OPATIJA, 26. svibnja (Hina) - Nacionalni klirinški sustav (NKS) se u Hrvatskoj formira kao središnji sustav za obračun međubankarskih naloga relativno malih iznosa i velikog broja transakcija. Od nekoliko mogućih modela obračuna
odabran je princip multilateralnog obračuna po neto načelu. Projekt je izrađen u rujnu 1995. godine, a u njegovu testiranju sudjelovale su Agroobrtnička banka, Centar banka, Dalmatinska banka, Sisačka banka, Riječka banka, Varaždinska banka, Zagrebačka banka te HNB u funkciji nadzora i kontrole sustava i ZAP kao treći sudionik, rekao je izvršni direktor Sektora za poslove Nacionalnog klirinškog sustava Damir Gojmerac u drugom dijelu prvog dana poslovnog savjetovanja o smjernicama transformacije domaćeg platnog prometa u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) i TEB-a.
OPATIJA, 26. svibnja (Hina) - Nacionalni klirinški sustav (NKS) se
u Hrvatskoj formira kao središnji sustav za obračun međubankarskih
naloga relativno malih iznosa i velikog broja transakcija. Od
nekoliko mogućih modela obračuna odabran je princip
multilateralnog obračuna po neto načelu. Projekt je izrađen u rujnu
1995. godine, a u njegovu testiranju sudjelovale su Agroobrtnička
banka, Centar banka, Dalmatinska banka, Sisačka banka, Riječka
banka, Varaždinska banka, Zagrebačka banka te HNB u funkciji
nadzora i kontrole sustava i ZAP kao treći sudionik, rekao je
izvršni direktor Sektora za poslove Nacionalnog klirinškog sustava
Damir Gojmerac u drugom dijelu prvog dana poslovnog savjetovanja o
smjernicama transformacije domaćeg platnog prometa u organizaciji
Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) i TEB-a. #L#
U lipnju ove godine planira se ponavljanje šeste etape testa NKS-a,
a nekoliko novih banaka pokazalo je zanimanje pa će biti uključene u
njegovo testiranje, kao pripremu za obavljanje platnog prometa.
Prema procjenama Gojmerca, NKS bi trebao otpočeti s radom na jesen
ove godine.
U poslovanju sudionika platnog prometa aktivnost plaćanja teče
više ili manje stalno. Da bi poslovna aktivnost gospodarskog
subjekta normalno tekla, redovitost plaćanja je uvjet opstojnosti
na tržištu, a ona ovisi i od makroekonomskih i sasvim subjektivnih
čimbenika. Ponekad gospodarski subjekt nije sposoban podmirivati
dospjele obveze pa platni promet ne može imati normalan tijek.
Predstavnik Hrvatske narodne banke (HNB) Čedo Maletić obrazložio
je razloge transformacije domaćeg platnog prometa koji je skup
instrumenata, bankovnih postupaka i međubankovnih sustava za
prijenos novca koji omogućavaju njegovo kruženje. On je naglasio
kako promjene u postojećem sustavu trebaju biti pomno isplanirane i
moraju poštivati načela pouzdanosti, sigurnosti, učinkovitosti,
jasnoće i racionalnosti. Prema sadašnjoj konstelaciji, banke imaju
razloga za i protiv preuzimanja poslova platnog prometa. Razlozi za
to su potpuno upravljanje likvidnošću, pružanje potpune usluge
svojim komitentima te, očekivanje dodatnih prihoda i
kompetitivnost između banaka. Kao razloge protiv toga Maletić je
naveo nemogućnost servisiranja svih postojećih komitenata koji
vode račune u ZAP-u uslijed prostornih, kadrovskih i tehnoloških
resursa, što bi moglo rezultirati gubitkom komitenata, a time i
depozita, nove troškove za prostor, ljude, tehniku i tehnologiju,
gubitak ZAP-ove poslovne mreže te relativno zadovoljstvo
postojećim stanjem.
Zbog toga će o pitanju ulaska banaka u domaći platni promet po
računima pravnih osoba svaka od njih na temelju svoje troškovne
analize odlučivati samostalno. Maletić je zaključio da je
transformacija domaćeg platnog prometa iznimno opsežan i prilično
zahtjevan posao koji treba biti iscrpno isplaniran i pripremljen.
Ciljevi transformacije su siguran, učinkovit, jasan i racionalan
platni promet, koji u konačnici treba rezultirati povećanjem
učinkovitosti hrvatskog financijskog, a time i gospodarskog
sustava.
(Hina) sm vl
261442 MET may 98