ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Privredna banka Zagreb (PBZ) d.d. nalazi se u fazi restrukturiranja u kojoj nastoji unaprijediti i učvrstiti svoju tržišnu poziciju. Taj strateški plan, koji se temelji na reorganizaciji i definiranju
banke kao moderne financijske ustanove, već se provodi, a napravljen je u suradnji sa stranim konzultantom - Bank of Ireland.
ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Privredna banka Zagreb (PBZ) d.d.
nalazi se u fazi restrukturiranja u kojoj nastoji unaprijediti
i učvrstiti svoju tržišnu poziciju. Taj strateški plan, koji se
temelji na reorganizaciji i definiranju banke kao moderne
financijske ustanove, već se provodi, a napravljen je u
suradnji sa stranim konzultantom - Bank of Ireland. #L#
"Cilj reorganizacije banke je decentralizirati proces
odlučivanja, ali još više učvrstiti upravljanje rizicima i
funkcije managementa, kao i kontrolnu funkciju, odnosno
internu kontrolu", rekao je predsjednik Uprave PBZ Božo Prka.
Taj je proces, prema njegovim riječima, već u tijeku, a time će
se interna kontrola značajno pojačati i modernizirati.
Prema predviđanjima poslovodstva, do kraja svibnja ove godine
bit će dovršena reorganizacija banke. Prva razina reorganizacije
već je provedena imenovanjem 30-tak izvršnih direktora i šest
članova Uprave.
Prka je istaknuo kako je ključni oslonac banke i obrazovanje
djelatnika te osnivanje vlastite bankarske škole. U međuvremenu,
PBZ je poduzela i prve korake i dogovorila suradnju s jednom
uglednom međunarodnom tvrtkom za prvi program izobrazbe ključnog
managementa.
"Cilj ovog programa je osloniti se na jednu ekipu mladih ljudi
koja će kombinacijom mladosti, iskustva i ambicija biti u stanju
voditi banku u skladu s počelima njezine poslovne politike", rekao
je Prka.
PODRŠKA RAZVOJU HRVATSKOG GOSPODARSTVA SINDICIRANIM KREDITIMA
"Suradnja u domaćem okružju s drugim ozbiljnim bankama vezana je
uz razdiobu rizika i profita" rekao je Prka. S nekim bankama će PBZ
ulaziti u ad hoc financijske programe, a ne u strateška
partnerstva, i na taj način dijeliti kreditne i druge rizike
poslovanja te profit. PBZ već pregovara s nekoliko banaka, ali
zbog poštivanja poslovne tajne, Prka nije mogao navesti o kojim
se bankama radi.
PBZ je i nadalje sudionikom Tržišta novca, ali je postavila limite,
tako da od 60-tak banaka i financijskih institucija na hrvatskom
tržištu kapitala, ta banka posluje s približno njih 15. Druge je
sudionike zaobišla u smislu suradnje i ponude novca na
međubankarskom tržištu zbog vlastite rizične izloženosti. To znači
da se PBZ nije isključila s Tržišta novca, ona je prisutna, ali s
puno zaoštrenijim limitima i pravilima rizične izloženosti.
KONTROLA HRVATSKE NARODNE BANKE (HNB) NAD POSLOVANJEM BANAKA
"PBZ apsolutno podržava pojačanu kontrolu nadzora HNB nad
poslovanjem banaka", rekao je Prka, naglasivši pritom da se samo
vanjskom kontrolom (od strane HNB) ne može uspostaviti zdrav
bankarski sustav, ukoliko ne postoji jasno definirana uloga
unutarnje kontrole i jasno određenih pravila kreditne politike
i kreditne kontrole unutar svake pojedine banke.
Primjerice, postupak odobravanja kredita u PBZ sada je sveden na
tri razine. Taj se postupak temelji na reorganizaciji poslovnih
funkcija, u sklopu koje se predlaže program kreditiranja, na drugoj
razini izrađuje kalkulacija kreditnog rizika i njegova kontrola,
dok se tek na kraju kredit i odobrava. Uz spomenuto, postoji i
funkcija pregleda kredita kao dio funkcije interne kontrole i
nadzora.
Takva diverzifikacija postupka odobravanja kredita je
pretpostavka da se rizik kontrolira i da banka bude sposobna
amortizirati negativne utjecaje, čime će se postići odgovorno
i zdravo bankarsko poslovanje.
KONSOLIDACIJA BANKARSKOG SUSTAVA
Prema Prkinim procjenama, Hrvatska se već sada nalazi u fazi
kada treba puno zrelije pristupiti ukupnom financijskom sustavu.
Neminovno će uslijediti koncentracija hrvatskog bankarstva i
konsolidacija financijskog sustava, jer svega nekoliko domaćih
banaka, uz banke osnovane s inozemnim kapitalom, ima međunarodni
ugled. Prka smatra da je i PBZ svakako jedna od njih.
On očekuje koncentraciju bankarstva prvenstveno kroz poželjno
spajanje malih banaka, ali i kroz postupak preuzimanja manjih
banaka od strane solidnih inozemnih partnera ili većih domaćih.
Razlog tome je što neke banke neće moći otrpjeti sve žešću
konkurenciju vodećih domaćih banaka i rastućeg broja inozemnih
banaka koje djeluju u Hrvatskoj. Taj proces Božo Prka gleda kao
uvjet bez kojeg ne se može u smislu ukupnog razvoja bankarstva u
Hrvatskoj, te kao poslovni interes samih banaka i kao širi interes
hrvatske države u odnosu na sadašnje stanje u bankarstvu.
Desetak banaka bio bi u Hrvatskoj racionalan broj u odnosu na
bankarsko tržište, veličinu štednje i veličinu poslovnih
transakcija, smatra Prka, koji očekuje kako će u idućem
trogodišnjem razdoblju doći do konsolidacije i koncentracije
banaka, a presudnu će ulogu pritom imati HNB.
(Hina) sm sbo
281242 MET apr 98