ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke nastavio je u četvrtak, na sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmatranje stanja u hrvatskom bankarstvu i mogućih mjera kojima bi središnja
banka što učinkovitije sriječavala da se poteškoće pojedinih banaka šire poput "zaraze" unutar bankovnog sustava i do zdravih banaka, stvarajući privid teže krize nego što ona doista jest i narušavajući povjerenje ulagača i javnosti u sveukupno hrvatsko bankarstvo, priopćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke nastavio
je u četvrtak, na sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB
dr. Marka Škreba, razmatranje stanja u hrvatskom bankarstvu i
mogućih mjera kojima bi središnja banka što učinkovitije
sriječavala da se poteškoće pojedinih banaka šire poput "zaraze"
unutar bankovnog sustava i do zdravih banaka, stvarajući privid
teže krize nego što ona doista jest i narušavajući povjerenje
ulagača i javnosti u sveukupno hrvatsko bankarstvo, priopćeno je iz
HNB-a.#L#
Pritom se ima u vidu da bankovni sustavi svih tržišnih
gospodarstava počivaju na povjerenju ulagača. U Hrvatskoj je to
povjerenje još ranjivije, s obzirom na gorka ranija iskustva
ovdašnjih štediša s tzv. "starom deviznom štednjom" i
obezvrjeđivanjem štednih uloga u domaćoj valuti u razdobljima
visoke inflacije.
Stoga Savjet HNB smatra da hrvatska središnja banka mora bez
odlaganja i primjerenim potezima reagirati i na svaki poremećaj u
likvidnosti unutar bankovnog sustava, koji bi u manje osjetljivim
okolnostima vjerojatno bio relativno brzo prevladan naporima samih
poslovnih banaka. Ti potezi mogu biti privremene naravi i ne znače
popustljivost središnje monetarne vlasti prema financijskoj
nedisciplini. Njihov je cilj stabiliziranje stanja, kako bi se
lakše raspoznale istinske slabe točke u hrvatskom bankarstvu i
poduzimale mjere prilagođene pravim razmjerima problema.
Sukladne tim stajalištima su i najnovije mjere središnje banke, s
kojima se suglasio Savjet HNB. Bankama i štedionicama dopušteno je
da za vraćanje prekonoćnih kredita na Tržištu novca Zagreb mogu
koristiti sredstva iz svoje posebne rezerve izdvojene na računu kod
HNB, te da na svojim žiro-računima i u blagajni mogu držati 40 posto
obvezne rezerve (do sada je bilo dopušteno 25 posto). Bankama je
ukinuta obveza polaganja depozita na inozemne financijske kredite
za konverziju u kune i za garancije za takve kredite s dospjećem
dužim od 3 godine, od obveze polaganja depozita izuzeti su i krediti
koje odobrava EBRD, a primjena Odluke o obvezi deponiranja u kunama
15 posto deviznih depozita odgođena je s 8. lipnja na 25. kolovoza
1998. godine.
Očekuje se da će ove mjere olakšati bankama da vlastitim sredstvima
prevladavaju trenutačne oscilacije u likvidnosti, te ojačati
sigurnost banaka s viškom likvidnosti glede posudbi na Tržištu
novca, a u takvim okolnostima kamatne stope za međubankovne
pozajmice na Tržištu novca ne bi trebale prelaziti 10 posto.
(Hina) pp ds
211658 MET may 98