STATISTIKA

Statistika U HRVATSKOJ U RUJNU 1.335.484 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u rujnu bilo 1.335.484 zaposlenih, što je 0,7 posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Od toga su pravne osobe zapošljavale 1.030.310 zaposlenika, ili 0,3 posto manje nego u kolovozu, dok je u obrtu i slobodnim profesijama bilo 207.226 zaposlenih ili 2,5 posto manje nego u mjesecu prije. Po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u rujnu je bilo 97.948 aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika što je 1,1 posto manje nego u kolovozu. Nezaposlenih je u rujnu u Hrvatskoj bilo 326.506 osoba, što je 2,6 posto više nego u prijašnjem mjesecu. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 19,6 posto. Najveći pad broja zaposlenih u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježen je u hotelima i restoranima (10,3 posto) gdje je zaposleno 40.728 uposlenika, u prerađivačkoj industriji (5,7 posto) koja zapošljava 256.448 radnika te u trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu (5,7 posto na 145.497 zaposlenih). Veće smanjenje zaposlenih bilježi i prijevoz, skladištenje i veze (4,8 posto), poslovanje s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (4,1 posto) te građevinarstvo (3,9 posto). Porast broja zaposlenih u prvih je devet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ostvaren u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, koje imaju ukupno 121.699 zaposlenih, i to za 1,9 posto, djelatnostima u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (0,5 posto) i obrazovanju (0,3 posto). U HRVATSKOJ U LISTOPADU 333.435 NEZAPOSLENIH OSOBA - U Hrvatskoj je krajem listopada bilo evidentirano 333.435 nezaposlenih osoba, što je 2,1 posto (odnosno 6.929 osoba) više nego krajem rujna, a 13,2 posto (ili 38.806 osoba) više nego u istom lanjskom mjesecu, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba prvi put posao su tražile 101.264 osobe (ili 30,4 posto), što je 7,1 posto više nego u istom mjesecu lani. Tijekom ovogodišnjeg listopada Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 25.347 novih osoba, što je 3,5 posto više nego u listopadu 1998. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 10.145 osoba, a to je 25 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. U strukturi nezaposlenih raste udio žena, sa 52,6 posto u prošloj na 53,1 posto u listopadu ove godine. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem listopada bilo je evidentirano 176.954 nezaposlenih žena, što je 14,2 posto više nego u listopadu lani. U skupini nezaposlenih osoba najveće relativno povećanje od 19,9 posto u odnosu na lanjski listopad zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a bilo je registrirano 32.250 nezaposlenih osoba starijih od 50 godina (ili 9,7 posto). Najmanje relativno povećanje zabilježeno je u najmlađoj dobnoj skupini (od 15 do 19 godina), od 6,1 posto, a u listopadu ih je bilo registrirano 38.980 (11,7 posto). Najveći relativni udio, od 19,4 posto u ukupnoj nezaposlenosti imaju osobe od 20 do 24 godine, njih gotovo 65 tisuća. Slijede sa udjelom od 14,9 posto više od 49 tisuća nezaposlenih osoba starih od 25 do 29 godina, sa 12,9 posto gotovo 43 tisuće osoba starosti od 30 do 34 godine itd. Krajem listopada evidentirano je 221.306 stručnih nezaposlenih osoba, što je 15,6 posto više nego u istom mjesecu lani, te 112.129 nestručnih nezaposlenih osoba, tj. 8,7 posto više nego u prošlogodišnjem listopadu. Ukupno evidentirana nezaposlenost povećana je u svim županijama, a najveći porast, 25,9 posto u odnosu na listopad prošle godine zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (na 19.654 nezaposlenih osoba), Krapinsko-zagorskoj 24,4 posto (na 7.010) i Požeško-slavonskoj 24,1 posto (6.509), a najmanji u Zadarskoj 2 posto (15.045) i Brodsko-posavskoj 3,1 posto (na 17.235 nezaposlenih). Među pojednim županijama najveći je broj nezaposlenih, 44.324 u listopadu evidentiran u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te potom u Gradu Zagrebu 40.918 nezaposlenih. Slijede Osječko-baranjska županija sa 30.252, Primorsko-goranska županija sa 21.795 nezaposlenih i dr. U ovogodišnjem je listopadu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno ukupno 11.788 slobodnih radnih mjesta, što je 17,7 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Prema izvještajima o zasnivanju radnog odnosa, dostavljenim službama za zapošljavanje u listopadu su realizirane 11.583 potrebe za radnicima, što je 26,5 posto više nego u listopadu lani. HRVATSKI INOZEMNI