NJEMAČKI RADIO - RDW
26. V. 1998.
Gospodarska panorama
Iz današnjega izdanja Gospodarske panorame izdvojili smo prilog o
planovima Splitske zračne luke, i informaciju o novim poslovnim
potezima Dalmatinske banke.
Splitska zračna luka jedan je od hrvatskih aerodroma koji pokušava
Hrvatsku povezati sa svijetom, poglavito u svrhu poboljšanja
turističke sezone. Iz Splita se javila Miranda Jurko:
"Direktor Splitske zračne luke Lukša Novak u ovoj godini očekuje 20
posto više međunarodnih putnika nego prošle godine. Turistička
sezona, prema njegovim riječima, već je počela jer svake srijede
charter letovima njemačkih kompanija u Split stižu njemački gosti.
Za razliku od zimskih mjeseci, za ove ljetne pojačane su sve linije
s njemačkim gradovima i Rimom. Zbog što bolje međunarodne
komunikacije uvedene su i nove linije za Skopje i Beč. Sto se ove
posljednje odrednice tiče, od travnja ove godine austrijska
zrakoplovna tvrtka LAUDA AIR tri puta tjedno leti na relaciji Beč,
Split, Beč. Riječ je o kompaniji koja posjeduje flotu od 30
zrakoplova s mrežom koja uključuje više od 110 odredišta širom
svijeta. Linije se održavaju modernim mlaznim zrakoplovima
kapaciteta 50 sjedala. S obzirom na te kapacitete, čelnici ove
zrakoplovne tvrtke i predstavnik LAUDA AIR-a za Hrvatsku Zoran
Krizmančić misle da će se do kraja godine tim zrakoplovima prevesti
više od četiri tisuće putnika, a dodamo li slične zrakoplove
CROATIAN AIRLINES-a i više. U trideset dana od uvođenja linije Beč-
Split-Beč prevezeno je tisuću putnika, što daje prosjek po letu od
šezdesetak posto kapaciteta, što je za novu liniju izvanredan
pogodak. Dobra zrakoplovna ljetna sezona bit će pojačana novom
terminalno-radarskom dvoranom i upravnom zgradom Splitske zračne
luke. Iz suvremeno opremljene nove zgrade moći će se
kontrolirati zračni prostor od Zadra do Dubrovnika i bit će
najsuvremenija zračna luka u tom dijelu Europe."
***
Dalmatinska banka Zadar, bar prema onome što je jučer iznijela na
konferenciji za novinstvo, pokušava unijeti malo optimizma - to
više što hrvatske banke prati loš glas. Izvješćuje Ivana Zrilić.
"Dalmatinska je banka Zadar prije nekoliko dana na Brijunima
potpisala ugovor o sindiciranom zajmu za Hrvatsku elektroprivredu.
Riječ je o združivanju 18 banaka iz čitave Europe među kojima su
njemačke, talijanske i austrijske novčarske institucije.
Dalmatinska banka jedina je hrvatskih banka koja participira u
kreditu s iznosom od 160 milijuna njemačkih maraka, kao i ostale
banke. Sredstva će se, prema riječima Damira Begovića,
predsjednika Uprave HEP-a koristiti za obnovu termoelektrane na
zagrebačkom Žitnjaku, obnovu dalekovoda prema Mađarskoj i obnovu
Elektrane-toplane Zagreb. Što se tiče kredita građanima ove je
godine odobreno oko 12 milijuna kuna, ali jedna trećina još nije
realizirana. Sad se zahtjevi za kredite građanima ne primaju jer,
kako je rekao Zdravko Bubalo, predsjednik Uprave Dalmatinske
banke, trenutno je pritisak jako velik, i to zbog toga što na ovom
području druge banke ne daju kredite. Ipak, novi će se zahtjevi
ponovno primati već u lipnju, a novost je da će prednost imati
štediše Dalmatinske banke. Što se tiče kreditiranja gospodarstva,
sredstava navodno ima dovoljno, ali nedostaju dobri programi.
Prema statistici, 60 posto kredita koji su namijenjeni
gospodarstvu ostaje u Zadru, dok 40 posto odlazi u ostale gradove u
kojima su smještene poslovnice ove banke: Zagreb, Split, Rijeku i
Šibenik. Dalmatinska banka sazvala je skupštinu za 26. lipnja, a na
njoj bi javnost trebala biti upoznata s novim pojedinostima
poslovanja."
(RDW)
270415 MET may 98
Euroliga: Hezonja najbolji strijelac Reala u porazu
Više od 360 novinara diljem svijeta iza rešetaka krajem 2024. - istraživanje
Šah: Četvrta pobjeda Bogdana Lalića
SP rukometaši: Dan bez iznenađenja
Na splitskom Filozofskom fakultetu u petak nastava online
SP rukometaši: Rezultati (2)
Novi studentski prosvjed u Podgorici
Izraelski ministar prijeti ostavkom zbog sporazuma o prekidu vatre u Gazi
Španjolski kup: Dva gola Budimira, Osasuna izbacila branitelja naslova
Umro David Lynch, tvorac Twin Peaksa i velikan svjetskog filma