koje je, u iznosu od 55 posto, kreditom osigurala Europska banka za obnovu i razvoj, te Republika Hrvatska iz državnog proračuna u iznosu od 45 posto. Modernizacija prometnica je uvjetu za ukupni gospodarski razvoj Ličko-senjske županije, rekao je župan Ante Frković. Podsjetio je i na opredjeljenost Ličko-senjske županije za smjer buduće auto- ceste Zagreb-Split kroz Liku; od Bosiljeva preko Žute Lokve, Otočca i Gospića za Sveti Rok. Svečanom puštanju u promet obnovljene dionice Jadranske turističke ceste od Bunice do Jablanca, također su bili nazočni gradonačelnici i načelnici općina, te ravnatelj Hrvatske uprave za ceste Aleksandar Čaklović sa suradnicima. PORAST PRODAJE HRVATSKIH DESTINACIJA NA EUROPSKIM TRŽIŠTIMA Na tržištima Njemačke, Austije, Italije i Nizozemske, prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), raste prodaja hrvatskih turističkih destinacija. U Njemačkoj su kod svih većih turoperatora traženi zrakoplovni aranžmani za Hrvatsku, što je, po ocjeni HTZ-a, signal obnove redovitog turističkog prometa s tog tržišta. Zrakoplovni aranžmani za Dubrovnik loše se prodaju uprkos subvencijama, a u HTZ-u procjenjuju da je to rezultat situacije na Kosovu. Prodaja organiziranog turističkog prometa kod njemačkih turoperatora povećana je za polovinu, no zabrinjava slaba prodaja autobusera koji bi najviše mogli pridonijeti proširenju prometa u pred i pod sezoni. U individualnom prometu očekuje se rast prometa za 40 posto, procjenjuju u HTZ-u. Kod austrijskih turoperatora prodaja raste između pet i 37 posto, no pojedini turoperatori bilježe i pad prodaje i to za otprilike 15 do 25 posto, a kao razlog navode povećanje cijena u Hrvatskoj uzrokovano uvođenjem PDV-a. U individualnom prometu HTZ predviđa porast prometa za 10 do 15 posto. Na nizozemskom tržištu, gdje su lani hrvatske turističke aranžane prodavala četiri turoperatora, ove godine ih je više od pedeset. Prodaja je ove godine, prema podacima HTZ-a, porasla čak 20 puta, a bila bi, kažu, i veća da postoji mogućnost redovitih zrakoplovnih aranžamana. Očekuje se i porast individualnog prometa za 50 posto. Na tržištu Italije smanjen je broj turoperatora koji prodaju hrvatske turističke programe, što je, između ostalog, i rezultat kasnog tiskanja brošura. No, HTZ ipak očekuje povećanje organiziranog prometa iz te zemlje i rast individualnog prometa za najmanje 10 posto u odnosu na 1997. godinu. JAVNOST NEDOVOLJNO INFORMIRANA O ZAŠTITI OKOLIŠA Pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o tome uHrvatskoj je zadovoljavajuće, ocjenile vladine institucije na nedavnom okruglom stolu pod nazivo"Pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu u Hrvatskoj". U županijskim i gradskim odjelima za zaštitu okoliša, tvrtki i nevladinih organizacija, misle da javnost u tome ne sudjeluje dovoljno. Dosad su na tome području u nas najviše napravile nevladine organizacije (NVO) iz čega proizlazi da NVO i dalje trebaju poticati odgovorne strukture vlasti, te animirati građane na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša. Postojeće stanje baze podataka je zabrinjavajuće, budući da nema sustavnih evidencija o okolišu, a Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO), kao ključna institucija u Hrvatskoj u procesu informiranja javnosti o okolišu, još do sada nije izdala godišnje izvješće o zaštiti okoliša, koje je zakonski dužna to učiniti. Tvrtke su istaknule da kontinuirano prikupljaju sve informacije i redovito ih šalju u različite državne strukture, no gdje ti podaci završavaju i zašto ih se objedinjene ne publicira, još uvijek je nejasno. Novinarima se često uskraćuju informacije o okolišu, te teško dolaze do konkretnih podataka. Stoga se zauzimaju za stvaranje vlastitog dokumentacijskog centra, koji bi pridonio objektivnijem i stručnijem praćenju te problematike u novinarstvu. Obavještavanje DUZPO-a o problemima onečišćenja okoliša i mjerama koje se poduzimaju nedostatno je, s izuzetkom časopisa Okoliš. U HRVATSKOJ OVE GODINE 30 DO 40 POSTO MANJE ČEHA I SLOVAKA Prodaja Hrvatske kao turističke destinacije u Češkoj pala je na četvrto mjesto, iza Italije, Španjolske i Grčke. Najava ovogodišnjeg turističkog organiziranog prometa lošija je 30 posto nego lani, a prodaja bi mogla pasti i za 40 posto, podaci su Hrvatske turističke zajednice (HTZ) iz travnja ove godine. Evidentnim pogreškama naših turističkih radnika pridružila se, procjenjuju u HTZ-u, i gospodarska nestabilnost i recesija u Češkoj gdje se sve destinacije, osim Grčke, prodaju lošije negoli lani. I u Slovačkoj organizirani promet pada za 15 posto. Djelatnici Hrvatskog turističkog ureda iz Bratislave tvrde da tamošnji turoperatori ne daju realne podatke, pa je pad i veći te doseže najmanje 20 posto. U individualnom prometu očekuje se tek neznatan pad, jer interes za Hrvatsku ne opada, pa smo i dalje najpopularnija destinacija u Slovačkoj. Prema ocjeni turoperatora u Češkoj i Slovačkoj, na ovogodišnji pad prodaje hrvatskih turističkih destinacija odrazila se i zabrana uvoza hrane, koju su oni dosad slobodno dovozili u velikim količinama jer je kod njih jeftinija. Tako će strani turisti ovog ljeta u Hrvatsku moći unijeti samo hrane u vrijednosti do 90 njemačkih maraka, dok na veću količinu moraju platiti carinu. Iako pad interesa u