ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Načela i smjernice za izradu proračuna Sveučilišta u Zagrebu za 1999. godinu bili su tematskom točkom večerašnje sjednice Senata zagrebačkoga Sveučilišta. Zbog posebnoga značenja visokoga školstva i
znanosti, istaknuto je, Sveučilištu treba dati prednost i pri mogućem rebalansu državnoga proračuna u 1998. kao i pri izradi proračuna za sljedeću godinu. Prorektor za poslovanje zagrebačkoga Sveučilišta dr. Vlado Leko izložio je članovima Senata načela i smjernice za izradu proračuna, istaknuvši, među ostalim, da Sveučilište mora imati poslovnu autonomiju što pak podrazumijeva dostatna novčana sredstva.
ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Načela i smjernice za izradu proračuna
Sveučilišta u Zagrebu za 1999. godinu bili su tematskom točkom
večerašnje sjednice Senata zagrebačkoga Sveučilišta. Zbog
posebnoga značenja visokoga školstva i znanosti, istaknuto je,
Sveučilištu treba dati prednost i pri mogućem rebalansu državnoga
proračuna u 1998. kao i pri izradi proračuna za sljedeću godinu.
Prorektor za poslovanje zagrebačkoga Sveučilišta dr. Vlado Leko
izložio je članovima Senata načela i smjernice za izradu proračuna,
istaknuvši, među ostalim, da Sveučilište mora imati poslovnu
autonomiju što pak podrazumijeva dostatna novčana sredstva. #L#
Zagrebačko Sveučilište očekuje da će se u proračunu Republike
Hrvatske za 1999. osigurati novčana podloga za plaće i naknade
sveučilišnih djelatnika, materijalne troškove i nužnu razinu
znanstvenoga, nastavnoga, umjetničkoga i stručnoga rada. Očekuje
se da će biti osigurana i sredstva za rad službi koje osiguravaju
cjelovitost i potrebni standard Sveučilišta, radni i životni
standard zaposlenika i studenata, za stipendije i zajmove za
studente i pripomoć za školarine te za razvoj i ulaganje.
Posebnu su pozornost članovi Senata posvetili pitanju plaća i
naknada sveučilišnih djelatnika. Iako su plaće, podsjetio je
prorektor Leko, utvrđene pravilnikom, njihov će se iznos nastojati
povećati. Dekan Arhitektonskoga fakulteta prof. dr. Hildegard Auf-
Franić posebice se osvrnula na potrebu pronalaženja mogućnosti za
povećanje plaća znanstvenih novaka. S tim je u vezi Senat odlučio da
se o položaju znanstvenih novaka govori u posebnoj točki jedne od
sljedećih sjednica.
Raspravljalo se i o vlastitim prihodima Sveučilišta i njegovih
visokoškolskih ustanova, a zaključak je rasprave da se Senat treba
strateški odrediti prema vlastitim prihodima štiteći, pri tom,
temeljna sveučilišna načela.
Izvješće tajnika Ministarstva znanosti i tehnologije Davora
Rajčića o konačnom prijedlogu Zakona o stručnim nazivima i
akademskim stupnjevima izazvalo je veliku pozornost članova
Senata. Nakon brojnih reakcija i izraženoga nezadovoljstva
spomenutim prijedlogom, Senat je zaključio da treba zatražiti
povlačenje toga prijedloga iz saborska procedure zbog toga što
spomenutim zakonom treba riješiti jedno od ključnih pitanja
usklađivanja našega visokoškolskog sustava s Europom. Rektor prof.
dr. Branko Jeren s tim je u vezi zatražio od svih visokoškolskih
ustanova zagrebačkoga Sveučilišta, da u roku od dva tjedna
Sveučilištu dostave točan popis stručnih naziva i akademskih
titula koje se postižu na pojedinom fakultetu, kao i da navedu
adekvatne nazive na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku.
Tijekom višesatne sjednice članovi Senata su, među ostalim,
potvrdili izbor u zvanje "Professor emeritus" akademiku Ksenofontu
Ilakovcu, prof. dr. Boranu Leontiću i prof. dr. Aleksandru
Povrzanoviću te donijeli odluku da se počasni doktorat Sveučilišta
u Zagrebu dodijeli dr. Egonu Matijeviću, profesoru američkog
Sveučilišta Clarkson. Uz to, potvrdili su i izbor predloženika u
zvanje redoviti profeosor te podržali prijedlog Radio studenta
Fakulteta političkih znanosti da se kolegij "Radio i radijski
praktikum" prizna kao izborni predmet za studente zagrebačkoga
Sveučilišta.
(Hina) ip mi
060023 MET may 98