FINANCIJSKI BILTEN 311

HINA FINANCIJSKI BILTEN 311. 21 - 28. listopada 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Podržani izborni zakoni 8. Počeo prijenos dionica bivšim vlasnicima 9. PBZ ovlaštena za trgovinu komercijalnim zapisima Plive 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 21. X. 22.000.000 19.106.640 9,38 % 154.442.000 22. X. 20.100.000 19.100.000 9,57 % 141.707.000 25. X. 41.000.000 36.300.000 11,01 % 158.442.000 26. X. 11.665.000 11.665.000 10,01 % 175.993.000 27. X. 29.300.000 26.300.000 11,23 % 139.031.000 28. X. 12.000.000 4.600.000 10,86 % - Dnevni prosjek 22.677.500 19.511.800 10,34 % 153.923.000 Nakon nekoliko tjedana obilja, posljednjih se dana računi banaka "tope". Ponuda je novca sve manja, kako u dnevnom, tako i u noćnom kreditiranju. Stoga se i cijena novca vraća na prijašnje razine. Premda potražnja u noćnom trgovanju nije osobito visoka, svakodnevno njezin znatan dio - od 19 do čak 44 milijuna kuna - ostaje nepokriven. Pad ponude izazvao je rast cijene novca, pa se kamata na noćne kredite vratila na razinu od 10,0 posto. I u dnevnom je kreditiranju ponuda novca znatno manja nego prošlih tjedana. Očito je kako se situacija na Tržištu vraća u "normalu". Drugim riječima, dio dnevne potražnje redovito ostaje nepodmiren, a kamata se vraća na razine od prije prodaje Hrvatskih telekomunikacija. Tako je cijena opozivnih kredita ponovno skočila na 11,0 posto. Stoga se i prosječna dnevna kamata vratila iznad razine od 10 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 127,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 85,9 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 40,5 milijuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 1,0 milijun kuna. Od 27. listopada vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,62 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od čak 11,8 milijuna kuna, što je gotovo 10 puta više nego tjedan dana prije. Tako visok promet ponajviše se zahvaljuje trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke. Uz promet veći od 10 milijuna kuna, cijena tih dionica porasla je 10 kuna, ili 1,61 posto. No, time je zauzela tek drugo mjesto na ovotjednoj listi dobitnica. Jer, najviše je, čak 15 kuna, poskupila dionica Elke. Osjetno su porasle i cijene Riviere (sedam kuna), Končara (pet), te Podravke (četiri), dok su se na začelju liste našle dionice Arenaturista i Plive s poskupljenjem od 2,50, odnosno dvije kune. Na listi gubitnica našle su se pak četiri dionice. Najviše je, osam kuna, ili čak 27 posto, pala cijena Jadran-Turista. Osjetno je, pet kuna, pojeftinila i dionica Zagrebačke banke E serije, dok su cijene Kraša i Riječke banke pale svega 1,50, odnosno jednu kunu. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena Zagrebačke banke i Plive, CROBEX indeks osvojio je u proteklih tjedan dana pet bodova te dosegnuo 542 boda. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 25 - 28. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLVA-R-A 385 400 395 751.559 Podravka PODR-R-A 61 65 65 66.868 Varaždinska banka 58 58 58 55.045 Zagrebačka banka 0 621 632 630 10.116.843 Arenaturist 35 36,50 36,50 16.578 Elka ELKA-R-A 38 55 55 10.274 Jadran-Turist 19 22,50 22 6.405 Karlovačka pivovara 340 340 340 13.600 Končar KOEI-R-A 40 40 40 9.840 Kraš KRAS-R-A 55 55 55 15.180 Riječka banka 65 65 65 65.000 Riviera 52 57 57 716.143 Splitska banka 45 45 45 6.075 Zagrebačka banka E 280 280 280 1.400 11.850.811 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu tjedan protekao izuzetno mirno. Doduše, aktivno je bilo, kao i na Burzi, čak 14 dionica, no promet je iznosio svega 472 tisuće kuna. Pritom je pet dionica dobilo, dok su tri izgubile na vrijednosti. Najviše je, 10 kuna, skočila cijena Plave