HTZ-u djelomično opravdavaju i slabom financijskom moći Čeha i Slovaka, činjenica je da je dobar dio njih usprkos tome sada uspješno preotela Grčka. Ove godine je turistička agencija Atlas otkazala čarter za Dubrovnik, usprkos tome što je to subvencionirana destinacija. Agencija Globtur je za Split, kao i BAB za Dubrovnik, zamijenio rezervirani zrakoplov sa 150 mjesta onim sa 64 mjesta. Hrvatsku je lani, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, posjetilo više od 579 tisuća čeških i više od 153 tisuće slovačkih turista. Česi su ostvarili 4,17 milijuna noćenja, a Slovaci 1,12 milijuna. PROMIDŽBOM TURIZMA DO ŽELJENIH REZULTATA U ISTRI Istarski turistički djelatnici poduzimaju sve kako bi se predviđanja o ovogodišnjem desetpostotnom povećanju turističkog prometa - gotovo milijun turista i otprilike 14 milijuna noćenja - doista i ostvarila. Uz uobičajene nastupe na turističkim sajamskim priredbama, u sklopu priprema za ovogodišnju sezonu istarski je turizam predstavljen na više od pedeset sajmova. Turistička zajednica te županije i ove je godine organizirala prezentacije u više europskih zemalja. Krajem prošle godine "obrađena" je Nizozemska, početkom godine Njemačka, a netom je završena petnaestodnevna "turneja" po Italiji tijekom koje je Istra promovirana u 13 gradova iz kojih stiže i najviše gostiju. Na tržištima Njemačke, Austrije i Italije još je u tijeku oglasna kampanja kojoj je cilj popunjavanje "rupa" u pojedinim objektima tijekom predsezone i postsezone. Naime, analiza bukinga pokazala je slabe točke u popunjenosti pojedinih objekata, te je odlučeno da se dodatnom oglasnom kampanjom, vrijednom 800 tisuća njemačkih maraka, to pokuša ispraviti. Kampanja za koju polovicu sredstava, tj. otprilike 400 tisuća maraka izdvaja Hrvatska turistička zajednica, a preostali dio zajednički financiraju istarske turističke zajednice i turističke tvrtke, već je pokazala dobre rezultate, a potrajat će do kraja lipnja. U ZADRU 100 TISUĆA NOĆENJA VIŠE Na Zadrarskom području lani je ostvareno otprilike 400 tisuća noćenja, dok se ove očekuje 100 tisuća noćenja više. Prema riječima direktora Turističke zajednice (TZ) Zadra Josipa Vrsaljka, tome će najviše pridonijeti 500 kreveta više u hotelskim objektima, bolja popunjenost kampa Borik te privatnog smještaja. U 40 posto smještajnih objekata u Zadru još se nalaze prognanici. Vrsaljko smatra da Zadar optimalno može ostvariti između 700 i 800 tisuća noćenja, što bi se, prema njegovoj procjeni, za dvije godine moglo i ostvariti. Nakon promidžbenih aktivnosti, TZ Zadra uskoro namjerava otvoriti turističke urede u svakom mjestu koje je pod njegovom ingerencijom te informativne urede u samom Zadru. U ovoj je godini TZ uložila 450 tisuća kuna u razne sadržaje, primjerice, postavljanje klupa i kanti za smeće u gradske parkove i šetališta, zasađivanje zelenila i cvijeća te u poboljšanje rasvjete u okolnim mjestima. Osim toga, rekao je Vrsaljko, na Forumu je dovršen i dio šetnice čije se popločavanje privodi kraju, dok će se cijeli Forum urediti već iduće godine. Ovih dana započinje i akcija uređenja Trga pet bunara, a u tijeku je i uređenje gradskih bedema. GRAD MURTER OČEKUJE 200.000 NOĆENJA U Murteru je lani ostvareno 142 tisuće noćenja, dok se ove godine očekuje 200 tisuća, istaknula je direktorica Turističke zajednice Murter Željana Šikić. U strukturi gostiju prevladavaju Slovenci, a potom Česi i Talijani. Hotel Colentum je nedavno obnovljen, posjeduje 78 soba, a po novoj kategorizaciji dobio je tri zvjezdice. Za špicu turističke sezone gotovo su rasprodani svi hotelski kapaciteti. Murter je turističko mjesto s 2000 stanovnika, kapaciteta 2000 postelja, a smješten je na otoku Murteru, ishodištu kornatskog otočja u uvali Hramina. Osim hotela Colentum i marine Hramina, u njemu je 200 privatnih apartmana i stanova, te 1000 soba u privatnim kućama. U SUPETRU U OVOJ SEZONI PLANIRAJU OSTVARITI 280.000 NOĆENJA U Supetru je lani zabilježeno 233 tisuće noćenja, a ove ih se godine očekuje 280 tisuća, rekao je direktor turističke zajednice Supetar Vinko Bakija. Ove će godine u strukturi stranih gostiju prevladavati Nijemci, prema najavi njemačkih turoperatora. Cilj turističke zajednice je vratiti na to područje i britanske goste kojih je prije rata bilo poprilično, a trenutačno ih gotovo i nema. U gradu je 1300 postelja u sklopu Svpetrvs hotela, te 1600 u privatnoj ponudi. U BRELIMA OVE GODINE OČEKUJU 20 POSTO VIŠE NOĆENJA U Brelima u ovoj turističkoj sezoni planiraju ostvariti 25 posto više noćenja nego lani, kada ih je bilo 181 tisuću. Kako je istaknuo direktor Turističke zajednice (TZ) općine Brela Ante Filipović, od toga je 60 posto ostvareno u hotelskim smještajnim kapacitetima, a 40 posto u privatnim. Lani je u smještajnim kapacitetima Brelia boravilo 20 posto domaćih turista. Za ovu sezonu očekuju povećanje broja njemačkih turista, koji će većim dijelom doći putem njemačkog turoperatora TUI, dok će čeških turista, za razliku od lanjskih godina, biti u manjem postotku. U Brelima je također prisutna i britanska agencija SAGA koja dovodi britanske goste starije od 50 godina. Prije rata u Brela su ponajviše dolazili turisti sa zapadnoeuropskih tržišta, a najboljom se godinom pamti 1986. godina kada je ostvareno 430 tisuća noćenja. Ove je