FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NEZNANJE UGROŽAVA SPOLNO ZDRAVLJE MLADEŽI

ZAGREB, 18. ožujka (Hina)- Malo ljudi u Hrvatskoj zna dovoljno o spolnim bolestima. To je slučaj čak i sa studentima, koji se pokazuju neupućenima u tu aktualnu problematiku. Šest posto od 120 anketiranih studenata čulo je, primjerice, za čestu spolnu bolest klamidiju, čiji je uzročnik bakterija Clamydia trachomatis, a tek je njih osam posto informirano o bolestima koje uzrokuju humani papiloma virusi (HPV), podaci su istraživanja dr. Aleksandra Štulhofera s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, utemeljitelja i predavača kolegija Sociologija spolnosti. Istodobno je 93 posto studenata čulo ili zna za AIDS, 86 posto za sifilis te 65 posto za gonoreju.
ZAGREB, 18. ožujka (Hina)- Malo ljudi u Hrvatskoj zna dovoljno o spolnim bolestima. To je slučaj čak i sa studentima, koji se pokazuju neupućenima u tu aktualnu problematiku. Šest posto od 120 anketiranih studenata čulo je, primjerice, za čestu spolnu bolest klamidiju, čiji je uzročnik bakterija Clamydia trachomatis, a tek je njih osam posto informirano o bolestima koje uzrokuju humani papiloma virusi (HPV), podaci su istraživanja dr. Aleksandra Štulhofera s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, utemeljitelja i predavača kolegija Sociologija spolnosti. Istodobno je 93 posto studenata čulo ili zna za AIDS, 86 posto za sifilis te 65 posto za gonoreju. #L# Premda je danas relativno mali rizik za obolijevanje mladeži od sifilisa i gonoreje, ipak je informiranost mladeži o njima najveća. Klamidija i HPV virusi gotovo su nepoznanice za mladež, čije je zdravlje upravo najizloženije tim bolestima. Spolno prenosiva bolest klamidija teško se otkriva zbog duge inkubacije i izostanka izrazitih simptoma. Međutim, simptomi se kod ove bakterijske bolesti mogu pojaviti jedan do tri tjedna nakon infekcije. To se kod žena manifestira kao slab vaginalni iscjedak, često i bolno mokrenje te bol u predjelu zdjelice, a kod muškaraca kao vodenasti ili mliječni iscjedak prilikom mokrenja koje je također bolno. Oko 70 posto inficiranih žena i 10 posto muškaraca nema simptome te bolesti nakon infekcije te se ona jedino može otkriti testiranjem. Upravo je tu pravi problem jer se većina mladih osoba zbog izostanka simptoma ne podvrgava testiranju sve dok se ne pojave ozbiljnije smetnje, pa se tako - prema zdravstvenoj evidenciji - u Hrvatskoj ne može govoriti o točnom broju žena inficiranih klamidijom. No, prema neslužbenim medicinskim izvješćima, pretpostavlja se da se kod 12 do 18 posto žena u dobi između 22 i 25 godina može izolirati spomenuta bakterija. Izostanak odgovarajućeg liječenja i kod muškaraca i kod žena nerijetko može uzrokovati neplodnost. Što se pak HPV virusa tiče - jasno je da i on, kao i sve ostale virusne infekcije, ostaje trajno u tijelu inficirane osobe, koja ga onda nezaštićenim spolnim odnosom može prenositi dalje. Neliječenje tih virusnih infekcija može kod žena izazvati i rak grlića maternice. Osim toga, i klamidija i infekcije HPV virusima su tzv. nove spolne bolesti koje su uglavnom vezane uz velike gradove. Sve to govori u prilog zaštićenomu spolnom odnosu ili uporabi prezervativa kao najadekvatnije zaštite od infektivnih spolnih bolesti. No, prema podacima spomenutog istraživanja, 60 posto ispitanika nije koristilo nikakvu zaštitu prilikom prvoga spolnog odnosa, a samo je 33 posto koristilo prezervativ. Najčešće se ne koristi nikakvom zaštitom 39 posto ispitanika, 39 posto koristi se ostalim vrstama kontracepcije, a tek 22 posto prezervativima! Podatak dr. Vitomira Bureka iz Klinike za infektivne bolesti Frana Mihaljevića u Zagrebu, iznesen na nedavnoj znanstvenoj tribini o AIDS-u, govori da se AIDS sve više širi među heteroseksualcima, što bi trebalo izazvati zabrinutost društva s obzirom na to da čak 78 posto mladeži najčešće prakticira nezaštićen seks, bez prezervativa. Što je razlog neiformiranosti mladih ljudi, koji očekuju zdrav i dugotrajan spolni život bez spolnih bolesti te planiranu reproduktivnu aktivnost, i tko je odgovoran za njihovo zdravlje? Premda mlade osobe, prema podacima dr. Štulhofera, najviše spoznaja o spolnom životu stječu putem medija te kroz razgovore s vršnjacima i partnerom, ipak je odgovornost za educiranost o njihovu zdravlju u prvom redu u rukama škole i roditelja te njih samih. Zato i ne čudi podatak iz drugog istraživanja dr. Štulhofera, koji pokazuje da se 72 posto od 1056 ispitanika slaže da spolni odgoj treba biti obvezatan predmet u srednjim školama. Roditelji bi također trebali educirati svoju djecu najbolje što znaju, ili im barem omogućiti da najbezbolnije dođu do potrebnih informacija. Isto tako, ni Ministarstvo zdravstva ne može se zadovoljiti pasivnom propagandnom praksom koju provodi u svrhu zaštite od AIDS-a jer AIDS nije jedina spolna bolest koja prijeti mladeži, niti je ta propaganda razumljiva bilo kome osim onima s umjetničkom maštom i bujnom inspiracijom. Sve dok se o spolnosti ne bude otvoreno govorilo, posebice sa stajališta zdravstvene edukacije, možemo se prestati čuditi gotovo tridesetogodišnjem opadanju stope ukupnog fertiliteta (prosječan broj djece po ženi u reproduktivno aktivnom razdoblju) u Hrvatskoj i mogućem napredovanju te pojave. Činjenica jest da je mladež needucirana te da nije svjesna opasnosti od tzv. novih spolnih bolesti, o kojima ništa ne zna, a od kojih je najugroženija. Sva razvijena društva svojim obvezatnim školskim programima nastoje obuhvatiti i spolni odgoj kao bitan čimbenik zdravstvene i reproduktivne stabilnosti. Mladi ljudi žele kvalitetan spolni život, bez straha i rizika, čemu u prilog govori i činjenica da je spomenuti kolegij Sociologije spolnosti na studiju sociologije jedan od najposjećenijih izbornih kolegija već dvije godine, od samoga njegova početka. Marina Putnik (Hina) map il 181007 MET mar 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