lagune. Dionica Ericssona-Tesle poskupila je pak četiri kune. Zahvaljujući tomu, VIN indeks porastao je u proteklih tjedan dana jedan bod - na 293 boda. Osim već navednih, na vrijednosti su dobile i tri dionice privatizacijskih investicijskih fondova. Najviše je, 50 lipa, skočila cijena Središnjeg nacionalnog fonda, zbog čega je ponovno dosegnula razinu od 5,0 kuna. Slijedila ju je dionica Velebita s dobitkom od 47 lipa, dok je cijena Pletera porasla svega jednu lipu. S druge strane, na čelu liste gubitnica ovoga se tjedna našla dionica Međimurske banke koja je pojeftinila čak 20 kuna. Osjetno je, dvije kune, ili gotovo 20 posto, pala i cijena Expandia fonda, dok je dionica Slavonskog fonda pojeftinila 10 lipa. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 25 - 28. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Autoservisni centar 156 156 156 145.236 Chromos Samobor 440 440 440 440 Ericsson-Tesla 62 66 67 38.569 Međimurska banka 380 380 380 11.400 Plava laguna 450 450 450 49.500 Poljoopskrba inž. 1010,27 1010,27 1010,27 47.482 Riječka banka 65 65 65 19.500 PIF Dom 11 11 11 97.152 PIF Expandia 9 9,60 9 34.883 PIF Pleter 4,12 4,50 4,13 7.469 PIF Slavonski 4 4,40 4 5.693 PIF Sunce 4 4 4 3.164 PIF Sred. nac. 4,80 5 5 8.398 PIF Velebit 5 5 5 3.515 472.404 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 21. listopada 28. listopada Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5246,49 5478,89 + 4,42 London/FTSE-100 5939,30 6149,10 + 3,53 New York/DJIA 10392,36 10394,89 + 0,02 Tokyo/Nikkei 17448,27 17413,71 - 0,20 Wall Street je posljednjih dana vrlo nemiran. Početkom tjedna cijene su dionica osjetno porasle, da bi polovicom tjedna znatno pale. Rast cijena potaknula je početkom tjedna vijest kako su se Bijela kuća i Kongres dogovorili o promjenama zakona o bankama. Te bi promjene mogle ubrzati spajanja u američkoj financijskoj industriji - bankarstvu i osiguranju - stoga su cijene dionica iz tog sektora znatno porasle. Međutim, polovicom je tjedna nastupila korekcija cijena na niže, s obzirom da je u fokus ponovno ušla monetarna politika. Jer, prema ocjenama ne jednog, nego nekoliko čelnika Feda snažna domaća potrošnja i porast inozemne potražnje mogli bi izazvati jačanje inflacijskih pritisaka u SAD-u. Ulagači su ove komentare shvatili kao signal da će Fed polovicom idućega mjeseca povećati kamate. Intel i Microsoft u Dow Jonesu Pored toga, jedna od udarnih vijesti na Wall Streetu bila je i ta da će idućega tjedna u Dow Jones indeks, najznačajniji investicijski barometar u svijetu, biti uključene i dionice dvaju svjetskih tehnoloških divova - Microsofta i Intela. Tako će, prvi puta u povijesti, u DJIA indeks biti uvrštene dionice koje kotiraju na Nasdaqu, a ne Wall Streetu. Isto tako, u Dow Jones indeksu će se naći i dionice telekomunikacijske kompanije SBC te trgovinskog lanca Home Depot. Iz "igre" su pak ispale dionice četiriju tvrtki - Chevrona, Union Carbida, Goodyear Tire & Ruber te trgovinskog lanca Sears, Roebuck and Co. Oprez na Wall Streetu natjerao je japanske ulagače u defanzivu. Tim više što japanski jen ponovno jača. Stoga su ovoga tjedna cijene dionica na Tokijskoj burzi pale. Nikkei indeks izgubio je 35 bodova. Raspoloženi Europljani Međutim, na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna snažno porasle. Frankfurtski DAX indeks skočio je više od 230 bodova, dok je londonski Footsie porastao 3,5 posto. To se zahvaljuje nadi ulagača da Europska središnja banka (ECB) neće do kraja godine povećati kamate. Tako, primjerice, čelnici šest vodećih njemačkih ekonomskih instituta procjenjuju da će ECB odluku o povećanju kamata donijeti u prvom kvartalu iduće godine. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 21. listopada 28. listopada Promjena u % Euro/USD 1,0765 1,0485 - 2,61 Euro/JPY 114,38 109,22 - 4,52 USD/JPY 106,20 104,13 - 1,95 Cijena zlata: USD/Unca 21. listopada 28. listopada Promjena u % 305,75 300,75 - 1,64 Japanski je jen ponovno u naletu. Stoga je ovoga tjedna tečaj američkog dolara potonuo na razinu od svega 104 JPY. Cijena jedinstvene europske valute zaronila je pak ispod 110 jena, najnižu razinu u protekla tri tjedna. Jačanje jena zahvaljuje se nadi ulagača u brz oporavak japanskog gospodarstva, što bi Bank of Japan moglo navetsi na povećanje kamata. Stoga tečaj jena raste. I to, premda monetarne vlasti Japana ozbiljno prijete intervencijom. "Da, pretjeran je," odgovorio je u četvrtak Haruhiko Kuroda, japanski doministar financija, na pitanje novinara je li rast tečaja jena presnažan. Dodao je i to kako jen prebrzo jača i prema dolaru i prema euru. Na pitanje novinara hoće li Japan intervenirati kako bi zaustavio jačanje jena, Kuroda je pak kazao: "odgovorit ćemo na odgovarajući način". Euro pod pritiskom Inače, pod najvećim je pritiskom ovoga tjedna bila jedinstvena europska valuta. U odnosu na dolar, njezin je tečaj potonuo ispod 1,05 USD. Čini se, kažu analitičari, da su ulagači u cijenu eura unaprijed uračunali povećanje kamata u euro zoni. Međutim, nakon što je polovicom tjedna glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Otmar Issing izjavio kako rast pokazatelja cijena u Eurolandu nije zabrinjavajući, smanjena je vjerojatnost da će središnja banka povisiti kamate. I, sada su analitičari i ulagači sasvim "u magli". S jedne strane, inflacija je u Eurolandu pod kontrolom, pa nema razloga za povećanje kamata. Međutim, s druge strane, nedavno objavljeno izvješće pokazuje kako u euro zoni brzo raste masa novca. Naime, u rujnu je ubrzan godišnji rast M3 agregata na 6,1 posto, dok je mjesec dana prije iznosio 5,7 posto. To je više nego što su analitičari očekivali i znatno više nego što je ciljana stopa rasta novčane mase koju je odredila ECB - 4,5 posto. To bi, dakako, moglo razbuditi inflaciju, pa bi ECB mogla povećati kamate kako bi to spriječila. No, treba pričekati početak studenoga i novi sastanak čelnika ECB. Također, šire se špekulacije o povećanju kamata u SAD-u. Naime, nedavno je Robert Parry, predsjednik Federal Reserve Bank u San Francisku, izjavio kako bi snažna domaća potrošnja i porast inozemne potražnje mogli izazvati jačanje inflacijskih pritisaka u SAD-u. A to je na Tržištu protumačeno kao signal da bi čelnici Feda na svom sastanku polovicom idućega mjeseca mogli povećati kamate. Stoga se s nestrpljenjem očekuju podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksu troškova rada u SAD-u. Ta bi izvješća, koja će biti objavljena krajem tjedna, mogla pojasniti hoće li Fed ili neće povećati kamate. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 22 - 29. listopada '99. Valutai jedinica Tečaj22. listopada Tečaj29. listopada Promjenau % Euro 1 7,6323 7,6375 + 0,06 DEM 1 3,9023 3,9050 + 0,06 USD 1 7,0900 7,2689 + 2,52 GBP 1 11,8133 11,9356 + 1,03 JPY 100 6,6823 6,9800 + 4,45 ATS 1 0,5546 0,5550 + 0,06 ITL 100 0,3941 0,3944 + 0,06 CHF 1 4,7947 4,7684 - 0,55 SIT 100 3,8877 3,8894 + 0,04 Nakon prošlotjednog blagog pada, ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB porasla prilično snažno - 0,06 posto - a na vrijednosti su dobile i gotovo sve ostale valute. Japanski jen jača već tri tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj skočio čak 5,2 posto. Britanska je pak funta u protekla dva tjedna poskupila oko 1,6 posto. Nakon više od mjesec dana neprestanog poniranja, ovoga je tjedna cijena američkog dolara porasla čak 2,5 posto. Na vrijednosti su u proteklih sedam dana dobili i euro, talijanska lira, austrijski šiling te slovenski tolar. Na listi gubitnica našla se samo jedna valuta - švicarska. Ona, inače, slabi već dva tjedna i u tom je razdoblju njezin tečaj pao oko 0,8 posto. 