godine TZ općine Brela dosta učinila i na promidžbenom planu, pa je tako napravljen prospekt mjesta, plan mjesta, razglednice s 20 motiva, stolni i zidni kalendari. Uskoro namjeravaju i privatni smještaj podići na višu razinu, pa je u planu izrada brošure privatnog smještaja u Brelima, koja imaju 1200 postelja u hotelima i 3200 u privatnome smjsštaju. TZ općine Brela odlučila je pokrenuti i jednu vrlo zanimljivu akciju, rekao je Filipović. Riječ je o dodjeli zlatne medalje s motivom "kamena Brela" gostima koji u tom turističkom mjestu ljetuju već 25 godina. BAŠKA VODA OČEKUJE 400 TISUĆA NOĆENJA Na području Općine Baška Voda, koja uključuje istoimeno mjesto, Promajnu, Krvavicu i Vrata, lani je ostvareno 316,5 tisuća noćenja, od čega 94 posto u Baškoj Vodi. Prema riječima direktora Turističke zajednice (TZ) te općine Ante Jurišića, ove će godine Baška Voda ostvariti 400 tisuća noćenja. U tom je mjestu u najboljim turističkim godinam, primjerice u 1986. i 1987., broj noćenja dosezao i po 1,5 milijuna. U strukturi gostiju lani je bilo 60 posto stranaca, od kojih su najbrojniji bili Česi, ostalo su bili domaći. Velik broj turista se vraća, a ove godine se očekuje više Talijana. TZ je ove godine pokrenula mnogo akcija, među kojima i hortikulturalno uređenje mjesta u suradnji s Općinom, pod nazivom "Cvijet za osmjeh". Uređene su javne površine, podijeljeno je 2000 cvjetnih sadnica građanima, a odabrani su i najuređeniji vrtovi. Dovršeno je i renoviranje hotela "Horizont", koji po novoj kategorizaciji ima četiri zvjezdice, a preostaje mu uređenje bazena iduće godine. U HOTELIMA MAKARSKA BUKIRANO 63.OOO NOĆENJA Trenutačno je u Hotelima Makarska d.d., tvrtke u čijem su vlasništvu četiri hotela i tenis centar, bukirano za idućih pet mjeseci 63.000 noćenja. Od početka ove godine ostvareno je 39.747 noćenja, rekao je direktor marketinga i prodaje Hotela Makarska d.d. Tonči Andrijašević. Hoteli Makarska lani su ostvarili 166 tisuća noćenja i zaradili 9,5 milijuna maraka. Hotel Meteor je A kategorije, sa četiri zvjezdice i 280 soba, i radi cijele godine. U strukturi njegovih gostiju ove se godine očekuje 21 posto njemačkih turista, 10 posto turista iz Velike Britanije, sedam posto domaćih, te iz drugih zemalja. Meteor ima program britanskog turoperatora SAGA, koji dovodi britanske turiste starije od 50 godina. Sam hotel godišnje ostvaruje 30 do 35 tisuća noćenja, a u njemu se svaki vikend održavaju seminari, kongresi i konvencije, budući da posjeduje modernu kongresnu dvoranu s 200 mjesta. Hotel Dalmacija A kategorije i tri zvjezdice te 190 soba, u sastavu Hotela Makarska, započeo je s radom pred mjesec dana, dok je Hotel Rivijera, čiji program traje od početka lipnja do početka listopada, u zakupu za djecu iz Češke koja imaju zdravstvene poteškoće. DOBAR POSJET GOSTIJU NA MAKARSKOJ RIVIJERI U dvanaest ljetovališta na makarskom primorju trenutačno boravi 5.200 gostiju, uglavnom inozemnih. To je skoro trećina više nego u isto vrijeme prošle godine. I hoteli Makarske rivijere sve su popunjeniji, a od 3.020 gostiju, koji provode odmor u 17 hotela na području od Brela do Živogošća, 2.700 ih je stranih. Dva autokampa u Baškom Polju i Živogošću trenutačno ugošćuju 870, uglavnom stranih turista, a na Makarskoj rivijeri odmara se i 1300 -također uglavnom stranih gostiju - u privatnome smještaju. U makarskom hotelu Meteor je 480 gostiju i vrlo je malo slobodnih kapaciteta, u Rivijeri boravi 550 čeških gostiju, a u hotelu Soline u Berlima smješteno je 360 uglavnom stranih gostiju. Prema najavama i rezervacijama, u slijedećem tjednu u ljetovalištima od Brela do Zaostroga očekuje se oko osam tisuća gostiju. Hotelijeri s makarskog primorja procjenjuju da je to dobra najava turističkog ljeta. Očekuju, naime, da bi ove turističke sezone moglo biti ostvareno gotovo 880.000 noćenja, a zajedno s posjetom autokampovima, očekuje se ostvarenje 1,025.000 turističkih noćenja. MARINA KREMIK OČEKUJE VEĆI PROMET PLOVILA Marina Kremik u Primoštenu, koja može primiti 265 brodova trenutačno je popunjena, a ove se godine očekuje 90 posto veći promet plovila nego lani, rekao je direktor te marine Ivan Soža. Ove se godine očekuje i dva milijuna njemačkih maraka prometa, odnosno 60 posto više nego 1997. Kako je istaknuo Soža, time bi se približili onome iz 1990., kada je ostvareno 2,4 milijuna maraka. U sklopu marine organizira se i turistička atrakcija "Big game" ili lov na tune, za koju su već sada spremna tri broda. Osim inozemnih brodova, u marini je 20 posto brodova i jahti pod hrvatskom zastavom. USKORO KREĆE PROGRAM MARIKULTURE OPĆINE MLJET Općina Mljet ovih dana započinje program razvoja marikulture, kojim će se u uvali Sobra, namijenjenoj uzgoju riba i školjkaša u plutajuće bazene pustiti 200 tisuća komada mlađi orada i lubina, objavljeno je iz općine Mljet. Riječ je o ulaganju vrijednom 400 tisuća njemačkih maraka od kojih će se u to buduće, najveće ribogojilište na jugu Hrvatske, 300 tisuća maraka uložiti u nabavu dva bazena i opreme, dok se ostatak odnosi na nabavu riblje mlađi. Kako kažu u općini Mljet, dio novcanamijenjen je za podizanje parkova školjkaša, odnosno za uzgoj dagnji. U sklopu prve etape programa razvoja marikulture tvrtka Melada iz Babina Polja već će iduće godine na domaće i inozemno tržište