SAVJET HNB O STANJU U HRVATSKOM BANKARSTVU

ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba i uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade RH i ministra financija Borislava Škegre, razmatrao izvješće o stanju u hrvatskom bankarstvu, te usvojio izvješće o radu i financijskom poslovanju središnje banke u prošloj godini. Svi ovi dokumenti bit će upućeni na razmatranje Hrvatskom državnom saboru, priopćeno je iz HNB-a.#L# Na sjednici je donijeta i odluka o produženju mogućeg korištenja kraktoročnih pozajmica banaka kod središnje banke uz zalog vrijednosnih papira (lombardnih kredita) s 12 na 18 dana, zbog promijenjene dinamike likvidnosti nakon uvođenja poreza na dodanu vrijednost. U hrvatskom bankovnom sustavu sada djeluje 60 banaka i 33 štedionice. U cjelini gledajući, stanje bankarstva danas je bolje nego prije jednu, dvije ili tri godine. Četiri značajne banke su u međuvremenu uspješno okončale sanaciju, kvaliteta poslovanja se poboljšava, konkurencija na bankovnom tržištu je pojačana, kamatne stope su niže, porast štednih depozita stanovništva za nekoliko posljednjih godina, osobito oročenih uloga, svjedoči o povećanom povjerenju u domaći bankovni sustav. Višegodišnja makroekonomska stabilnost omogućuje i bankama da razvijaju svoje konkurentske prednosti i da cjelovitijim uvidom javnosti u svoje poslovne rezultate pridobivaju naklonost štedišta i drugih ulagača u zdravom tržišnom nadmetanju. Takva ocjena Savjeta HNB ne opovrgava postojanje rizika kakvi su prisutni u svakom tržišnom bankovnom sustavu niti umanjuje ozbiljnost krize u kojoj se našla Dubrovačka banka i važnost pouka koje treba izvući iz tog slučaja radi buduće stabilnosti bankovnog sustava i primjerenog djelovanja svih zaštitnih mehanizama. I ovom prigodom istaknuta je nezamjenjiva uloga središnje banke i odgovornost glede čuvanja stabilnosti bankovnog sustava, što nameće obvezu stalnog unapređivanja bankovnog nadzora i usavršavanja zakonske regulative. No, Savjet HNB ujedno naglašava da središnja banka ni najboljim obavljanjem te svoje dužnosti ne može preuzeti ili nadomjestiti ulogu drugih preventivnih i kontrolnih tijela - od interne kontrole i nadzornih odbora banaka do institucija koje su nadležne za sankcioniranje kriminalnih radnji. Isto tako, središnja banka ne može biti odgovorna za štetu izigranih ulagača koji su svoj novac povjerili financijskim tvrtkama koje nisu registrirane prema odredbama Zakona o bankama i štedionicama, unatoč višekratnim javnim upozorenjima da takve institucije ne podliježu nadzoru središnje banke i nisu uključene u sustav osiguranja depozita u okviru Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. (Hina) pp ds 131914 MET may 98