7. Vlada RH: Podržani izborni zakoni Predsjednik Vlade Zlatko Mateša izjavio je u četvrtak da njemu osobno izaslanstvo Europske unije tijekom jučerašnjeg sastanka nije "uručilo nikakav papir", odnosno demarš kako je objavljeno, niti je do kasno jučer poslijepodne znao da je dokument EU nakon sastanka dat jednom činovniku Ministarstva vanjskih poslova. Premijer i Vlada su odlučili i novinarima na današnjoj sjednici Vlade podijeliti tu "Bilješku za razgovore", kakav je neslužbeni prijevod dokumenta koji je EU naslovila "Speaking Note". Premijer je zadužio resorne ministre da pripreme cjelovit pisani odgovor koji će biti uručen predstavniku EU u Zagrebu. Vlada je podržala i konačne prijedloge zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor i Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Sabora, koje je predložio Klub zastupnika HDZ-a. Određeni nesklad u zakonskim rješenjima, jer se u jednom spominje devet a u drugom deset izbornih jedinica, predlagatelj će riješiti amandmanom. Vlada je, na prijedlog Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, prihvatila amandman koji propisuje da Vlada određuje visinu naknade troškova izborne promidžbe posebnom odlukom, koja "mora biti donijeta najkasnije 20 dana prije održavanja izbora". Ravnatelj Ravnateljstva Antun Palarić osvrnuo se na, kako je rekao, optužbe da se ne može doći do popisa birača, rekavši da takvo što od Ravnateljstva "nije nitko ni tražio". Zadnjeg dana travnja ove godine izlistan je cjelokupan popis birača, riječ je o javnoj knjizi i svatko može imati uvida u nju, rekao je Palarić. Napomenuo je da je izlistavanje cjelokupnog popisa tehničko pitanje koje bi stajalo puno novca jer bi se tiskalo 500 do 600 tisuća listova. Osam dana prije izbora izborna povjerenstva verificirati će popis birača. Osvrćući se točku po točku iz "Bilješke" EU, premijer Mateša je rekao kako svi državljani Hrvatske imaju ustavno pravo glasovati, pa tako i državljani srpske nacionalnosti, gdje god se nalazili, uz pretpostavku da zemlje u kojima se glasuje dopuste glasovanje u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima. Hrvatska je glede glasovanja dijaspore postupila upravo po uputama međunarodne zajednice pristavši na uvođenje nefiksne kvote, kazao je predsjednik Vlade ističući da prigovori da je to glasovanje protivno implementaciji Daytonskog sporazuma, ne stoje jer hrvatske dijaspore nema samo u BiH, već i u drugim zemljama, a praksu takvog glasovanja imaju i Portugal te Italija, dok Austrija to priprema. Na "zabrinutost" oko zastupljenosti manjina u Saboru, Mateša odgovara kako Hrvatska, uz Rumunjsku i Sloveniju jedina u Europi ima takve odredbe, a da hrvatski Ustav jamči najmanje pet zastupnika manjina. Hrvatska prihvaća da u izbornim povjerenstvima budu predstavnici vladajuće stranke, oporbe i nezavisni, promatrači iz nevladinih organizacija te druge promatrači. Što se pak tiče datuma održavanja izbora, Ustavom je definirano da datum određuje Predsjednik RH, rekao je Mateša. Dometnuo je da je 22. prosinca radni dan i u Europi te da će svi koji dođu na izbore, već 23. biti kod svojih kuća prije blagdana. Napominjući da je uručio izaslanstvu EU dokument o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom za ratne zločine, Mateša je rekao da ih je još jednom upoznao s činjenicom da se u Haagu u vezi sa zločinima u BiH nalazi 11 Hrvata te 14-15 Srba i dva Muslimana-Bošnjaka. Vrhovni je sud potvrdio odluku o izručenju Mladena Naletilića - Tute Haagu, rekao je Mateša. Ministri su u raspravi kritički ocijenili sadržaj "Speaking note" te da "nije uobičajeno da se na visokoj razini Vlade primaju činovnici i dužnosnici EU nižeg ranga". Ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović je izvijestio da će Haaškom sudu danas biti upućeno pismo dr. Ive Čikeša o stanju zdravlja Naletilića-Tute u kojem stoji da predstoji "još jedan vrlo složeni zahvat" te nalaz dr. Vladimira Grudena da se kod pacijenta "kompliciraju duševne smetnje". Premijer je pridodao da je Hrvatska pozvala sud u Haagu da pošalju svoje stručnjake i uvjere se u stanje pacijenta, "ali oni nisu došli". Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo Sanader je rekao da je način uručenja "Speaking note" dužnosniku Ministarstva vanjskih poslova primjeren rangu izaslanstva EU što pokazuje koliko EU pridaje tomu značaja. "Nije, dakle, riječ o službenoj diplomatskoj noti kao demaršu", ocijenio je Sanader. Potpredsjednica Vlade i ministrica europskih integracija Ljerka Mintas-Hodak je napomenula da na izborima ne mogu glasovati oni koji nisu hrvatski državljani. Ujedno se osvrnula i na najavu da će čelnike oporbe 11. studenoga u Bruxellesu primiti visoki čelnici EU ocijenivši to "neobičnim" u vrijeme izborne kampanje. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je pak usvojila Prijedlog odluke o privremenom financiranju javnih izdataka Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2000. i Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izvršavanju te Odluke, te ih uputila na usvajanje Hrvatskom državnom saboru, izvijestio je Ured za odnose s javnošću. Prihvaćeno je završno izvješće izaslanstva RH o pregovorima za prijem Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije, zatim Protokol o pristupu RH Sporazumu iz Marrakesha o osnivanju STO i zaključke o predstavljanju Hrvatske u sjedištu te organizacije. Vlada je raspisala izbore za Gradsko vijeće Grada Belog Manastira i Općinsko vijeće Općine Klis 5. prosinca 1999. Donesene su odluke i zaključci kako bi se omogućilo ubrzanje građenja zapadne obilaznice Osijeka, a usvojen je prijedlog Ministarstva pravosuđa o kreditnom zaduženju i dana suglasnost za izravnu pogodbu za kupovinu zgrada u kojima će se smjestiti četiri pravosudna tijela u Zagrebu: Vrhovni sud RH, Upravni sud RH, Prekršajni sud i Općinski sud u Novom Zagrebu. Vlada je izviješćena o sastanku predsjednika Stožera za obranu Petrokemije i Sindikata energetike, kemije i nemetala s ministrom gospodarstva i predsjednikom HFP-a 27. listopada 1999. na kojem su otklonjene sumnje da je Vlada potpuno spremna pristupiti provedbi sporazuma potpisanoga 28. kolovoza ove godine. Dogovoren je žurni početak evidentiranja svih polagatelja prava na upis dionica (sadašnji i bivši zaposlenici) o čemu će se provedbene pojedinosti dogovoriti na sastanku u HFP 29. listopada ove godine. Vlada je razriješila dio dosadašnjih članova Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu i imenovala nove članove: dr. Stjepana Kušara, dr. Mirka Gagru i dr. Ivu Lukežić, kaže se u priopćenju. 8. Počeo prijenos dionica bivšim vlasnicima Pravilnikom o mjerilima za utvrđivanje vrijednosti oduzetih poduzeća, koji je u utorak stupio na snagu, i potpisivanjem prvih dvaju ugovora o prijenosu dionica ili udjela, počela je dugo očekivana i najavljivana završna faza denacionalizacije u Hrvatskoj. Za prijenos dionica bivšim vlasnicima poduzeća u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) ukupno je rezervirano dionica nominalne vrijednosti 4,2 milijarde kuna. Predsjednik i zamjenica predsjednika HFP-a Stipe Hrkać i Marija Turudić podsjetili su kako u HFP-u rezervirane dionice čine 5,2 posto ukupno procjenjenog društvenog kapitala sa početka procesa pretvorbe (80 milijardi kuna). Usporedbe radi, iznijeli su i podatak da je u javnom prikupljanju ponuda i na Burzi, HFP dosad prodao dionice nominalne vrijednosti 3,6 milijardi kuna ili 4,4 posto ukupnog