plasirati 50 tona orada i lubina te pet tona dagnji. Ta nova djelatnost, koja će u početku upošljavati desetak radnika, veliki je poticaj mljetskom gospodarstvu, kažu u općini, a u drugoj etapi programa proizvodnja bi se trebala udvostručiti. U DUGOJ UVALI 100.000 NOĆENJA U poslovnoj jedinci Duga uvala zagrebačke Industrogradnje, u sklopu koje je Hotel Croatia i 130 apartmanskih jedinica, u ovoj godini očekuju sto tisuća noćenja. Takvo će povećanje turističkog prometa, lani je ostvareno 80 tisuća noćenja, donijeti i bolje financijske rezultate poslovanja, kazala je direktorica HIZ Duga uvala Ombreta Ilijašić. Naime, ta najmlađa istarska turistička destinacija - Hotel Croatia, otvoren 1991. godine, dosad je poslovala s gubitkom. "Otvaranjem FIT centra prije dvije godine naša je ponuda obogaćena pružanjem usluga zdravstveno-rekreativnog turizma, za što osim izvanrednih prirodnih pogodnosti - blage mediteranske klime, zdrav, očuvani okoliš i čisto more - sada imamo i sve druge potrebne pretpostavke - stručni kadar, objekte i opremu. Taj vid ponude omogućuje bolju iskorištenost smještajnih kapaciteta tokom cijele godine. Već sad se popunjenost i izvan glavne turističke sezone, u kojoj više nema slobodnih mjesta, kreće od 30 do 50 posto smještajnih mogućnosti, a kvalitetnijom marketinškom obradom tržišta, taj će se postotak i znatnije popraviti", istaknula je Ombreta Ilijašić. Udobnost hotela zadovoljava većinu zahtjeva za dobivanje četiriju zvjezdica (no odlučeno je da se zasad kategorizira u rangu tri zvjezdice), a pogodan je i za pružanje usluga kongresnog turizma. Taj vid turističkih usluga sudjeluje s petinom ostvarenih noćenja u toj tvrtki. Određena izloliranost te turističke destinacije, premda je do pulske zračne luke petnaestak kilometara, a od prometnice Labin- Pula desetak kilometara, Dugoj uvali daje "šarm" mirnog mjesta za odmor, rekla je direktorica Ilijašić. Da da bi se takav dojam do kraja otklonio, ona najavljuje još bogatiju ponudu izleta za goste. Osim raznovrsne ponude za bavljenje sportom (tenis, minigolf, odbojka u pijesku), za goste se pripremaju i drugi sadržaji o kojima će brinuti tim animatora, što se upravo osposobljavaju za taj zahtjevan posao. Uz šezdesetak stalno uposlenih u HIZ Duga uvala, u špici sezone zaposle i do 130 sezonaca. U HOTELIMA SOLARIS I DO 40% VIŠE NOĆENJA U Šibenskim hotelima Jadran i Solaris lani je ostvareno 161.414 noćenja, a ove se očekuje povećanje od 30 do 35 posto. Kako je istaknuo direktor Turističkog ureda Turističke zajednice Šibensko-kninske županije Šime Vlašić, u hotelima Solaris procjenjuje se ostvariti i do 40 posto veći broj noćenja, budući da će ovu sezonu oni dočekati s 1000 kreveta više. Također, za ovu godinu planirana je rekonstrukcija jednog krila hotela Andrija u sastavu hotela Solaris, rekao je Vlašić. U strukturi gostiju lani su u Šibeniku prevladavali strani gosti - 70 posto, najviše Čeha, Nijemaca, Talijana, Slovenaca i Austrijanaca. U HVARU DO KOLOVOZA KATEGORIZIRANI SVI OBJEKTI U gradu Hvaru u sastavu hotelske kuće Sunčani Hvar je 10 hotela s 2400 kreveta, te u privatnom smještaju još otprilike 8000. Prema riječima predsjednika Turističke zajednice toga grada Nikole M. Zaninovića, nova kategorizacija svih objekata je u tijeku, i bit će dovršena do kolovoza, kada će se zapravo znati pravo stanje. Od iduće godine TZ se planira više posvetiti promociji privatnog smještaja. Lani je u Hvaru ostvareno 320 tisuća noćenja, a ove ih se godine očekuje barem 80 tisuća više. Pomak bi mogao biti još i bolji s obzirom na novonabavljeni katamaran za 216 osoba i dobre brodske veze za otok, smatra Zaninović. Kako je kazao, moglo bi se dostići barem 70 posto rezultata najboljih prijeratnih godina. Ako je imalo riječ o turizmu, TZ grada se nastoji uključiti; tako je ovih dana pokrenuta akcija poklanjanja cvijeća svim iznajmivačima kako bi uredili balkone i okoliš objekata. Hvar je najsunčanije mjesto na Jadranu s 2716 sunčanih sati godišnje, a ove godine slavi 130 godina turizma. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Riviera holding 80 77,78 95.431 2. Plava laguna 620 5,08 66.955 3. Istraturist 50 0,00 9.285 4. Sunčani Hvar 20 0,00 8.000 5. Tankerska plovidba 175 -36,36 7.700 6. Atlanska plovidba 80 0,00 2.240 Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 630 8,62 150.240 2. Riviera holding 60 20,00 28.640 3. Jadranturist 60 -7,69 12.000 4. Atlanska plovidba 82 2,50 3.280 5. Istraturist 45 -22,41 2.700 6. Sunčani Hvar 20 33,33 2.420 KAKVOĆA MORA NA PLAŽAMA U HRVATSKOJ Prema ispitanoj kakvoći mora za 4. lipnja, od ukupno 20 ispitanih plaža na Jadranu, na 14 je zabilježeno more visoke kakvoće, dok je na 6 more podobno za kupanje. Nije zabilježeno more s povremenim onečišćenjima ili more nepodobno za kupanje. Kako je priopćeno iz Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša Područne jedinice za zaštitu mora, visoka kakvoća mora zabilježena je na Gradskoj plaži u Poreču, na plaži "Svjetionik" Pula-Verudela, na plaži "Baška" na Krku, na plaži "Zrče" u Novalji, na zadarskoj plaži "Borik", biogradskoj plaži "Soline", na plaži "Slanica" na otoku Murteru. More visoke kakvoće zabilježeno je i u hotelskom naselju "Solaris" u Šibeniku, na plaži Raduča velika u Primoštenu, na splitskim Bačvicama, na