AMERIČKO IZVIJEŠĆE O SUDBINI NACISTIČKOG ZLATA

WASHINGTON, 2. lipnja (Hina) - Novo američko izviješće o sudbini nacističkog zlata i imovine trećeg Reicha te o ulozi neutralnih zemalja u financiranju njemačke ratne mašine, objavljeno u utorak u Washingtonu, bavi se i sudbinom tzv. ustaškog blaga.#L# Izviješće, koje od ukupno 176 stranica "ustaškom blagu" posvećuje 16, temelji procjenu o njegovoj ukupnoj vrijednosti na američkim obavještajnim podacima o oduzimanju zlata i druge imovine od hrvatskih Židova, Srba i Roma. "Zlato i druge vrijednosti svih tih žrtava postale su dio ustaškog blaga koje je moglo doseći vrijednost od 80 milijuna dolara", kazao je na konferenciji za novinare u Washingtonu američki državni podtajnik za gospodarska pitanja Stuart Eizenstat. Dio tog blaga koncem rata prebačen je u Švicarsku i predan Jugoslaviji u poslijeratnim aranžmanima sa saveznicima. Drugi dio blaga, tvrde američki izvori, pratio je ustaške vođe koji su se nakon rata sklonili u papinskom Zavodu Sv. Jerolima u Rimu. "Taj Zavod je najvjerojatnije, barem dijelom, bio financiran ostacima ustaškog blaga, ukradene imovine, i mogao je djelovati sa barem prešutnim pristankom nekih dužnosnika u Vatikanu", kazao je Eizenstat. On je otklonio povezati Svetog oca sa tim djelovanjem Zavoda. "Nema dokaza da je papa znao za ove aktivnosti u Zavodu", rekao je Eizenstat. On je dodao da je poslijeratna američka suradnja sa Zavodom, zahvaljujući kojoj je organiziran bijeg antikomunista, ostala kao najbolji primjer promjene poslijeratne savezničke politike sa pitanja rata na hladnoratovski odnos prema Sovjetskom Savezu. Američki državni podtajnik ocijenio je da 16 stranica izviješća predstavlja nepotpuni zapis o sudbini ustaškog blaga te da je otvaranje "relevantnih arhiva u Hrvatskoj, Srbiji i Vatikanu ključno". "Vrlo smo zadovoljni što je hrvatska vlada nedavno objavila uspostavu komisije koja će razmotriti to pitanje", rekao je podtajnik Eizenstat. Hrvatsko izaslanstvo krajem 1997. godine na konferenciji o nacističkom zlatu u Londonu istaknulo je da Republika Hrvatska pridaje posebno značenje povijesnom istraživanju drugog svjetskog rata uključivši pitanje restitucije otete imovine. Istraživanja Hrvatskog državnog arhiva pokazuju da je u 1944. u Švicarskoj državnoj banci položeno 1388,87 kilograma zlata te da je NDH tada na računima imala oko 2.75 milijuna franaka. S iznimkom 13 sanduka, uglavnom zlata, koji su izneseni u inozemstvo, svo zlato NDH preuzela je Titova Jugoslavija. Izneseno zlato kasnije su koristile hrvatske izbjeglice, a i Vatikan i Hrvatska zanijekale su tvrdnje o navodnom skladištenju tog zlata u Vatikanu. Američki državni podtajnik poručio je da cilj izviješća nije kritika prozvanih država nego da ih se potakne da ulože više napora u istraživanje vlastitih zapisa i suoče se sa vlastitom poviješću. "Ključno je da ta istraživanja počnu što brže", rekao je Eizenstat pozdravljajući poimence dosadašnje napore 16 država, uključivši Hrvatsku, u utvrđivanju istine. (Hina) ps sb 022018 MET jun 98