ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Prema spoznajama kojima raspolaže Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, obujam i učinci ograničenja tržišnog natjecanja u Hrvatskoj još ne utječu na ukupno gospodarstvo i mogućnosti zapošljavanja. No,
ako se takve tendencije nastave i postanu prevladavajuća praksa, moglo bi doći do daljnjeg smanjenja broja poduzetnika, a time i takmaca u djelatnostima usluga, stoji u izvješću o radu te Agencije tijekom 1997.
ZAGREB, 21. travnja (Hina) - Prema spoznajama kojima raspolaže
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, obujam i učinci
ograničenja tržišnog natjecanja u Hrvatskoj još ne utječu na
ukupno gospodarstvo i mogućnosti zapošljavanja. No, ako se takve
tendencije nastave i postanu prevladavajuća praksa, moglo bi doći
do daljnjeg smanjenja broja poduzetnika, a time i takmaca u
djelatnostima usluga, stoji u izvješću o radu te Agencije tijekom
1997. #L#
Upozorava se također na jačanje isključivih uvoznika robe i
smanjenje broja neovisnih poduzetnika u trgovini robe iz uvoza
kao i samostalnih trgovaca na malo prehranom i mješovitom robom,
koji se ne mogu takmičiti s velikim trgovačkim lancima, ako ih oni
ugovorima ne uključe u svoju distribucijsku mrežu.
Jedan je od njihovih zaključaka kako hrvatski poduzetnici poznaju
i primjenjuju sve oblike ograničenja tržišnog natjecanja, više
nego pravnu disciplinu zabrana takvih postupanja prema Zakonu o
zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN).
Prirodno je da se veća društva nastoje širiti i rasti, a pritom
su uzete u obzir i teškoće poslovanja velikih poduzetnika. Nema,
međutim, opravdanja da se rast ostvaruje ograničavanjem slobode
poduzetništva drugih poduzetnika, stoji u izvješću.
U trgovini na malo, u oblasti prehrane i mješovite robe jačaju
veliki moderni trgovački lanci, dok se mali poduzetnici ne nadmeću
dovoljno sa cijenama oglašavanjem ili drugim oblicima zdravog
tržišnog natjecanja. Nema ni suradnje i međusobnog povezivanja
malih poduzetnika, a ni suradnje s velikim poduzetnicima.
Agencija je uočila da veliki trgovački lanci, ali i društva u
drugim djelatnostima usluga, ne nude malim poduzetnicima dugoročne
ugovorne odnose primjerene djelatnostima, primjerice ugovore o
franšizi, isključivoj distribuciji, nabavi i dr.
Inozemni poduzetnici pristupaju hrvatskom tržištu u pravilu putem
složenih distribucijskih ugovora. Na taj način daju prednost i
isključiva prava samo jednom ili vrlo malom broju poduzetnika
putem ugovora o isključivim i uzajamnim odnosima, dok su ulaganja u
maloprodajnu mrežu neznatna.
Velika javna poduzeća djeluju u uvjerenju da se na njih ne
primjenjuje disciplina zabrane ograničenja tržišnog natjecanja,
smatraju u Agenciji. Oni najveći najteže prihvaćaju takmace i
disciplinu natjecanja, ocjenjujući da se djelatnost Agencije na
njih ne odnosi.
Stručnjaci Agencije uočili su i tendencije da se u propisima
ili drugim općim aktima nalaze različiti posebni uvjeti koji
ograničavaju slobodu poduzetništva i pristupa tržištu. Takvim
uređivanjem djelatnosti usluga isključuje se jedno po jedno
tržište i geografski prostor iz slobodnog tržišnog natjecanja.
Jednogodišnji rad Agencije omogućio je tek djelomični uvid u stanje
na hrvatskom tržištu. Izvješće o njezinu radu prihvatila je Vlada,
uz mišljenje Ministarstva financija da bi ubuduće Agencija trebala
određenu pažnju posvetiti koncesijama i cijenama koje koncesionari
utvrđuju, obzirom da se radi o prirodnom ili tehničkom monopolu.
(Hina) splj sbo
211148 MET apr 98