ES MUNDO 16.XII.EUROPSKA NEOVISNOST?

ŠPANJOLSKA EL MUNDO 16. XII. 1999. Ritualna neovisnost? Europska neovisnost? "Polazeći s osnove da ne želim neovisnost Baskije (jer mislim da bi bila loša za same Baske), ja bih je, kad bi se ostvarila, prihvatio potpuno mirno. Ali može li itko razuman govoriti o procesu osamostaljivanja pod ponovnom prijetnjom oružja? Arzalluz (iz Baskijske nacionalističke stranke, op. prev.) je opet pokazao svoju najdublju mržnju, svoj ratoborni žar. Da bi Baski mogli o svojoj budućnosti odlučivati mirno, bez straha, bez nasilnih pritisaka, ETA bi se morala raspustiti i prihvatiti da će se - govoreći o svemu bez ograničenja - tijekom nekoliko godina i dalje koristiti postojećim institucijama kako bi nestali strah i mržnja koji već predugo opterećuju politički život Baskije. No, dogodi li se to, bi li Europska unija prihvatila neovisnost jednoga od svojih teritorija? Ne bi li se bojala lančane pojave mininacionalizama, počevši od Korzike, Bretanje, sanjarske Padanije, Trsta, Alto Adigea, tolikih europskih enklava koje su izvan svojih današnjih država živjele prije mnogo više stoljeća nego Baskija? Bi li Europa sastavljena od stotinu malih država bar izdaleka mogla konkurirati golemim SAD i budućoj Australiji, tim velikim teritorijima sastavljenim od malih, ali unitarističkih cjelina? A možemo ići još dalje: kakvoga bi smisla imala ta neovisnost u doista ujedinjenoj Europi (bez granica, s istom valutom i istom vojskom)? Neovisnost radi ovisnosti o drugima? Neovisnost kao takva - u stilu 19. stoljeća - radi isticanja vlastite zastave i himne? Baskija ih već ima i rabi. Ne razumijem koja bi uravnotežena i školovana osoba danas mogla govoriti o baskijskoj neovisnosti - koju, ustrajem na tome, ne želim ali bih je prihvatio - ne računajući, ne više na prošlost nego, što je jednako opasno, ali uobičajenije, ne računajući na daleku i drukčiju budućnost svog starog separatističkog projekta, koji je proklijao grijan bijesom i iscrpljenošću 1898. A kad bi se i ostvarila ta neovisnost, kakva bi bila stvarnost u međuovisnom gospodarstvu, u državi država? Nema više nikakve veze s Otegijevim snom (predstavnik Euskal Herrije - Autonomne pokrajine Baskije, op. prev), a niti (a to je još tužnije, jer je posrijedi čovjek kojemu je frankizam nanio toliko štete) s Arzalluzovim. Vukovi su samo sablasti iz priča", piše Luis Antonio de Villena.