1 VJESNIK-RAZGOVOR ZUBAK-ZORNIJA 9-1

Ž1=VJESNIK Ž2=9. XII. 1998. Ž3=Bošnjaci govore o navodnoj podjeli BiH u Karađorđevu, a prešućuju svoj dogovor sa Srbima o predaji Neuma Jugoslaviji Alenko Zornija razgovarao je s Krešimirom Zubakom, članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a neposredni je povod Zubakova izjava "da je problem Bošnjaka to što se oni još nisu dokraja konstituirali kao nacija, pa stoga ne mogu jasno i realno formulirati svoje političke ciljeve", a koja je naišla na oštre rakcije dijela političkog establishmenta u Sarajevu. Osvrnuvši se na njih, Zubak ocjenjuje kako ta njegova izjava "nije jedini razlog reakcija. No, kad je riječ konkretno o tom pitanju, želim naglasiti da nisam kazao ništa što već prije nisu tvdili njihovi službeni politički predstavnici ili relevantni intelektualci, koji su izražavali skepsu prema potpunom konstituiranju bošnjačke nacije, te čak javno tvrdili da još nije sasvim jasno jesu li oni u statusu vjerske zajednice ili nacije, naroda", dodaje Zubak. O samim oštrim reakcijama iz Sarajeva, Zubak kaže kako za njega nisu "ništa neobično" i napominje: "Ovdašnji mediji i politički predstavnici muslimansko-bošnjačkog naroda i dosad su uvijek sinkronizirano reagirali kad god bi se pojavio netko tko bi svojim stavovima doveo u pitanje njihovu službenu politiku u bilo kojoj oblasti, a oni sebi uzimaju za pravo kritizirati i istok i zapad, određivati mjeru demokracije Hrvatskoj i određuju što su prava Hrvata, i ovdje i u Hrvatskoj i kako bi trebala biti uređena Hrvatska. Recimo, pokazuje to slučaj oko promjena Ustava Republike Hrvatske. Ali, kad se stavi primjedba na njih, onda ste učinili težak grijeh. S druge strane, možda je i dobro da su ovakve reakcije na moje posljednje izjave. I kroz njih se može vidjeti koje su stvarne namjere i ciljevi dijela političkih i intelektualnih krugova unutar muslimansko-bošnjačkog naroda, dakle ne cijeloga naroda". Na molbu novinara da objasni na što konkretno misli, Zubak kaže kako se negira "postojanje Hrvata i Srba u BiH. Osporava se njihov politički subjektivitet, tvrdi da je riječ o 'političkim Hrvatima' ili 'političkim Srbima'. Ja, naravno, ne mogu govoriti u ime Srba, ali, kada je riječ o Hrvatima u BiH, svakako da je to teza kojom se oni žele potpuno odvojiti od Zagreba. U tom kontekstu nas koji zastupamo interese hrvatskoga naroda u BiH naziva se slugama Zagreba. Kroz to se, zapravo, želi podijeliti hrvatski nacionalni korpus da bi se Hrvatima u BiH moglo lakše manipiulirati i na koncu oduzeti im politički subjektivitet, marginalizirati ih i majorizirati. U toj funkciji je i redizajniranje povijesti, pa i sve priče oko konstituiranja bošnjačke nacije. Neki od tih muslimansko-bošnjačkih političkih i intelektualnih krugova tvrde da bi oni trebali biti ne samo temeljni narod, nego i vodeći narod koji će isključivo odlučivati ne samo o sudbini svoga naroda, nego i o sudbini cijele zemlje. Uostalom, i američki predsjednik Clinton je upozorio na postajanje snažne tendencije za dominacijom. Ta tendencija je razlog i određene suzdržanosti i orpeza Hrvata prema Federaciji BiH, ali i onim procesima u BiH koji su uvjetovani uspjehom projekta Federacije. Sav trud muslimansko-bošnjačkog političkog i intelektualnog establishmenta ide u pravcu da se dokaže kako Srbi i Hrvati žele podijeliti BiH, ne primjećujući da zapravo njihova politika ide u tom pravcu", ocjenjuje Zubak. Komentirajući kolika je utemeljenost teze o hrvatskoj težnji za podjelom BiH, Zubak napominje kako se sva "argumentacija svodi na famozni razgovor Milošević-Tuđman u Karađorđevu. Ja ne znam što je bila tema razgovora, ali čak i da je točno da se razgovaralo o podjeli BiH, treba je smjestiti u kontekst onoga vremena i treba vidjeti što se kronološki poslije točno događalo. Nakon toga je bio razgovor u kojem su sudjelovali Izetbegović, Filipović i Zulfikarpašić s jedne strane, a s druge Karadžić, Krajišnik i Koljević, gdje su se oni bili dogovorili, o čemu je Zulfikarpašić govorio za beogradski 'Nin'. Tu je prihvaćen dokument čiji je jedan dio bio za javnost,a drugi tajni. Taj dokument je išao u pravcu da se BiH priključi Jugoslaviji, a u njegovu tajnom dijelu govorilo se o tome da se Neum i sve južnije priključi Jugoslaviji, a da se eventualno iz BiH isključi nekoliko općina iz zapadne Hercegovine. Dakle, oni su išli na podjelu BiH. Da ne govorim o drugim primjerima, poput argumentacije koju je iznio Sefer Halilović u svojoj knjizi. Dalje, ako je u Karađorđevu doista bio takav dogovor - zašto bismo mi, Hrvati, poslije izašli na referendum za cjelovitu Bosnu? Pa, to je najbolji demanti. Da ne navodim druge brojne primjere. Mi smo, primjerice, mogli u potpunosti da spriječimo naoružavanje ili dotok humanitarne pomoći. Cijelo vrijeme, i kada su ratovali Hrvati i Muslimani, u hrvatskim bolnicama su liječeni ranjenici i uopće Muslimani", napominje Zubak. 090353 MET jan 98