HNB: IZVJEŠĆE O STANJU U BANKOVNOM SUSTAVU

ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Hrvatska narodna banka ispoštovala je zaključak Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora i za 31. sjednicu Doma dostavila Izvješće o stanju u bankovnom sustavu. Izvješće sadrži poglavlja o strukturi bankovnog sustava, njegovim slabostima, poglavlje o nadzoru nad bankama i nedostatku informacija o pojedinim bankama, ulozi revizije. Posebna poglavlja odnose se na Dubrovačku banku i na, kako navodi HNB, "eho" događanja u toj banci - na Istarsku banku Pula. U Izvješću se navode i modaliteti rješavanja problema u pojedinim bankama te aktivnosti HNB glede unapređenja sustava nadzora i kontrole banaka i štedionica. Unatoč "slučaja" Dubrovačke banke u Izvješću se odgovorno tvrdi da je bankovni sustav u Republici Hrvatskoj mnogo stabilniji nego što je bio prije dvije godine.#L# U uvodu se navodi kako je glavno obilježje stanja u bankovnom sustavu općenito veći stupanj kvalitete poslovanja, ali se također napominje da se trenutno nalazimo u fazi brzog pojačavanja osjetljivosti javnosti na informacije o poslovanju banaka. Javlja se strah za štedne uloge, raste udio premija na rizik u kamatnim stopama, a javlja se i nerazumjevanje uloge i moći nadzora banaka. U takvim se uvjetima može pojaviti i povlačenje depozita kod banaka koje su inače zdrave ili se tek nalaze u manjim poteškoćama. U prošloj je godini u Hrvatskoj poslovalo 60 banaka i jedna podružnica inozemne banke. Od toga, 56 banaka su dionička društva, a četiri su banke - društva s ograničenom odgovornošću. Približno 80 posto banaka su u privatnom ili pretežito privatnom vlasništvu i raspolagale su na kraju prošle godine sa 70,2 posto ukupnog kapitala bankovnog sustava. Ukupno devet banaka u potpunom ili pretežitom državnom vlasništvu raspolagalo je s 29,8 posto kapitala bankovnog sustava. Ukupni izvori sredstava na kraju 1997. iznosili su 94,1 milijardu kuna i bili su 27,5 posto veći nego godinu prije. Temeljni kapital banaka iznosio je 9,2 milijarde kuna. Ukupna novčana sredstva i ukupni depoziti banaka kod središnje banke iznosili su 7,8 milijardi kuna. Ukupni prihodi banaka lani su iznosili 9,6 milijardi kuna, a u strukturi prihoda najznačajniju stavku - od 64,9 posto čine prihodi od kamata i sličnog. Rashodi su iznosili 8,4 milijardi kuna. U Izvješću se ocjenjuje kako je u protekle dvije godine došlo do značajnih strukturnih promjena na bankovnom tržištu - dogodio se pad tržišnog udjela najvećih banaka, zahvaljujući pojavi i rastu novih privatnih banaka. Događaji u Dubrovačkoj banci, navodi se u Izvješču, u jednom su trenutku zaprijetili narušavanjem povjerenja javnosti u cjelokupan bankovni sustav. Ta je atmosfera izrasla, kažu priređivači Izvješća, na zanemarivanju napretka koji je postignut u saniranim bankama, kao i na gubljenju iz vida činjenice da postoji velik broj privatnih rastućih banaka koje stabilno posluju. No, unatoč ocjeni o povoljnom razvoju bankovnog sustava, u Izvješću se ističe kako su kamatne stope još uvijek veće nego u razvijenim zemljama, a uvjeti kreditranja puno teži. Također se navode i poteškoće oko prikupljanja podataka o kreditnoj sposobnosti klijenata, te sklonost posuđivanju s bankom povezanim osobama što je nasljeđe socijalističkog sustava. Neke bankare povijest nije naučila da takvo bankovno poslovanje nosi sa sobom posebne rizike koji proizilaze iz temeljnog konflikta interesa koji se javlja kada je ista osoba vlasnik ili upravlja bankom i kada je njezin dužnik. Ta neprirodna sprega došla je do izražaja upravo u slučaju Dubrovačke banke, tvrdi se u Izvješću. Posebno poglavlje govori o nadzoru banaka i nedostatku informacija o pojedinim bankama. Iz obveze nadzora banaka ne proizilazi odgovornost HNB-a za pojedine poslovne poteze i moguće probleme. Zato su odgovorni vlasnici, njihovi nadzorni odbori i uprave, a HNB je odgovorna za stabilnost bankovnog sustava u cjelini, naglašava se u Izvješću. Pritom se radi razumjevanja objektivnih ograničenja u obavljanju funkcije nadzora navode tri važna ograničavajuća čimbenika, među kojima je i onaj da u slučaju otkrivanja kršenja nekog propisa ili nepravilnosti HNB može reagirati (i reagira) samo slijedom točno utvrđene zakonske procedure. To zahtijeva određeno