bolskom Zlatnom Ratu, na plaži hotela "Dalmacija" u Makarskoj, na dubrovačkom "Lokrumu" i na plaži cavtatskoga hotela "Croatia". More podobno za kupanje je na plaži FKK Sipar u Umagu, na Glavnim plažama u Mošćeničkoj Dragi, Crikvenici i Zatonu, u Karlobagu na plaži "Plantaža", te na korčulanskoj plaži hotela "Bon Repos". VRLO ČISTO MORE NA JADRANSKIM PLAŽAMA Prema danas provedenom ispitanju kakvoće mora duž Jadranske obale, na ukupno 20 jadranskih plaža - na 14 je zabilježeno "more visoke kakvoće", dok je na pet plaža "more podobno za kupanje". Ni na jednoj plaži nije zabilježeno "more s povremenim onečišćenjima ili more nepodobno za kupanje", a na porečkoj gradskoj plaži ispitivanje nije obavljeno zbog loših vremenskih uvjeta. Prema izvješću riječke Područne jedinice za zaštitu mora Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, more visoke kakvoće zabilježeno je na ispitanim plažama u Puli-Verudeli, Baškoj na otoku Krku, Karlobagu, Zatonu, Zadru-"Borik", Biogradu n/m, u Slanici na otoku Murteru, Šibeniku, Primoštenu, Splitu-Bačvice, Bolu na otoku Braču, Makarskoj, Dubrovniku-Lokrum i Cavtatu. More podobno za kupanje zabilježeno je u Umagu, u Mošćeničkoj Dragi, Crikvenici, Novalji na otoku Pagu i Korčuli na otoku Korčuli. RAZGOVORI O RAZVOJU HRVATSKOGA RIBARSTVA U dubrovačkom hotelu "Lapad" održan je 3. susret ribara Hrvatske, koji se održavao u povodu tisućite obljetnice prvog pisanog spomena ribarstva u Hrvata. Tijekom dvodnevnog rada 80 sudionika razgovaralo je o temeljnim problemima više od dvije i pol tisuće profesionalnih ribara u Hrvatskoj. Zaključeno je da se razvoju hrvatskog ribarstva može pridonjeti ujednačavanjem koncesijskih uvjeta na nacionalnoj razini, kao i procjenom i klasifikacija akvatorija, pogodnog za školjkarstvo i akvakulturu. Istaknuto je i da ribarima-obrtnicima treba omogućiti nabavku goriva po povlaštenoj cijeni. Pokrovitelj 3. susreta ribara Hrvatske bio je predsjednik Republike, dr. Franjo Tuđman, a organizator Hrvatska obrtnička komora, Savez strukovnih, cehovskih grupa za ribarstvo, morsko-slatkovodno, te marikulturu i poljodjelstvo. PREDSTAVLJEN NOVI TURISTIČKI PUTOKAZ ZA VOZAČE Na zagrebačkom sajmu automobila Jakuševac ovih je dana predstavljen osamnaesti "Turistički putokaz za vozače" proljeće- ljeto '98., u izdanju Auto-moto kluba Maksimir. Vodič je namijenjen motoriziranim turistima kako bi se što bolje informirali o turističkoj ponudi, a sadrži cijene hotelskih usluga, marina, raspored i cijene prijevoza trajektima te cijene kampova u Hrvatskoj i Sloveniji. "Turistički putokaz za vozače" tiskan je u 35 tisuća primjeraka, kazao je njegov glavni urednik, Milan Ratkajec. Na sajmu Jakuševac predstavljen je i projekt tvrtke "Auto Darmar", kojim se na tome sajmu automobila planira izgradnja "najvećeg sajma rabljenih automobila u Europi", izvijestio je direktor tvrtke, Drago Obad, Inače, Auto-moto klub Maksimir bio je, zajedno s Klubom kampista, također organizator današnjeg sajma kamperske opreme na Jakuševcu. Na sajmu su ponuđeni kamperski priručnici, vodiči po kampovima Europe i autokarte, dok je odaziv izlagača rabljene i nove kamp opreme bio izuzetno slab, kazali su organizatori. U OSIJEKU KONFERENCIJA PODUNAVSKIH ZEMALJA U organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za suradnju s Međunarodnim hidrološkim programom te osječkog Ekonomskog fakulteta u Osijeku će se od 15. do 19. lipnja održati 19. konferencija podunavskih zemalja, a očekuje se sudjelovanje oko 300 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, a hrvatski i međunarodni znanstveni odbor izabrali su 137 stručnih izlaganja o temama hidrotehničke suradnje, hidrološkim prognozama, suradnje u gospodarenju vodama te kulturnim, društveno-ekonomskim i ekološkim aspektima suradnje podunavskih zemalja, koji će biti predstavljeni na Konferenciji. Sudionici Konferencije posjetit će Kopački rit, razgledati melioracijski sustav Baranje i trasu budućeg kanala Sava-Dunav. Sponzori 19. konferencije podunavskih zemalja su UNESCO, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska meteorološka organizacija, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Državna uprava za vode, Javno poduzeće "Hrvatske vode", a organizacijsku potporu pružili su Osječko-baranjska županija i grad Osijek. KONFERENCIJA O VODAMA U PODUNAVLJU U OSIJEKU OD 15. LIPNJA U Osijeku će se od 15. do 19. lipnja održati 19. konferencija podunavskih zemalja o hidrološkim prognozama i osnovama gospodarenja vodama. Konferencija, koja se održava svake druge godine, okupit će hidrologe i druge znanstvenike i stručnjake koji se bave vodama u 16 podunavskih zemalja, rekao je danas novinarima u ime Državne uprave za vode član Znanstvenog odbora konferencije Dragutin Gereš. Organizator konferencije je Hrvatski nacionalni komitet za suradnju s Međunarodnim hidrološkim programom (UNESCO/IHP). Kako je istaknuo, ove je godine Hrvatskoj pripala čast da bude domaćin i organizator te međunarodne konferencije, za koju je prijavljeno 137 radova i oko 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Teme konferencije bit će: prognoziranje vodostaja i protoka, hidrometeorološki i vodostajni podatci, gospodarenje vodnim resursima, nanos, led i temperature i stanje i kvaliteta voda. Osim tih