STATISTIKA

Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U TREĆEM TROMJESEČJU MANJA 3,5 POSTO - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u trećem je ovogodišnjem tromjesečju 3,5 posto manja od proizvodnje ostvarene u istom prošlogodišnjem razdoblju. U odnosu na prethodno tromjesečje (travanj-lipanj) ukupna je industrijska proizvodnja u razdoblju srpanj-rujan ove godine manja 1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Ti su pokazatelji, napominje se, izračunati na temelju indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente. Već ranije objavljeni statistički podaci pokazuju da nakon porasta proizvodne aktivnosti u lipnju i srpnju, kolovoz obilježava znakoviti pad industrije proizvodnje, što se u nešto manjoj mjeri nastavlja u rujnu. Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila 2,8 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju. Podaci o promjenama industrijske proizvodnje (izračunate na temelju indeksa trend-ciklusa), promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju da je u razdoblju srpanj - rujan 1999. godine, u prerađivačkoj industriji proizvodnja manja 3,1 posto nego u istom tromjesečju lani. Istodobno, u rudarstvu i vađenju zabilježen je porast proizvodnje od 9,4 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 0,9 posto. Pokazatelji po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni) pokazuju, pak, da je najveći pad u trećem ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, 10 posto, zabilježen u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 7,2 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana je 9,4 posto, energije za 2,3 posto te intermedijarnih proizvoda (osim energije) za 0,9 posto. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, u razdoblju srpanj - rujan, u rudarstvu i vađenju ostvaren je rast proizvodnje za 4,4 posto, dok je proizvodnja prerađivačke industrije manja 0,6 posto a opskrba električnom energijom, plinom i vodom 0,4 posto. Glede glavnih industrijskih grupacija, u trećem u usporedbi s drugim ovogodišnjim tromjesečjem , povećana je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 6 posto, kapitalnih proizvoda 2,4 posto te intermedijarnih proizvoda osim energije za 1 posto. Istodobno, u razdoblju srpanj - rujan, u usporedbi s vremenom od travnja do lipnja ove godine, proizvodnja energije manja je 2,9 posto, a kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježeno je smanjenje proizvodnje za 4,7 posto. Inače, stručnjaci Državnog zavoda za statistiku također napominju da produžavanje serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih opservacija za svaki idući mjesec može zbog karakteristika primijenjene metode desezoniranja uzrokovati naknadne korekcije desezoniranih indeksa i trend-ciklusa za više mjeseci unazad. USPORAVANJE KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA - Monetarna kretanja u Hrvatskoj, po srpanjskim i kolovoškim podatcima Hrvatske narodne banke, karakterizira snažan oporavak novčane mase, rast inozemne aktive poslovnih banaka i središnje banke, ali i nastavak stagnacije plasmana banaka privatnom sektoru. Što više, nastavak stagnacije plasmana i raščlanjeni podatci o strukturi kredita stanovništvu, zajedno s kreditima poduzećima, govore kako gotovo da i nema prave kreditne aktivnosti. A i onaj mali rast kredita stanovništvu koji se javlja u agregatnim podacima, napominju analitičari HNB-a, zapravo su sve veći "minusi" na tekućim računima građana. U ovoj godini, naime, pojašnjavaju u HNB-u, najveći udjel u porastu ukupnih kredita stanovništvu imaju upravo okvirni krediti po tekućim računima građana. Do 1999. stanovništvu su pretežito odobravani dugoročni krediti (preko godinu dana) s valutnom klauzulom, bilo da se radilo o nenamjenskim kreditima bilo o stambenim i drugim vrstama kredita, dok su okvirni krediti po tekućim računima građana ("minusi") bili manje zastupljeni. Nasuprot plasmana banaka, kretanje monetarnih agregata pokazuje znakove oporavka. Novčana masa, nakon što je u lipnju pokazala prve znake oporavka, u srpnju i kolovozu značajno je porasla. Od početka godine novčana je masa oscilirala između 12 i 13 milijardi kuna, u lipnju je iznosila 13,2 milijarde, u srpnju 14,1 milijardu, a u kolovozu 14,3 milijarde kuna, navodi se u biltenu Hrvatske narodne banke za listopad. U tome je, napominju u HNB, posebno važno da se struktura novčane mase mijenja u korist depozitnog novca poduzeća, za razliku od ranije, kada se uz stagnaciju novčane mase, struktura mijenjala u korist gotovog i depozitnog novca stanovništva. U srpnju i kolovozu, naprotiv, značajno je porastao i depozitni novac poduzeća, uz umjereni rast depozitnog i gotovog novca stanovništva. Značajniji porast depozitnog novca poduzeća u srpnju i kolovozu, uz ostale pokazatelje, kako se navodi, potvrđuje da je gospodarstvo