26. V. ŠPANJOLSKI EL PAIS - LUIS VAZQUEZ O NACISTIČKOM ZLATU U ŽENEVI

ŠPANJOLSKA EL PAIS 26. V. 1998. Švicarska banka je znala da kupuje nacističko zlato iz koncentracijskih logora "Švicarska narodna banka je već 1941. godine znala da Njemačka ima pričuve zlata pokradenog u državama koje je Njemačka zauzela, ali je unatoč tome kupila njezine zlatne poluge. Kupljeno je 119,5 kilograma zlata iz nacističkih koncentracijskih logora. To je jedan od glavnih zaključaka izvješća Bergierova povjerenstva, službenog švicarskog državnog povjerenstva koje je bilo zaduženo za ispitivanje švicarske prošlosti u Drugome svjetskom ratu. Nije dugo trebalo čekati na reakcije. Švicarska je vlada izjavila da je 'još pod dojmovima' na vijest o ponašanju tadašnje švicarske državne banke, ali je dodala i to da tim istraživanjem nije pronađeno dovoljno argumenata za isplaćivanje novih odšteta. Bergierovo povjerenstvo (prema imenu njegova predsjednika, uglednog istražitelja Jean-Francois Bergiera, profesora povijesti na Saveznom politehničkom institutu u Zürichu) trebalo je 'biti dokaz o politici transparencije', koju je prihvatila Švicarska nakon izbijanja škandala vezanog uz židovski novac, objavilo je da je Švicarska narodna banka tada ignorirala saveznička upozorenja te da je svoje financijske operacije s njemačkom Reichsbank produljila sve do posljednjih mjeseci rata. Kad je riječ o zlatu iz koncentracijskih logora, u izvješću se ističe da se radi o zlatu 'u vrijednosti od 134.429 dolara (tadašnjih dolara), a njemačkoj Reichsbank ga je predao SS-ov časnik Bruno Melner'. U Bergierovom povjerenstvu tvrde da se 'ipak nikako ne može zaključiti da su u Švicarskoj narodnoj banci znali odakle potječe to zlato', prema tekstu prvog izvješća koje je jučer objavljeno u Zürichu. Ostala dva izvješća bit će objavljena uskoro, jedan o politici azila, a drugi o ulozi gospodarstva. Konačno će izvješće biti objavljeno 2001. godine. Devet povjesničara, pet švicarskih i četiri strana, i još 25 znanstvenih suradnika iz cijelog svijeta u sastavu Bergierova povjerenstva, iznijeli su više zamjerki rukovodstvu Švicarske narodne banke. 'Iako je bilo jasno da se Njemačka zlata dokopala na nezakonit način, vodstvo banke je i dalje s njom pregovaralo kao da se ništa nije dogodilo', kažu u povjerenstvu. U dokumentu se dodaje da su Švicarsku narodnu banku obavijestili o zapljeni zlata od građana u Belgiji i u Nizozemskoj. 'Unatoč tom upozorenju, i unatoč savezničkim upozorenjima, Švicarska narodna banka je do posljednjih trenutaka rata surađivala s drugim bankama i osiguravateljskim društvima kako bi mogla kupovati zlato iz Njemačke. I više od toga, u toj su banci odlučili 1942. godine pretaliti dio tog zlata iz III. Reicha kako se ne bi znalo odakle potječe', pišu u izvješću. Nije se dugo trebalo čekati na reakcije. U Wiesenthalovom centru, organizaciji koja se bavi traženjem i uhićivanjem nacističkih ratnih zločinaca, rekli su da je izvješće previše kratko i da se ništa ne govori o bankovnim računima nacističkih čelnika i članova njihovih obitelji. Švicarsko Savezno Vijeće (švicarska vlada) objavilo je u priopćenju za javnost da ne razumije kako je moguće da tadašnji dužnosnici nisu djelovali 'moralnije i s većim osjećajem za politiku'. Bez obzira na to, vlada u Bernu tvrdi da rezultati istraživanja ne donose dovoljno argumenata koji bi opravdali isplaćivanje novih odšteta državama ili pojedincima koji su bili nacističke žrtve. 'U izvješću nema novih, bitnih činjenica koje bi poslužile kao temelj za nove zahtjeve, osobito ako je riječ o mogućim promjenama sporazuma iz Washingtona'. Taj je sporazum potpisan 1946. godine, i u njemu je utvrđeno da Švicarska saveznicima isplati 250 milijuna švicarskih franaka u zlatu. A Švicarska narodna banka samo je podsjetila na to da je javno priznala da je u tom razdoblju bilo 'mračnih trenutaka' te da je već isplatila 71,4 milijuna dolara Zakladi za žrtve holokausta, koja je u Švicarskoj osnovana prošle godine," piše dopisnik lista iz Ženeve Luis Vazquez. 270408 MET may 98