tradicionalnih tema na konferenciji će se prvi put posebno govoriti o kulturnim, društveno-gospodarskim i ekološkim aspektima vodno-gospodarske suradnje na Dunavu. Očekuje se da će konferencija pridonijeti poboljšanju rada i unaprjeđenju suradnje na dunavskome porječju, u prvome redu hidrologa, "jer voda postaje ograničavajući čimbenik u održanju i razvoju država i ljudi koji žive u Podunavlju", kazao je Gereš. Radni dio konferencije održavat će se na obnovljenom osječkom Ekonomskom fakultetu, a tijekom konferencije organizirat će se i stručne ekskurzije u Kopački rit i trasu budućega višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Sudionici će posjetiti Vukovar, Erdut i druga područja stradala u Domovinskome ratu. NAGRADE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA Na svečanosti u hotelu "Zagreb" u Karlobagu ovih je dana dodijeljena najznačajnija ekološka priznanja u Hrvatskoj - godišnje nagrade za dostignuća na području zaštite okoliša. Nagradu, čiji je autor akademski slikar Želimir Janeš, dobili su: za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti Aldo i Marin Štifanić, osnivači prvog hrvatskog genom-parka; u poljoprivredi i šumarstvu prof. dr. Jan Čižek za organsko-biološko uzgoj hrane; u industriji, prometu i energetici poduzeće Kraš iz Zagreba i Aeks iz Ivanić Grada. U kategoriji informiranja i obrazovanja za okoliš dobitnici su Vinko Vučić iz poduzeća "ZGO" i Tanja Devčić, urednica na Drugom programu Hrvatskog radija; zatim za odgoj i obrazovanje u nastavnim ktivnostima prof. dr. Draško Šerman i u kategoriji gospodarenja otpadom prof. dr. Franjo Plavšić iz Zagreba. Popularne eko oskare Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša dodjeljuje tradicionalno povodom Svjetskog dana zaštite okoliša u suradnji sa ministarstvima gospodarstva, turizma, poljoprivrede i šumarstva, kulture, prosvjete i športa i Državnom upravom za vode. U vijenac gradova u zaštiti okoliša uvršteni su Belišće i Valpovo za napore koje čine u komunalnom uređenju i podizanju ekološke svijesti građana. BOZANIĆ BLAGOSLOVIO NOVI ZRAKOPLOV CROATIA AIRLINESA Novi zrakoplov Croatia airlinesa, Airbus A 319, nazvan "Zagreb", blagoslovio je ovih dana u zagrebačkoj Zračnoj luci zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić, a nazočni su bili mnogi uzvanici iz hrvatskoga gospodarskoga i političkog života. Airbus A 319, europskog proizvođača Airbus industrie, drugi je takav zrakoplov uključen u flotu Croatia airlinesa. Zrakoplov ima dva putnička razreda s ukupno 132 mjesta - 90 u ekonomskom i 42 mjesta u poslovnom razredu, a može obavljati letove na najdužim redovitim i čarter linijama Croatia airlinesa. Airbus A 319 se ubraja u najsuvremenije, najekonomičnije i ekološki najnaprednije zrakoplove srednjeg doleta. Dolazak drugog novog zrakoplova u flotu Craotia airlinesa u skladu je s ugovorom potpisanim 27. siječnja između Croatia airlinesa i Airbus industrie. Ugovor uključuje isporuku šest zrakoplova tipa A 319 u razdoblju od 1998. do 2000., te mogućnost za narudžbu sljedećih šest do deset zrakoplova do 2006. Isporuka trećeg zrakoplova očekuje se početkom iduće godine. Croatia airlines trenutačno ima flotu od deset zrakoplova: tri Airbusa (dva A 319 i A 320), četiri zrakoplova tipa Boeing 737-200 i tri ATR 42. Hrvatska zrakoplovna tvrtka povezuje Hrvatsku i njen glavni grad s više od 20 međunarodnih odredišta. U 1997. g. njezini su zrakoplovi prevezli 823.000 putnika, od čega gotovo 300.000 turista AIR FRANCE OTKAZANO TRI ČETVRTINE LETOVA ZBOG ŠTRAJKA Francuska zrakoplovna kompanija u petak, subotu, nedjelju i ponedjeljak bila je prisiljena otkazati tri četvrtine svojih letova zbog štrajka pilota. Zračni i željeznički promet širom Francuske bio je prekidu u petak zbog već petog dana štrajka pilota i štrajka konduktera zbog plaće i uvjeta rada. Piloti izjavljuju da su male šanse da se uskoro riješi njihov spor, izazvan najavom uprave kompanije o smanjenju plaća pilotima, unatoč stalnim pregovorima u sjedištu Air Francea. BICIKLOM, KAJAKOM I TRČANJEM OD ZAGREBA DO RIMA Mladi maratonac Željko Ivnik je u šest dana, pod geslom "Za borbu protiv droge", pretrčao 376 kilometara razdaljine između glavnih gradova Mađarske i Hrvatske, no to nije prvi športski podhvat 23-godišnjem studentu Više škole za fizičku kulturu. On je 1984. godine bio izabran za prvog hrvatskog nositelja olimpijskog plamena, a prošle je godine sa Slovencem Mirkom Lebarom istrčao megamaraton od Ljubljane do Zagreba. Nakon megamaratona Budimpešta - Zagreb, Ivnik je već otpočeo pripreme za jedinstveno obilježavanje osme obljetnice osnivanja HOO-a, 10. rujna 1999., kada će biciklom, kajakom i trčanjem prijeći razdaljinu od Zagreba do Rima. Prvu će dionicu, od Zagreba do Zadra, voziti bicikl, od Zadra do Ancone kajak, a pretrčati posljednju dionicu, od Ancone do Rima. MEĐUNARODNA VRTNA IZLOŽBA "FLORAART" Tridesetitreća međunarodna vrtna izložba "Floraart" tijekom pet dana održavanja razgledalo je oko 200 tisuća posjetitelja. Na zatvorenom i otvorenom dijelu izložbe, posvećene ove godine gradovima Vukovaru i Iloku, predstavilo se 200-ak izlagača od čega 30-ak inozemnih iz 12 zemalja. Izložba "Floraart" posjetiteljima je predstavila cvijeće i cvjetne aranžmane, vrtno arhitektonske teme i motive, biljni materijal