zakoračilo na put izlaska iz recesije. Međutim, u sagledavanju najnovijih gospodarskih kretanja, Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj je sjednici ocijenio kako se "još ne vidi potvrda očekivanog gospodarskog rasta". Širi monetarni agregati u srpnju i kolovozu umjereno su porasli, čak i kunski depoziti u kolovozu su blago povećani. Devizni, pak, depoziti od stabilizacije prilika u bankarskom sustavu u svibnju, također bilježe usmjeren, ali kontinuiran mjesečni rast. Tako su u srpnju i kolovozu ukupno porasli 600 milijuna kuna. Nasuprot kretanju monetarnih agregata, plasmani banaka u srpnju i kolovozu nisu pokazali znakove oporavka, već su što više, plasmani domaćim sektorima u kolovozu smanjeni u odnosu na srpanj. Nakon minimalnog rasta plasmana od ožujka do svibnja, plasmani su od lipnja do kolovoza kumulativno smanjeni za 1 milijardu kuna. Dok su krediti poduzećima i dosad značajno opadali, kolovoz je prvi mjesec u kojem se bilježi smanjenje kredita i u sektoru stanovništva. REALNI PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO 7,6 POSTO - Nakon srpanjskog nominalnog povećanja prometa na malo za 6,5 posto (realno 5,1 posto) u odnosu na mjesec prije, u kolovozu je promet smanjen i to nominalno za 1,8 posto, a realno za 1,9 posto u odnosu na srpanj, podatci su Državnog zavoda za statistiku. U prvih osam mjeseci ove godine promet trgovine na malo nominalno je smanjen za 4,0 posto, a zbog viših cijena u trgovini na malo za 3,9 posto, realno je bio manji za 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Promatrajući strukturu prometa trgovine na malo u kolovozu u odnosu na mjesec prije, najveći je pad prometa zabilježen kod prodaje automobila, za 22 posto, a za prvih osam mjeseci u usporedbi s istim razdobljem prošle godine pad iznosi 33,3 posto. Značajnije smanjenje prometa u kolovozu u odnosu na srpanj zabilježeno je još i u prodaji tekstila, odjeće i obuće (18,3 posto), u trgovini farmaceutskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima (14,6 posto), namještajem i kućanskim aparatima (5,7 posto). U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci značajniji pad prometa još zabilježen u nespecijaliziranim prodavaonicama (11,4 posto), potom u nespecijaliziranim trgovinama pretežito hranom, pićima i duhanskim proizvodima (5,4 posto). Promet je istodobno smanjen u trgovinama namještajem, rasvjetnim tijelima, električnim kućanskim aparatima (3,3 posto), te tekstilom, odjećom i obućom (1,6 posto). Najveći rast prometa u kolovozu u odnosu na srpanj ostvaren je u trgovinama na malo motornim gorivima i mazivima, za 14,8 posto, što je u prvih osam mjeseci ove godine povećanje od 32,4 posto. Osjetno povećanje prometa u osam ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, ostvareno je i u specijaliziranim prodavaonicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima, za 20,3 posto, a promet je porastao i u trgovinama farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, za 1,6 posto. U usporedbi s prethodnim mjesecom, zalihe u trgovinama na malo u kolovozu su smanjene 3,3 posto, dok su u odnosu na isti mjesec lani bile manje 5,1 posto. PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U LISTOPADU - Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki u listopadu je bila neznatno slabija - za 0,08888 bodova manja u odnosu na mjesec ranije, tj. iznosila je 438,9648 bodova. Niti jedna kategorija ispitanih tvrtki i dalje nije dobila zadovoljavajuću ocjenu (300 bodova i manje), objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Uslužne tvrtke prošli su mjesec bile najlošije s ocjenom 475,5094, dok su ostale kategorije bile ujednačene - proizvodne tvrtke su ocijenjene s 437,3529 bodova, a trgovačke s ocjenom 432,3529. Sve veći broj stranih naručitelja boniteta traži podatke o vlasničkim strukturama hrvatskih tvrtki, što je, kako izvješćuju iz Intercredita, podatak koji je često dosta teško pribaviti. Istodobno domaće banke sve rjeđe odobravaju kredite malim tvrtkama, koje kredite pak traže kod inozemnih banaka nudeći im garancije u vlastitim nekretninama. Prema veličini, najbolju ocjenu solventnosti i dalje bilježe male tvrtke - 431,7792, velike tvrtke ocijenjene su s 444,1071 boda, dok su tvrtke srednje veličine najlošije ocijenjene s 445,5146 bodova. Najviše naručitelja za narudžbe boniteta bilo je u listopadu iz Austrije - 32 posto, približno jednaki broj i iz Njemačke - 31,1, dok su i domaći naručitelji bili značajno aktivni s 15,8 posto upita. Intercredit i dalje zaprima sve veći broj slučajeva za naplate dugovanja, od kojih je sve veći broj njih teško ili gotovo nemoguće naplativ. To je, kako ističu iz te tvrtke, odraz realnog stanja sve većeg internog duga i sve slabije solventnosti i likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu, a takve su se tendencije nastavile i prošlog mjeseca.