GS: AKTIVNO MANJE OD POLOVINE REGISTRIRANIH POSLOVNIH SUBJEKATA

ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - U Hrvatskoj je u rujnu bilo registrirano 187.414 poslovnih subjekata, od čega je aktivno manje od polovice (točnije 46,5 posto ili 87.137 subjekata), podatci su Državnog zavoda za statistiku.#L# Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 50.367 registriranih trgovačkih društava, aktivno je gotovo 45 tisuća, a 10,8 posto nije poslovalo. No, od 103.719 registriranih poduzeća i zadruga statistika iskazuje da je aktivno 33 posto. Ta se razlika, pojašnjavaju u Zavodu, uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima i koji će nakon okončanja toga postupka biti brisani iz registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko 34 tisuće, postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkih društava. Kod 33.338 registriranih ustanova, tijela, udruga i organizacija iskazuje se podatak o 24 posto aktivnih. Međutim, u Državnom zavodu za statistiku napominju da u toj skupini razlika između podataka o registriranim i aktivnih subjektima nije posljedica njihove neaktivnosti kao u prethodnim skupinama. Ova vrsta subjekata, naime, ima različiti tretman upisa u registar Zavoda u odnosu na njihovo vođenje u administrativnim registrima. Po podacima iz rujna registrirano je i 92.522 aktivnih subjekata u obrtu i slobodnim profesijama. Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine, kako registriranih tako i aktivnih subjekata, otpada na četiri područja djelatnosti: trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (s udjelom registriranih 44,1 posto i aktivnih 42,9 posto); prerađivačka industrija (s udjelom registriranih 9,8 posto i aktivnih 12,7 posto); poslovanje nekratninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (10, odnosno 13,3 posto) te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti kod kojih je razlika udjela registriranih (15,6 posto) i aktivnih (7,2 posto) najveća. Struktura aktivnih pravnih osoba po oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo dominantan oblik i u privatnom je vlasništvu 85,6 posto aktivnih subjekata. U državnom je vlasništvu jedna desetina, u mješovitom 2,9 posto i u zadružnom svega 0,9 posto. Struktura, pak, vlasništva po djelatnostima ukazuje da su u privatnom vlasništvu najzastupljeniji poslovni subjekti u uslužnim djelatnostima. Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata pokazuju da je nešto manje od trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (više od 58 tisuća) u Gradu Zagrebu. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija sa udjelom od 12,6 posto (23.558 registriranih subjekata), a slijede Primorsko-goranska županija sa udjelom 7,9 posto, Istarska županija 6,6 posto, Zagrebačka 6,2 posto, Osječko-baranjska 5,1 posto. (Hina) alt ds