VOA - RAZGOVOR SA SILAJDŽIĆEM

Ž1=GLAS AMERIKE - VOA Ž2=1. I. 1998. Što je po mišljenju supredsjedavajućega Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića bilo najznačajnije u toj zemlji prošle godine te što su po njemu prioritetni zadaci u ovoj godini, saznajemo iz razgovorua što ga je vodio Vladimir Bilić. = U proljeće obnovljena inicijativa međunarodne zajednice za provođenje Daytonskog sporazuma, zatim dolazak predsjednika Clintona u Bosnu i Hercegovinu i njegova odluka da trupe ostanu u zemlji i da se pažnja međunarodne zajednice ponovno usmjeri na dosljedno provođenje Daytona, dakle striktno provođenje sporazuma onako kako je rečeno, dolasci drugih državnika koji su također sasvim jasno rekli da BiH mora ostati jedinstvena, u skladu s Daytonom, demokratska zemlja svih njezinih građana. - A Bosna i Hercegovina u idućoj 1998. godini? = Sudbina BiH zavisit će od provedbe Daytonskog sporazuma. Osim onoga što je dosada učinjeno, osim napora koji su učinjeni, a koje mi pozdravljamo i priznajemo, ostaje uskladiti ustave entiteta s centralnim ustavom BiH, što dosad nije učinjeno, iako se ta obveza trebala završiti tri mjeseca nakon potpisivanja Daytona, pod brojem jedan. Pod brojem dva, moramo donijeti jedan broj, prioritetno, zakona koji čine državu i daju joj neki okvir, inače nema države. Pod brojem tri, to treba biti i određen broj institucija, od zavoda za statistiku do javnog pravobranilaštva, posebno je dobro što je zaustavljena privatizacija na entitetu republike srpske, a dobro bi bilo, isto tako, da se zaustavi privatizacija koja je u tijeku u Hercegovini, jer nema nikakvog ustavnog ni bilo kakvog drugog pravnog temelja. Dakle, da bismo Bosnu i Hercegovinu imali cjelovitu i multietničku, također aneks sedam treba promijeniti. Za sada imamo dva zakona, oba entitetska, koja tretiraju problematiku aneksa sedam, a to su ljudska prava, to je povratak ljudi kućama, to su njihovi imovinski problemi. Državnog zakona nema i pored našeg inicijatiranja. Točka četiri govori o nediskriminaciji. Mi ne možemo očekivati od ljudi koji su ovo činili da sada vode računa o ljudskim pravima i o tome da nema diskriminacije. U ovom trenutku ima diskriminacije, ljudi se ne vraćaju, posebno na entitet republike srpske, jer se moraju vratiti pod isključivu vlast onih koji su nam ovo i radili. Dakle, nedostaju zakoni na razini države koji će omogućiti intervenciju države, posebno na ovom drugom entitetu. Od četiristo tisuća ljudi, otprilike, ili nešto više, koliko se vratilo u BiH, samo 10 posto se vratilo svojim kućama. O tome treba voditi računa. Kao što sam rekao prilikom sastanka s gospodinom Clintonom, naš uspjeh će biti mjeren brojem ljudi koji se vrate svojim kućama. Onaj projekt koji je apsolutno jedan fašistički projekt ne smije preživjeti i ne smije biti uspješan. Ž5=(VOA) 020012 MET jan 98