vrijeme u kojem uprava banke može povući nove, loše poteze. Upravo zbog tih ograničenja, HNB neće nikada garantirati da neka banka neće zapasti u teškoće, poručuje središnja banka. Prema podacima iz Izvješća izravni je nadzor u prošloj godini obavljen u 14 banaka i 17 štedionica, a korektivne su mjere naređene za osam banka i šest štedionica. Obavljena je i 61 kontrola, donesena su četiri rješenja o mjerama i podnijeto 17 prijava javnom državnom odvjetništvu i deviznom inspektoratu radi pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka. Kada je riječ o velikim kreditima (kredit po jednom zajmoprimcu prelazi 20 posto jamstvenog kapitala) u Izvješću se navodi da je takve kredite u prošloj godini odobrilo 20 banaka u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde kuna. Najveći kredit jednom zajmoprimcu može iznositi najviše 30 posto jamstvenog kapitala, a takve je u prošloj godini plasiralo 15 banaka u ukupnom iznosu od 4,7 milijardi kuna. Ukupan iznos kredita danih osobama koje su povezane s bankom iznosi 300 milijuna kuna. Takvi krediti iskazani su u 34 banke. U Izvješću se opširno govori o ulozi revizije. HNB je posebno zabrinuta što je u nekim slučajevima naknadnom kontrolom utvrđeno postojanje značajnih netočnosti glede izvješćivanja o zaradi i kvaliteti aktive, a upitna je i točnost o kreditima s banakama povezanih osoba i/ili dioničarima banke. Na sastanku s revizorskim tvrtkama zaključeno je da su neophodne promjene, te je HNB razradila program posebne revizije poslovanja banaka i to kako se tvrdi u Izvješću puno ranije nego su problemi u Dubrovačkoj banci izbili na vidjelo. U posebnom poglavlju o Dubrovačkoj banci navode se činjenice koje su dovele do nelikvidnosti banke, te se ističe kako su problemi počeli očitovati kada je došlo do sukoba oko stjecanja kontrole nad bankom. Početkom travnja banka je dostavila Prijedlog programa sanacije u kojem je utvrđeno da su ukupni potencijalni gubici po bilančnim i izvanbilančnim stavkama 1.539 milijuna kuna, što iznosi 50 posto jamstvenog kapitala. HNB smatra da je sanacija Dubrovačke banke ekonomski opravdana osobito kada se imaju u vidu posljedice njenog eventualnog stečaja za cjelokupni bankovni sustav, naglašava se u Izvješću. Iza tog poglavlja detaljno se govori i o stanju u Istarskoj banci u kojoj je u rujnu prošle godine zaključen ugovor o zamjeni dionica između republičkih fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika i osiguranja individualnih poljoprivrednika s jedne strane i Croatia osiguranja d.d s druge strane. Objavljivanje informacije o promjeni vlasničke strukture te da su u nju uključene tvrtke povezane s Globus grupom koja je pak bila povezana s Dubrovačkom bankom, rezultiralo je povlačenjem depozita. Zbog toga, HNB u Izvješću navodi kako su događaji u Istarskoj banci zapravo "eho" krize u Dubrovačkoj banci. Jasno je da HNB ne može biti nezainteresirana za činjenicu da su određene transakcije koje su dovele do promjene vlasničke strukture uzrokovale promjenu ponašanja štediša, međutim, između interesa za pojedine transakcije i moguće intervencije stoje pozitivni pravni propisi koji HNB-u ne omogućavaju intervenciju na području vlasničkih prava u ovom slučaju. Jednako tako, navodi se u Izvješću, HNB nije zadužena ni za prosudbu ni za intervenciju kada je riječ o cijenama po kojima su vršene zamjene dionica. Prema saznanjima HNB u samom poslovanju Istarske banke u razdoblju neposredno prije početka povlačenja depozita nisu se dogodile poslovne promjene koje bi upućivale na ozbiljno pogoršavanje stanja u banci. U Izvješću HNB navodi i modalitete rješavanja problema u pojedinim bankama, pa je s tim u svezi razradila i instrumente i procedure. Uskoro će u saborsku proceduru novi zakon o bankama koji će preciznije i potpunije definirati procedure koje će središnjoj banci stajati na raspolaganju pri rješavanju problema u pojedinim bankama. Najavljeno je i donošenje odluke o opsegu, obliku i sadržaju programa revizije i pokretanje inicijative za osnivanje državne komisije - agencije čiji bi posao bio razmjena informacija i koordinacija aktivnosti nadzora i reguliranje različitih segmenata financijskog tržišta. Najavljeni su i poslovi u svezi reformi sustava platnog prometa u zemlji. (Hina) sšh/bm ds 191951 MET may 98