DUG 9,1 MILIJARDI USD - Hrvatski inozemni dug, po stanju krajem srpnja ove godine, iznosio je 9,1 milijardu američkih dolara (ili točnije 9.124 milijuna dolara), podatak je iz listopadskog biltena Hrvatske narodne banke. Iznos ukupnog inozemnog duga krajem srpnja (iskazan po srednjem tečaju HNB-a) bio je 3,3 posto ili 296 milijuna dolara veći nego u mjesecu prije. Podatci o strukturi inozemog duga po ročnosti pokazuju da se nešto više od osam milijardi dolara (8.041 milijuna USD) ili 88 posto ukupnog duga odnosi na srednjoročne i dugoročne kredite. Iznos inozemnog duga po osnovi kratkoročnih kredita krajem srpnja iznosio je nešto više od milijardu dolara (1.083 milijuna USD). Podatci o strukturi hrvatskog inozemnog duga po domaćim institucionalnim sektorima, sa stanjem 31. srpnja ove godine i po srednjem tečaju HNB-a na taj dan, pokazuju da se na dug države odnosi 42,6 posto ukupnog duga, na ostali sektor (tvrtke, izvanbankovni sektor) 36,1 posto, na banke 18,9 posto te središnju banku 2,3 posto. Tako je krajem srpnja inozemni dug države iznosio 3,89 milijardi dolara. Od ukupnog inoduga države 89 posto, odnosno 3,46 milijardi dolara su srednjoročni i dugoročni krediti, a 426 milijuna USD kratkoročni krediti. Na ostale sektore (tvrtke, izvanbankarski sektor) odnosi se 3,29 milijardi dolara inodugovanja. Od toga su 81 posto (ili 2,67 milijardi USD) srednjoročni i dugoročni krediti, a dugovanja po osnovi kratkoročnih kredita iznose 623 milijuna dolara. Po ukupnom iznosu dugovanja slijede banke sa ukupno 1,73 milijarde dolara inoduga. Pritom se 96 posto inozaduženja banaka (1,69 milijarda) odnosi na srednjoročne i dugoročne kredite, dok dug banaka po osnovi kratkoročnih kredita iznosi nešto manje od 34 milijuna dolara. Na HNB se, pak, odnosi nešto manje od 214 milijuna USD srednjoročnih i dugoročnih kredita. U projekciji otplate srednjoročnih i dugoročnih kredita, prema srednjem tečaju HNB-a krajem srpnja, za 2000. godinu navodi se iznos od 1,2 milijarde USD, 2001. g. 1,3 milijarde, a u 2002. blizu 1,2 milijarde USD, a u projekciji otplata kamata na srednjoročne i dugoročne kredite 417 milijuna dolara u slijedećoj, 341 milijun u 2001. i 260 milijuna USD u 2002. godini. Nakon slijedeće tri godine, po projekciji otplate, iznosi su znatno (dvostruko i više) manji, pri čemu i za otplate u naredne tri godine stručnjaci napominju da je dosta banaka prolongiralo otplate uz iste uvjete, što još nije obuhvaćeno evidencijom. SMANJEN PROMET U TRGOVINI NA MALO - Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u rujnu ove godine bio nominalno manji 1,3 posto, a realno za 2 posto u odnosu na kolovoz. U usporedbi s istom prošlogodišnjim mjesecom u ovogodišnjem je rujnu promet u maloprodaji nominalno smanjen 2,7 posto, a uzimajući u obzir rast cijena realno je smanjenje prometa 7,3 posto. Istodobno, u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci promet u trgovini na malo nominalno manji 3,9 posto, a realno 7,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Cijene u trgovini na malo u rujnu su bile 0,7 posto veće nego u kolovozu, pet posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, dok su u prvih devet mjeseci uvećane četiri posto. U trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila promet je smanjen 7,2 posto, dok je u prvih devet mjeseci pao 6,2 posto. Rast prometa u rujnu je prema istom mjesecu lani zabilježen u trgovini motornim gorivima i mazivima, 49,4 posto, u trgovini knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom, 29 posto, u trgovini namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređajima, željeznom robom, bojama i staklom, 1,4 posto, trgovini hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim proizvodima, 9,1 posto te u trgovini farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, 2,2 posto. Pad prometa u rujnu je zabilježen u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila, 29,4 posto, u nespecijaliziranim prodavaonicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima, 9,2 posto, u nespecijaliziranim prodavaonicama 18,2 posto te u trgovini tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože, 17,7 posto. U prvih je devet ovogodišnjih mjeseci prema istom lanjskom razdoblju najviše porastao promet u trgovini motornim gorivima i mazivima, 34,3 posto, dok je najveći pad prometa zabilježen u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila 32,8 posto. Zalihe su u trgovini na malo u rujnu porasle 4,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema rujnu prošle godine smanjene 5,4 posto.