ZAGREB, 1. lipnja (Hina) - Intenzivan rad na projektu poboljšanja sustava izvješćivanja, te na odluci o opsegu, obliku i sadržaju programa revizije, neke su od aktivnosti Hrvatske narodne banke (HNB) usmjerene jačanju nadzora i
kontrole nad radom banaka i štedionica. Te aktivnosti, uz izradu novog nacrta zakona o bankama i štedionicama i neke druge mjere, središnja hrvatska banka najavljuje u Izvješću o stanju u bankovnom sustavu o kojem se ovaj tjedan očekuje i rasprava u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora. Izvješće se odnosi na bankovni sustav u kojem trenutno djeluje 60 banaka, jedna podružnica strane banke, te 33 štedionice.
HNB NAJAVLJUJE NIZ AKTIVNOSTI ZA JAČANJE NADZORA NA RADOM BANAKA
ZAGREB, 1. lipnja (Hina) - Intenzivan rad na projektu poboljšanja
sustava izvješćivanja, te na odluci o opsegu, obliku i sadržaju
programa revizije, neke su od aktivnosti Hrvatske narodne banke
(HNB) usmjerene jačanju nadzora i kontrole nad radom banaka i
štedionica. Te aktivnosti, uz izradu novog nacrta zakona o bankama
i štedionicama i neke druge mjere, središnja hrvatska banka
najavljuje u Izvješću o stanju u bankovnom sustavu o kojem se ovaj
tjedan očekuje i rasprava u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog
sabora. Izvješće se odnosi na bankovni sustav u kojem trenutno
djeluje 60 banaka, jedna podružnica strane banke, te 33 štedionice.
#L#
U kontekstu opetovanih poziva za što većom javnosti njihova rada,
HNB jednim od ključnih elemenata afirmacije ažurnosti, točnosti i
javnosti smatra i reviziju u bankama. Naime, usprkos teorijskim
načelima i zakonskoj regulativi, središnja banka na nekoliko
mjesta upozorava na probleme revizije, zamjećujući veliki raskorak
teorije i prakse. Tako se u Izvješću mogu iščitati i ocjene da
"podaci banaka o klasifikaciji aktive nisu potpuno pouzdani, jer
neke banke teže prikazivanju ljepše slike od stvarne", kao i da
"banke često samo kupuju papir o svojoj poslovnosti".
Ustvrđujući kako državne ustanove ne mogu zamijeniti ulogu koju
privatna revizija ima u tržišnom gospodarstvu, HNB najavljuje da će
se uskoro pred Savjetom HNB-a naći nova odluka o obuhvatu revizije.
Cilj te odluke koja je u završnoj fazi obrade je i postavljanje
minimalnih standarda kojima bi se osiguralo da revizija obuhvati
sve aspekte poslovanja banaka kako bi se dobila istinita i
objektivna slika stanja. "Revizija će biti revizija banke, odnosno
njezina poslovanja, a ne revizija financijskih izvještaja",
najavljuju iz HNB-a.
O značaju koji središnja banka daje reviziji govori i činjenica da
se u Izvješću tim problemima posvećuje posebno poglavlje.
Napominje se uz ostalo da je nasuprot državama s razvijenom
revizijom gdje izravno nadziranje nije ni potrebno (Austrija,
Njemačka), u Hrvatskoj zbog nerazvijenosti revizije HNB morala
uzeti učešća u tom dijelu posla "koristeći pritom i formalne i
neformalne, javne i manje javne, pritiske na revizore".
O težini kritika koje središnja banka izriče na postojeću praksu,
govori i ocjena da "banke često samo kupuju papir o svojoj
poslovnosti", kao i najava da HNB ne isključuju ni mogućnost
"postavljanja pitanja odgovornosti pojedinih revizora", ako u
najkraćem roku ne dođe do promjene prakse.
Posebna se zabrinutost izražava zbog slučajeva u kojima je
naknadnom kontrolom utvrđeno postojanje značajnih "netočnosti
glede izvješćivanja o zaradi i kvaliteti aktive, a upitna je i
točnost izvješćivanja o kreditima povezanim osobama i/ili
dioničarima banke". Zabrinutost postoji i zbog činjenice da su
banke "možda uključene u transakcije namijenjene skrivanju opsega
njihove izloženosti pojedinim dioničarima i povezanim osobama".
Najavljujući stoga novu odluku o obuhvatu revizije, središnja
banka ističe da bi revizija bila "šira i dublja". Uz izravni nadzor
i nadzor analizom financijskih izvješća, nezavisna tržišna
revizija bila bi "treći stup" nadzora, predviđa HNB.
Prema najavama iz te odluke, revizor bi morao najprije dati opću
sliku banke, potom prikazati i ocijeniti sve bitne rizike iz kojih
mogu proizlaziti opasnosti za sigurnost i stabilnost banke, a u
zaključnoj ocjeni dati i mišljenje o svim bitnim pitanjima
poslovanja banke.
Važnim aspektom revizije HNB ocjenjuje provjeru ispravnosti i
urednosti izvješćivanja HNB od strane banaka. A upravo za
izvješćivanje središnja banka najavljuje novi nadzorni izvještaj i
naputke za njegovo popunjavanja. Novo bi se nadzorno izvješće
sastojalo od 26 izvješća, a u sebi bi uključivalo i posebna
financijska izvješća koja bi bila i podloga za mjerenje specifičnih
rizika. Tako bi banke uz ostalo bile obvezne na posebna izvješća
koja bi omogućavala analizu rizičnosti plasmana, koncentracije
plasmana i obveza, analizu sektorske koncentracije, ročnosti,
kamatnih stopa, adekvatnosti kapitala i sl. Posebno bi se izvješće
odnosilo i na plasmane dioničarima i ostalim povezanim osobama, kao
što su članovi uprave i nadzornog odbora.
Novi projekt izvješćivanja uključuje i dvosmjernu razmjenu
podataka, jer bi banke od HNB dobile analitičke pokazatelje
izračunate iz izvješća, a uz to i pokazatelje za grupu institucija
podjednake veličine što bi joj omogućavalo uspoređivanje s
konkurentskim institucijama.
Uz daljnje poslove na transformaciji platnog prometa, HNB za
jačanje nadzora predlaže i osnivanje državne komisije/agencije
koja bi se bavila razmjenom informacija i koordinacijom aktivnosti
nadzora i regulacije različitih segmenata financijskog tržišta. To
se tržište, naime, sve više razvija, a granice među pojedinim
financijskim proizvodima i institucijama sve više gube.
Ocjenjujući da neki segmenti traže pažnju više državnih tijela,
npr. dokapitalizacija banaka, osiguranje štednih uloga, bankovni
poslovi, trgovanje na burzama, HNB predlaže koordinacijski
mehanizam koji bi okupio sve potrebne institucije.
Nevenka Brčić
(Hina) bn ds
010848 MET jun 98