STATISTIKA

Statistika MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A KRAJEM LISTOPADA TRI MILIJARDE USD - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem ovogodišnjeg listopada iznosile su oko tri milijarde američkih dolara ili točnije 2.993 milijuna USD, preliminarni su podatci HNB- a. To je 6,3 posto više nego krajem rujna, a za 14,6 posto više nego na početku ove godine, podaci su iz najnovijeg Biltena HNB-a. Istodobno, devizne pričuve poslovnih banaka krajem listopada iznosile su 1.654 milijuna dolara, što je četiri posto manje nego u mjesecu prije. Međunarodne pričuve HNB-a iskazuju se sukladno Priručniku za platnu bilancu (MMF-a iz 1993.) i uključuju ona potraživanja Hrvatske narodne banke od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja, a sastoje se od specijalnih prava vučenja, rezervne pozicije u MMF-u, strane valute i depozita kod stranih banaka, te obveznica i zadužnica. Devizne pričuve poslovnih banaka uključuju stranu valutu i depozite domaćih poslovnih banaka kod stranih banaka. Ove devizne pričuve predstavljaju dopunsku rezervu likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja. Podaci o strukturi međunarodnih pričuva HNB-a krajem listopada pokazuju da se na specijalna prava vučenja odnosi 190 milijuna a na devize 2.803 milijuna dolara, u čemu valute i depoziti čine 2.398 milijuna a obveznice i zadužnice 404 milijuna dolara. MANJA VRIJEDNOST UVOZA POPRAVLJA PLATNU BILANCU - Započeta tendencija smanjivanja deficita tekućeg računa hrvatske platne bilance iz prošle godine nastavljena je i u ovoj godini, što je u znatnoj mjeri rezultat smanjenja deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom koji je pak posljedica pada vrijednosti uvoza uz nešto sporije zaostajanje izvoza. Po podacima Hrvatske narodne banke ukupni deficit tekućih transakcija platne bilance iznosio je u prvom ovogodišnjem polugodištu oko milijardu američkih dolara (1.036 milijuna USD), što je za 19,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Zbog već okvirno poznatih podataka o smanjenju robnog deficita (u devet ovogodišnjih mjeseci za 14,3 posto posto), za očekivati je nastavak te tendencije. Tako je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski robni izvoz, izražen u američkim dolarima, u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 3,16 milijardi USD, što je 5,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uzvoz, realiziran u vrijednosti od 5,64 milijarde dolara, manji za 9,7 posto. Uslijed takvih je kretanja trgovinski deficit smanjen za 14,3 posto, i iznosi, još uvijek visokih, 2,48 mlijardi dolara. Po podacima za prvu polovinu godine, glavni je razlog smanjenja manjka tekućeg računa platne bilance bio pad deficita u podbilanci roba (u prvom polugodištu za 20,7 posto), dok jer istodobno u smjeru njegova porasta utjecalo povećanje negativnog salda na računu dohotka za 38,4 posto, podbačaj neto prihoda od transfera (32,8 posto) i neto prihoda od usluga za 2,5 posto. Iako su neto prihodi od turizma porasli za 3,8 posto u usporedbi s prvim polugodištem prošle godine, saldo računa usluga smanjen je (2,5 posto) uslijed značajnijeg pada neto prihoda od transporta, za 69,1 posto. Pri ostvarenoj polugodišnjoj razini od 452,2 milijuna dolara, on je uspio pokriti 27,9 posto šestomjesečnog robnog deficita, dok su istodobno znatno smanjeni transferi pokrili tek 16,2 posto deficita podbilance roba. Na kapitalnom i financijskom računu (isključujući devizne rezerve) tijekom prvih šest mjeseci evidentirano je 991,3 milijuna dolara, što je 28,8 posto više nego u istom vremenu lani. Najveći dio financiranja vezan je uz portfolio ulaganja, odnosno uz emisiju državnih obveznica u inozemstvu u iznosu od 326,2 milijuna USD. Neto izravna ulaganja iznosila su 221,3 milijuna USD, a ostala ulaganja 463,3 milijuna dolara. Pritom je, napominju iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, povećanje razine kreditnog zaduženja u inozemstvu išlo obrnutnim trendom u odnosu na prošlu godinu. Lani i prijašnjih godina Hrvatska je u svijetu kapitala imala znatno povoljniji rejting, pa se više zaduživala na dulji i srednji rok, dok se ove godine, zbog znatno nižeg rejtinga, više kratkoročno zadužuje. To, navode u HGK, potvrđuje i sam podatak po kojem su od prosinca prošle do kraja lipnja ove godine, srednjoročni i dugoročni dugovi povećani samo pet milijuna USD (sa 7.895 milijuna USD na 7.900 milijuna USD), dok su istodobno kratkoročna zaduženja povećana sa 593 na 928 milijuna USD. Ukupni inozemni dug po osnovi kratkoročnih kredita, po zadnjim je podacima HNB-a, krajem kolovoza ove godine iznosio 1,1 milijardu dolara, a po osnovi srednjoročnih i dugoročnih kredita nešto više od osam milijardi dolara (8.023 milijuna USD).