STATISTIKA

Statistika PROSJEČNA NETO PLAĆA U RUJNU 2.927 KUNA - Prosječna neto plaća u rujnu je u Hrvatskoj iznosila 2.927 kuna i bila je nominalno 13,7 posto, a realno 9,4 posto veća nego godinu dana prije, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna je neto plaća po zaposleniku iznosila 2.882 kune, što je nominalno 15,9 posto, a realno 12 posto više, podatci su ZAP-a. U prvih je devet mjeseci za neto plaće isplaćeno 24,4 milijarde kuna, 7,7 posto više sredstava nego u istom razdoblju prošle godine, a kako je rast troškova bio sporiji za 3,5 posto, za neto plaće realno je isplaćeno 4,1 posto više novca. U ZAP-u i nadalje ističu primjetne razlike u rastu mase neto plaća u pojedinim djelatnostima. Tako je najveći nominalni rast od 24 posto u prvih devet mjeseci zabilježen u javnoj upravi, obrani te socijalnom osiguranju, a najmanji, 2,9 posto, u hotelima i restoranima. U istom razdoblju, najviše su, izraženo u prosječnoj plaći, zarađivali zaposlenici u Gradu Zagrebu, gdje je i jedino isplaćivana prosječna neto plaća veća od prosjeka na državnoj razini, a u rujnu je iznosila 3.341 kunu. Međimurska županija ponovo bilježi najnižu prosječnu neto plaću po zaposleniku od 2.374 kune, što je 18,9 posto manje od republičkog prosjeka. INSOLVENTNOST U HRVATSKOJ I DALJE IZRAŽENA - Iznos nenamirenih naloga za plaćanje, evidentiranih krajem rujna u Zavodu za platni promet (ZAP), ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec. Dok su krajem kolovoza dospjeli nalozi za plaćanje iznosili ukupno 22,96 milijardi kuna, mjesec dana poslije nepodmirene obveze povećane su za samo 181 tisuću kuna. Promatrano na dulji rok, podaci ZAP-a pokazuju, da je u ovoj godini insolventnost znatno pogoršana u odnosu na godinu prije. Broj insolventnih pravnih osoba povećan je prema rujnu prošle godine za približno tri tisuće ili 11,1 posto dok je iznos nenamirenih naloga za plaćanje veći čak 89 posto. Najveće teškoće s plaćanjem tekućih obveza u rujnu su ponovo zabilježene u djelatnosti trgovine na koju se odnosi 39,1 posto svih nenamirenih naloga. Slijedi proizvodnja hrane i pića (8 posto), graditeljstvo (7,1 posto) te poljoprivreda (6,9 posto). Po trajanju blokade, najveći je broj pravnih osoba (64,3 posto) koje su neprekidno blokirane duže od godinu dana i na njih se odnosilo čak 78,4 posto ukupnog iznosa dospjelih naloga. U strukturi pak svih dospjelih nenamirenih naloga i dalje prevladavaju akceptni nalozi. Na njih se odnosi gotovo dvije trećine ukupnog iznosa dospjelih naloga potkraj rujna ove godine (64 posto). No, kako ističu u ZAP-u, taj je iznos krajem rujna ipak bio 0,2 posto manji nego krajem prethodnog mjeseca, a smanjenje dugova po akceptnim nalozima ZAP očekuje i u sljedećim mjesecima zbog ukidanja akceptnih naloga kao instrumenta i osiguranja plaćanja (30. travnja 1999.). Smanjenje iznosa nenamirenih naloga za plaćanje insolventinih pravnih osoba uslijedilo je, navode u ZAP-u, i s osnove neplaćenih naloga za uplatu doprinosa iz plaća i na plaće (5,1 posto) te naloga po sudskim i drugim ovršnim rješenjima (0,8 posto) na koje se odnosi 6,3 milijarde kuna ili 27 posto ukupnog blokiranog iznosa. Promatrajući kretanja po županijama, u odnosu na stanje potkraj 1998., iznos nenamirenih naloga za plaćanje povećan je u svim županijama, izuzevši Dubrovačko-neretvansku. Najveći problemi s održavanjem tekuće likvidnosti zabilježeni su u šest županija u kojima se iznos dospjelih naloga za plaćanje više nego udvostručio - Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Primorsko- goranskoj, Požeško-slavonskoj i Međimurskoj županiji. Povećanu insolventnost, ZAP je krajem rujna zabilježio i kod fizičkih osoba. U odnosu na kolovoz, u rujnu je zbog 1,8 milijardi kuna (3,5 posto više) bilo blokirano 27.266 fizičkih osoba (2,8 posto više).