USTAVNI SUD: ZAKON O PRETVORBI ZAGREBAČKOG VELESAJMA NEUSTAVAN

ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio je na današnjoj sjednici odgoditi donošenje odluke o ukidanju Zakona o pretvorbi Zagrebačkog velesajma (ZV) za prvu polovicu veljače, iako se većina sudaca, uz dva glasa protiv, suglasila s odlukom o ukidanju. Taj je zakon, smatraju ustavni suci, neustavan jer je, kako je obrazloženo, 60 posto vlasništva nad ZV-om oduzeto Gradu Zagrebu i dodijeljeno Republici Hrvatskoj protivno ustavnim odredbama o zaštiti prava vlasništva. Do odgode je došlo zbog formalnih razloga i izrade novog obrazloženja odluke, odnosno ugrađivanja primjedaba sudaca iz današnje rasprave u konačan tekst obrazloženja odluke. U povodu prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja, Ustavni je sud odlučio za jednu od idućih sjednica pripremiti odluku o pokretanju ustavnosudskog postupka. #L# Ukidanje Zakona o pretvorbi ZV-a predložili su članovi zagrebačke Gradske skupštine Matija Očić i Dorica Nikolić, smatrajući kako oduzimanje 60-postotnog vlasništva nad ZV-om Gradu Zagrebu bez naknade u korist Republike Hrvatske uvodi u gospodarski sustav pravnu nesigurnost. Umirovljeni radnik ZV-a Željko Bručić u svom prijedlogu za ocjenu ustavnosti tog zakona pak navodi da su podjelom vlasništva između Zagreba i države radnici ZV-a potpuno onemogućeni u stjecanju prava vlasništva, iako su godinama stvarali ZV. Ustavni je sud načelno prihvatio prijedloge, a tijekom rasprave istaknuto je kako je Ustavom određeno da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Osporenim zakonom, kazano je, nije napravljena nikakva pretvorba, nego je samo promijenjena vlasnička struktura, i to na štetu Grada Zagreba. Spornom Zakonu o pretvorbi ZV-a, upozoreno je na sjednici, prethodile su također neustavne odluke zagrebačke Gradske skupštine iz 1991. o promjeni u dijelu titulara vlasništva, kojom je imovina ZV-a postala vlasništvom Grada Zagreba kao osnivača, nakon čega je došlo do upisa vlasništva nad ZV-om u sudski registar. Ustavni je sud, pak, ocjenjivao samo neustavnost samog Zakona o pretvorbi ZV-a jer je država, iako je mogla, propustila zaštititi svoje interese na ZV-u redovitim putem. Umjesto toga, država je pribjegla donošenju protuustavnog zakona, iako hrvatski Ustav ne trpi bilo kakvu eksproprijaciju, odnosno izvlaštenje bez naknade, što je posrijedi u slučaju ZV-a. Prijedlozi Ustavnom sudu o ocjeni ustavnosti zakona o usklađenju mirovina stigli su od Sindikata umirovljenika Hrvatske, Matice hrvatskih umirovljenika i Džemaludina Kalajdžisalihovića, budući da smatraju ispuštanje siječnja 1995. godine iz usklađivanja (po Zakonu mirovine se usklađuju od 1. veljače 1995. godine do 31. prosinca 1995. godine) te usklađivanje mirovina s rastom troškova života, a ne s rastom plaća, protuustavnima. Uz dvojbu zakidaju li se umirovljenici u svojim socijalnim pravima zbog takvog načina usklađivanja mirovina, u raspravi je ponovno upozoreno na činjenicu da je osporenim zakonom "zacementirano" stanje koje je bilo regulirano uredbama kojima je ograničena masa sredstava za mirovine. Naime, kazano je, država je mogla privremeno ograničiti masu sredstava za mirovine, no nije mogla zauvijek ograničiti umirovljenike u njihovim pravima. Inače, Ustavni je sud odlučivao i o nekoliko ustavnih tužbi, među ostalim i o ustavnoj tužbi Radenka Radojčića, koji je svojedobno osuđen zbog pripremanja terorizma. Sud nije prihvatio njegovu ustavnu tužbu protiv odluka Vrhovnog i Vojnog suda. (Hina) rd db 211418 MET jan 98