i pribor, slike i kolaže na temu cvijeća, a po prvi puta na zasebnom dijelu izložbe predstavljeni su i dječji crteži na temu cvijeća. Na "Floraartu" održan je tradicionalni Hrvatsku kup florista, a podijeljena su i brojna odličja najuspješnijim izlagačima u raznim kategorijama VELIKA BRITANIJA ZAPOSTAVLJA SVOJE POVIJESNE SPOMENIKE Najmanje 22.000 britanskih spomenika i arheoloških nalazišta "izgubljeno je" od godine 1945. do danas, a njih 4000 moglo bi nestati zbog nedovoljne zaštite, stoji u izvješću koje je u srijedu objavila organizacija za zaštitu baštine "English Heritage". Razvoj stanogradnje, poljodjelstvo i prirodno propadanje uzrokuju većinu šteta na nalazištima koja lokalne vlasti često apostavljaju. Velika Britanija popisala je 300.000 nalazišta i povijesnih spomenika na svojem teritoriju. "Svi smo čuli da se govori o velikim gubicima - poput tumula, koji je uništen pri gradnji ceste ili pri gradnji kompleksa prodavaonica na ostacima iz rimskog doba, ali postoji i stalno štećivanje spomenika koje je manje vidljivo, a povezano je s gradnjom kakve kuće, ceste ili proširivanjem parkirališta", objašnjava jedan o sastavljača izvješća - profesor Timothy Darvill sa Sveučilišta "Bournemouth". "Četrdeset posto poznatih nalazišta u našoj državi već je estalo. Moramo mnogo raditi, na svim razinama, kako bismo našim spomenicima osigurali nužnu zaštitu", dodaje Darvill. Nalazišta i spomenici na jugoistoku Engleske najviše su oštećeni, a u izvješću se spominje i nužnost pojačanog nadzora vlasti. SVEČANO OBILJEŽAVANJE DANA GRADA NINA Jutarnjom budnicom - uz nastup mažoretkinja i kulturno-umjetničkog društva "Branimir" iz Nina te konjanika iz Sinja - prošlog je tjedna svečano obilježaven Dan grada. Otvorena je i asfaltirana prometnicu od Mazija do Nina, u dužini od sedam kilometara. U Paviljonu Arheološke zbirke Nin otovrena je izložba s restauriranim starohravatskim brodovima. Izvedena je i praizvedba glazbeno-scenskog događanja "Hrvatska kruna", uz svečano porinuće starohrvatskog broda Condure Croatice. Taj je program sastavni dio višednevna multimedijalnog projekta "Nin - najstariji hrvatski kraljevski grad", kojega organizira Poglavarstvo grada Nina, a cilj mu je promicanje svijesti o povijesnom značenju Nina u nacionalnoj hrvatskoj povijesti. CALYPSO U MUZEJU U LA ROCHELLEU Ime mu je poznato gotovo kao i njegov kapetan, a na svoj posljednji put krenuo je bez svoga kapetana no s novom misijom. Nakon što je oplovio svijet s istraživačem podmorja Jacquesom Cousteauom, oštećeni Calypso, koji bi trebao stići na teretnom brodu, u petak se očekuje u ovoj francuskoj luci na Atlantskom oceanu kako bi bio pretvoren u pomorski muzej. Cousteauova udovica Francine, gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani i zamjenik gradonačelnika La Rochellea Michel Crepeau, svečano će dočekati brod, koji je i sam zvijezda televizijskih dokumentarnih filmova "Podmorski svijet Jacquesa Cousteaua". "The Cousteau Society" nagradit će Giulianija i Crepeaua za njihov doprinos zaštiti okoliša. Brod je prestao biti plovan nakon što je potopljen u singapurskoj luci u siječnju 1996. U Marseilleu je 28. svibnja ukrcan na teretni brod kako bi oplovio Španjolsku i dio francuske obale do La Rochellea. Nakon što stigne u petak, brod će biti položen u more i u nedjelju popodne dotegljen u luku u središte grada. Gradovi kandidati za ugošćivanje broda bili su New York, Pariz i La Rochelle. Za udomljivanje Calypsa naposljetku je odabran "La Rochelle Maritime Museum", uz konstrukcijske planove za muzej vrijedan 830.000 dolara. Izgrađen 1942. u Seatlleu (Washington), 42-metarski brod prvo je služio kao čistač mina, pod imenom JB 26. Darovan Velikoj Britaniji, poslan je na Maltu i preimenovan u Calypso. Cousteau je brod nabavio 1954. Cousteau, koji je umro prošlog lipnja, u nedavnim je izvješćima kritiziran zbog nekih navodno lažnih scena u svojim dokumentarcima. No, sir Peter Blake, koji trenutno predsjeda Cousteauovim društvom, stao je u Cousteauovu obranu prošlog mjeseca. Blake je kazao kako je moguće da su optužbe došle od strane nekih bivših članova Cousteauove posade koji u prošlosti nisu bili zadovoljni načinom na koji se s njima postupalo. STERLING DODAJE DVA HOTELA U SVOJ PORTFOLIO Sterling Hotels & Resorts u svoj rastući portfoliio dodaje dva nova hotela u Maleziji: Legend Resort u Cheratingu i potpuno novi hotel Grand Seasons u Kuala Lumpuru. Legend Resort Cherating je smješten duž jedne od najljepših pjeskovitih obala u Maleziji. Na 16 jutara zemljišta bogata tropska vegetacija postepeno prelazi u netaknute pješčane plaže. Resort je do Kuala Lumpura udaljen manje od sata leta zrakoplovom ili pet sati lagane vožnje automobilom. Grand Seasons Hotel je strateški smješten u samom srcu Kuala Lumpura, 45 minuta vožnje od međunarodne zračne luke s odlično riješenim prijevozom. Nudeći izuzetnu vrijednost za novac, ovaj hotel s 800 soba predstavlja pravu kombinaciju malezijske gostoljubivosti i moderne tehnike. Gosti mogu uživati u širokom spektru usluga. Organizatorima različitih kongresa na raspolaganju stoji plesna dvorana koja može primiti 1500 stolica, a opremljena je najmodernijom audiovizuelnom tehnikom. Tu je još i 13 dvorana za sastanke kapaciteta od 50 do 240 gostiju te predavaona s 288 