SARAJEVO, 6. veljače (Hina/Ranko Mavrak) - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Krešimir Zubak, možda po prvi put od ulaska u političke vrhove, upustio se u rijetko otvoren obračun s političkim, nacionalnim, idejnim, povijesnim i
znanstvenim postulatima na kojima svoje djelovanje u proteklih sedam godina zasniva bošnjačka intelektualna elita.
NAKON OSAMDESETAK RAZLIČITIH KOMENTARA U SARAJEVSKIM MEDIJIMA
SARAJEVO, 6. veljače (Hina/Ranko Mavrak) - Član Predsjedništva
Bosne i Hercegovine Krešimir Zubak, možda po prvi put od ulaska u
političke vrhove, upustio se u rijetko otvoren obračun s
političkim, nacionalnim, idejnim, povijesnim i znanstvenim
postulatima na kojima svoje djelovanje u proteklih sedam godina
zasniva bošnjačka intelektualna elita.#L#
Polemiku je Zubak odlučio povesti na stranicama sarajevskog
dnevnika "Oslobođenje" koje ju je preko cijele stranice
objavljivalo tri dana. Član Predsjedništva BiH odlučio se
prihvatiti bačenu rukavicu različitih uvreda i optužbi što su ih
ranije često iznosile različite osobe iz reda bošnjačkog naroda, no
glavnom metom tog verbalnog obračuna bio je dr. Muhamed Filipović,
profesor Flozofskog fakulteta u Sarajevu, jedan od utemeljitelja
Stranke demokratske akcije, a sada prvi čovjek Liberalno-bošnjačke
organizacije BiH, stranke koja opstanak ima zahvaliti samo
njegovoj uvijek intrigantnoj pojavi.
U toj polemici Zubak Filipovića oslovljava po njegovu nadimku -
Tunjo. U tekstu pod naslovom "Razvlačenje pameti po Tunji and
comp." Zubak se osvrće na optužbe izrečene na njegov račun nakon
intervjua danih prije otprilike mjesec dana "Globusu" i
"Vjesniku". "Nemusliman uopće, Hrvat posebice, ne može javno
izreći svoje mišljenje, pogled, ocjenu ili konstataciju koja
stavlja pod sumnju 'istine' o daljoj ili bližoj prošlosti... a da
vještom i sinkroniziranom uporabom medija ne bude napadnut na
najgrublji i najbezobzirniji način", kaže na početku Zubak
ističući da Hrvati danas, "kao u ona 'velika' beogradska vremena s
kraja osamdesetih i početka devedesetih, imaju specijalan tretman.
Sve što kažu - neovisno koliko je to utemljeno na činjenicama -
dobiva paranoidnu interpretaciju: Eno, opet dijele Bosnu".
Više od osamdeset različitih komentara po sarajevskim medijima,
ustvrđuje Zubak, pojavilo se nakon njegovih intervjua, a da sam pri
tom nije rekao ništa što i drugi nisu prije govorili i to upravo u
bošnjačko-muslimanskim krugovima. "Kazao sam istinu, a istina
ovdje najviše boli, osobito kada se dokumentira njihovim djelima i
činima", piše Zubak. On ističe kako je na uvrede ostajao hladan, ali
je na njih na kraju ipak odlučio odgovoriti "otpisujući im lijevom
rukom" ne bi li pokušao upozoriti na stanje permanentne mutacije
kod bošnjačko-muslimanskih ideologa koji ga napadaju. "Je li to",
pita se Zubak, "bolesno psihičko stanje ili obična prodaja
konjukturne robe u čemu znanstvena etika i obični ljudski moral
nisu važni". "Otpisujem im lijevom rukom čuvajući desnu za one koji
ih isturaju", piše Zubak dodajući kako mu nije običaj tako
komunicirati s javnošću, starijim osobama posebice, ali ovoga puta
nema izbora jer ga na to tjera okružje.
Zubak tvrdi da Filipović hoće kazati "da smo mi dijelili Bosnu, a
oni kao nisu, da postoji velikohrvatska, a nikako
velikomuslimanska politika, da su im drugi određivali ime, da
postoje Bošnjaci, a ne Hrvati, i uz to daje poduke iz morala,
logike, povijesti i politike". Zubak zaključuje da su Filipović i
njegovi istomišljenici ponajprije u svađi sa samima sobom i
međusobno. "Nisam ih ja ugurivao ni izgurivao iz 'Alijine stranke',
ni sastavljao ni rastavljao u Muslimansko-bošnjačkoj organizaciji
sa Zulfikarpašićem, svadio sa Silajdžićem zbog 'Muslimanije' a sa
Šaćirbejom zbog Republike Srpske", ističe Zubak i poziva se na opis
Filipovića iz knjige njegovog bivšeg kolege Esada Ćimića "Politika
kao sudbina". Ćimić tamo Filipovića opisuje kao osobu koja "ima
patološku potrebu da laže, konstruira situacije, ličnosti, motive
i s vremenom sam počinje vjerovati u istinitost vlastitih spletki".
Danko Grlić pak Filipovića naziva "ontologijskim lažovom", a
Zubaku svi ti citati služe kako bi iznio tvrdnju da je Filipović s
istom nevjerodostojnošću nastupio i kada se zauzimao za ime
"Musliman" kao što neuvjerljivo zvuči kada danas obrazlaže kako u
Bosni postoje samo "Bošnjaci" različitih vjera. "Na starim
povijesnim činjenicama počela se od 1994. graditi teorija o
bošnjaštvu i to od istih onih koji su tako gorljivo dokazivali i
branili muslimanstvo... Političke, čisto političke potrebe i
interesi politički i materijalni, uvjetovali su i onda i sada
ovakve mutacije", kaže Zubak.
U završnom dijelu svog polemičkog teksta pod naslovom "Ne
prebacujte svoju krivnju na druge", Zubak poručuje Filipoviću i
njegovim istomišljenicima kako bi dobro bilo da svom narodu
prestanu prodavati laži i iluzije, stvarati zablude o temeljnom i
vodećem narodu i sukobljavati ga s drugima. "Narodu treba
jednostavno kazati: ako želimo imati cjelovitu BiH, možemo u njoj
imati trećinu vlasti, a ako želimo potpunu vlast, onda možemo imati
trećinu BiH. To je sva istina... Sve drugo, zvali vi to građanskom
ili bošnjačkom opcijom, zapravo je maskirana velikomuslimanska
politika", ustvrđuje Zubak upozoravajući da Hrvati u obrani od tih
nakana neće odustati nazivalo se to separacijom, amputacijom,
podjelom ili velikohrvatskom politikom. Uz isticanje kako
osporavanje pseudoteorija i teza nije i osporavanje bošnjačko-
muslimanskog naroda, Zubak poručuje: "Vi gospodo konvertiti-
pervertiti, prestanite. Prestanite! U interesu je to vašeg naroda.
Vi ste svojom vikom o građanskoj državi srušili Cutillerov plan. Vi
ste tada srušili pokušaj međunarodne zajednice da se BiH uspostavi
i da funkcionira po ugledu na druge multietničke države u Europi. E,
kako danas on izgleda lijep u odnosu na ovaj daytonski. Srušili ste
ga i suodgovorni ste za ono što se poslije toga događalo... Ne
izmišljajte nove teorije za stare ciljeve jer biste mogli srušiti i
ovaj mukom stečeni daytonski ugovor".
(Hina)rm vkn
061555 MET feb 98