NJEMAČKA 2. VI. DIE WELT: NJEMAČKA PLAĆA POLOVICU EU TROŠKOVA

NJEMAČKA DIE WELT 2. VI. 1998. Njemački su prilozi za EU previsoki "Njemački je zahtjev za smanjenjem priloga za EU 'opravdan', glasi zaključak studije European Policy Foruma koja nosi naslov 'How to Share the Burden of the EU Budget' ('Kako podijeliti teret EU- proračuna' - op. prev.) i upravo je objavljena u Bruxellesu. Osim Njemačke, smanjenje uplata u Bruxelles zahtijeva i Nizozemska, budući da ti prilozi u njezinu slučaju - s obzirom na opterećenje po glavi stanovnika - čak nadmašuju njemačke. Oba su zahtjeva opravdana, smatra autorica studije Rebecca Stokes. Po njezinu bi mišljenju daleko veće priloge od dosadašnjih u blagajnu EU trebale plaćati u prvom redu Francuska i Italija. Udio Francuske u netto-uplatama čini točno petinu njemačkih, a Italija dosad nije uplaćivala gotovo ništa. Studija se u mnogim točkama poklapa s brojevima koje je opetovano u Bruxellesu iznosio njemački ministar financija Theo Waigel. Po tim izvješćima Njemačka sa svojom netto-uplatom u vrijednosti 22 milijarde njemačkih maraka (1996. g.) čini 58 posto svih netto- uplata u Europskoj uniji. Autorica studije predlaže da njemački udio u netto-uplatama bude smanjen na 40 posto dok bi francuski udio trebao biti povećan sa sadašnjih pet na 11 posto, a talijanski sa sadašnjih tri na devet posto. Načelno gledano, njemački i nizozemski doprinos trebali bi biti reducirani po britanskom modelu rabata. Naime, nakon odluke, donesene u Fontainebleauu 1984. London godišnje dobije povrat oko 6 milijarda maraka svojih uplata na račun EU. U studiji je iznesen prijedlog da taj model bude proširen i na Njemačku i na Nizozemsku. Taj prijedlog već dugo podupire i Bonn. Njemačka ubuduće više neće doznačivati u Bruxelles oko 0,6 posto svog društvenog brutto proizvoda kao dosad, već po mogućnosti samo 0,4 posto. Pritom bi Bonnu automatski trebale biti vraćene dvije trećine od svih doprinosa koji prekoračuju tih 0,4 posto. Umjesto netto-iznosa od 22 milijarde maraka, Njemačka bi tako ubuduće u Bruxelles doznačivala 'samo' nešto više od 17 milijarda maraka. Predsjednik povjerenstva EU Jacques Santer smatra da je glavni ključ sustava financiranja reforma agrarne i strukturne politike EU, pa i gledano iz perspektive proširenja EU. No, čini se da se povjerenstvo u svojim prijedlozima reforma ni izdaleka ne koristi svim potencijalima štednje. Zato su zastupnici CDU i CSU pridobili u europskoj skupštini potporu većine za svoj prijedlog o neproduljivanju sadašnjeg oblika kohezionog fonda koji bi do 1999. trebao biti financiran sa 16 milijarda ekija (više od 30 milijarda maraka). Milijarde iz tog fonda slijevaju se isključivo u Irsku, Španjolsku, Portugal i Grčku i trebale bi se do godine 2006. po zamislima povjerenstva popeti na 20 milijarda ekija. No, to je za europsku skupštinu daleko previše. Zemljama koje sudjeluju u monetarnoj uniji 'trebalo bi postupno uskraćivati pristup financijskoj pomoći tog fonda', zahtijeva regionalnopolitički glasnogovornik frakcije CDU/CSU Rolf Berend. Autorica spomenute studije također predlaže da bi sredstva iz kohezionog fonda ubuduće trebala dobivati samo Grčka budući da neće sudjelovati u monetarnoj uniji. Budući da Grčka ionako dobiva samo petinu sredstava iz kohezionog fonda, ta bi svota bez problema mogla biti smanjena sa 20 milijarda na 4 milijarde ekija", zaključuje Andreas Middel. 030123 MET jun 98