sjedala. KARIBI - ZA EUROPLJANE ZANIMLJIVI ZIMI Pogled na ljetni red letenja pokazuje da Europljani odmore na Karibima uglavnom provode zimi. Tako je tijekom ljeta smanjena ponuda charter letova i leti se uglavnom u Dominikansku Republiku i na Kubu. Europljanima se tijekom ljeta ne da osam i više sati sjediti u zrakoplovu i letjeti na more, kad se kupati mogu i u Sredozemnom moru (ako se radi samo o kupanju). Podaci pokazuju da bi po cijeni u ljeti Sredozemnom moru mogli konkurirati Dominikanska Republika i Kuba jer zbog svoje veličine mogu ponuditi niže cijene. Dok preostali otoci Karipskog mora zbog skupljih linijskih i charter letova ne mogu biti jeftiniji od Sredozemlja te po cijeni ne mogu konkurirati. Ali, postoje vrijednosti zbog kojih su neki putnici spremni platiti više. Ronjenje, upoznavanje flore i faune te povijesti otoka ili otočne skupine. Atraktivnost postoji, ali zrakoplovne kompanije su te koje kroje cijene i zbog kojih se ne mogu postići niže cijene. Pokušaji pronalaženja zadovoljavajućih rješenja zrakoplovnih kompanija, hotelijera i vlada karipskih zemanja do sada nisu dali rezultata. DOMINIKANSKA REPUBLIKA U RAZVOJ TURIZMA ULAŽE 850 MIL. USD Najznačajnije odredište na Karibima želi održati vodeću poziciju U Dominikanskoj Republici je krajem 1996. godine bilo skoro 36.000 hotelskih soba. Najviše ih je bilo na Sjevernoj obali (skoro 14.000), zatim u Macao-Punta Cana - 8.500, dok je ostatak podijeljen u ostalim turističkim regijama. U hotelijerstvu dominiraju mali hoteli: krajem 1996. godine više od 300 soba imao je 31 hotel, 27 hotela je raspolagalo sa između 201 i 300 soba, 33 hotela je nudilo između 101 i 200 soba, a 393 hotela je imalo manje od 100 soba. Prosječna veličina hotela iznosila je 74 sobe. U prošloj je godini započela gradnja skoro 3000 novih hotelskih soba, što odgovara investiciji od 180 milijuna USD. Sa završenjem 1600 novih konačišta, broj soba se penje na 38.000, što znači da se u Dominikanskoj Republici nalazi otprilike jedna petina od ukupnog broja soba na Karibima - 183.000 soba. Izgradnja se nastavlja prema planu koji je sastavila vlada Dominikanske Republike, na ITB u Berlinu je objasio Felix Jimenez, ministar turizma Dominikanske Republike. Prošle je godine gostima na raspolaganje stavljeno još 5500 soba, u čiju je izgradnju uloženo 250 milijuan USD. Do 2000. godine Dominikanska Republika će u turističke projekte uložiti više od 850 milijuna USD. Koliko je turizam važan za ovu zemlju može se vdjeti iz zarađenih deviza. 1996. godine je neto prihod ove privredne grane bio veći od 1,8 milijardi USD, što je 39 psoto od ukupnog deviznog prihoda Dominikanske Republike. Takav je prihod 3,5 puta viši od prihoda u slobodnim zonama. Samo turistički prihod može pokriti trgovački deficit koji iznosi 1,764 milijardi USD. Prošle je godine Dominikansku Republiku posjetilo 2,2 milijuna turista, od toga 50.000 Švicaraca. Radi se o porastu broju turista od 11,4 posto, a još se veći porast broja putnika očekuje u sektoru krstarenja u kojem se do kraja zimske sezone očekuje 300.000 gostiju. Ulaže se na cijelim Karibima Odmori na Karibima omiljeni su kod Europljana kao nikad do sada. Broj europskih gostiju stalno raste. U prvoj polovini prošle godine Karibe je posjetilo 4,3 milijuna Europljana, što je 6,8 posto više nego u istom razdoblju 1996. godine. Europsko je tržište za Karibe vrlo interesantno: dok kanadski i američki turisti na Karibima u prosjeku provode šest dana, Europljani tu u prosjeku provode 12 dana. Boom u Dominikanskoj Republici: U 1980. godini Dominikansku Republiku posjetilo je 301.070 turista, a deset godina kasnije bilo ih je već više od milijuna. 1996. godine broj turista dosegao je 1,9 milijuna. Od siječnja do rujna 1997. godine Dominikansku Republiku posjetilo je 1,7 milijuna posjetitelja i turista, od kojih je 56 posto bilo iz Europe, a 34 posto iz Sjeverne Amerike. Ove se godine očekuje 2,2 milijuna turista. Dominikanska Republika je ove godine u izgradnju 2900 novih konačišta uložila 178,5 milijuna USD, a u izgradnji je još 5561 konačište. I Barbados ulaže u turizam: Prošle je godine ovaj istočni otok karipskog arhipelaga posjetilo više od 220.000 gostiju. Prema podacima turističkih vlasti Barbadosa, najviše gostiju bilo je iz Vel. Britanije (155.886). Iz kontinentalne Europe najviše je bilo Nijemaca (18.966), što u usporedbi s 1996. godinom znači pad broja turista, a što se obrazlaše porastom USD. Barbados je prošle godine u turizam uložio 200 milijuan USD: dio sredstava otišao je na proširenje međunarodne zračne luke Grantley Adams, dio na izgradnju terminala za brodove na krstarenjima te na izgradnju Duty-Free zone u Speightstownu. Turizam je ovdje jedna od najvažnijih privrednih grana. Omiljeno Kajmansko otočje: Već tri godine zaredom broj posjetitelja Kajmanskog otočja prelazi milijun. Tako je prošle godine ovu britansku koloniju posjetio ukupno 1.246.571 gost (prema 1.143.313 1996. godine), od kojih su 865.383 gosta bili putnici na krstarećim brodovima (+12,2 posto). Zrakoplovna kompanija Island Air, koja povezuje Cayman Brac i Little Cayman s Grand Caymanom, sada umjesto dva nudi tri leta dnevno. ****** Turistički bilten Hine Uređuje: Sanja Plješa 111526 MET jun 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