procijenjenog kapitala. Dakle, više je rezervirano ranijim vlasnicima nego je prodano, istaknuli su Hrkać i Turudić, dodavši da je od ukupno 2.900 poduzeća u procesu pretvorbe, rezervacijama za bivše vlasnike obuhvaćeno 810 društava. Navodeći da je HFP dosad zaprimio 23 pravomoćna rješenja županijskih ureda za 22 dionička društva kojim je utvrđeno pravo na naknadu za 64 osobe, ranijih vlasnika, Turudić je na novinarski upit odgovorila kako je do pravomoćnih rješenja bilo dosta posla oko utvrđivanja stanja uslijed teškoća zbog proteka vremena, nesređenog stanja zemljišnih knjiga, potrebnog utvrđivanja vrijednosti tadašnjeg uloga i sl. Dodala je kako su ostali slučajevi u završnoj fazi donošenja pravomoćnih rješenja. Pojasnila je da nakon što utvrdi visinu naknade u dionicama po poduzeću, HFP poziva ranije vlasnike, kako ih Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine zove 'ovlaštenike naknade', na sklapanje nagodbe o prijenosu vlasništva nad dionicama. Nagodbe su za HFP vrlo prihvatljivo rješenje, kaže Turudić, navodeći da će u slučaju da ovlaštenik naknade ne potpiše ponuđeni ugovor u roku od 15 ili 30 dana, HFP samostalno odrediti visinu naknade rješenjem koje će zamijeniti predloženi ugovor. Ne slože li se s tim, ranijim vlasnicima preostaje pokretanje upravnog spora. Predsjednik HFP-a Hrkać i u ime ranijih vlasnika dubrovačkog Hotela Argentina, odvjetnik Maroje Matana potpisali su ugovor kojim se 14,3 posto dionica tog hotela (26.603 dionice), nominalne vrijednosti 7,98 milijuna kuna, prenosi Mariji Devide, Federiku i Konstantinu Glaviću. Gotovo 1,5 milijun kuna vrijedne dionice bivše Ciglane Ilovac iz Karlovca - sada Wienerberger Ilovac, prenose se se Marti Pipić Kosanović i Bosiljki Kosanović. Na novinarski upit stjecateljima dionica Hotela Argentina hoće li prodati dionice Androniku Lukšiću čija je javna ponuda za kupnju 268 kuna po dionici, odvjetnik Matana i sin Marije Devide Fedor izjavili su da je to stvar obitelji te da ne bi o tome govorili. Među 22 tvrtke za koje su raniji vlasnici dobili pravomoćna rješenja su i zagrebačka Medika i Pliva, Brioni iz Pule, šibenska Slobodna plovidba, HP Makarska, Croatia Cavtat, Hotel Bellvue Dubrovnik, Budućnost iz Pakraca, Neptun iz Komiže, Diokom iz Splita, Mlin Pekara Vinkovci, Rastovac Tisno, Pilana Klana, Jasen iz Đakova, Bačanka iz Bača, Zdenka iz Velikih zdenaca, Trgocentar iz Čakovca, Ima iz Ivanca, Dinara iz Knina te Jedinstvo iz Pakraca. O pripremama za drugi dio provedbe denacionalizacije - emisiju obveznica kao oblika naknade za oduzetu imovinu, kako je najavljeno, bit će sazvana posebna konferencija za novinare. 9. PBZ ovlaštena za trgovinu komercijalnim zapisima Plive Privredna banka Zagreb (PBZ) i farmaceutska tvrtka Pliva potpisali su u srijedu Ugovor kojim se i PBZ, kako jedina hrvatska banka, imenuje ovlaštenim trgovcem eurokomercijalnim zapisima Plive na euro-tržištu. Početkom prosinca 1998., Pliva je u Beču potpisala ugovor sa šest vodećih europskih banaka o izdavanju komercijalnih zapisa do 100 milijuna USD na europskom tržištu. Time je Pliva postala prva kompanija iz srednje i istočne Europe kojoj je otvoren pristup tržištu eurokomercijalnih zapisa te joj je omogućeno kontinuirano plasiranje na europskom tržištu tih kratkoročnih vrijednosnih papira, denominiranih u nekoj od glavnih svjetskih valuta kao i u hrvatskoj kuni. Aranžer transakcije je Bank Austria Creditanstalt, pored koje skupinu banaka u transakciji čine još i Warburg Dillon Read, West Merchant, West LB te londonske podružnice Deutsche Bank i Reiffeisen Zentralbank. Agent izdanja i platni agent je londonska podružnica Bankers Trust Company. Programom izdavanja komercijalnih zapisa Pliva je započela svoj nastup na tržištima duga, rekao je predsjednik Uprave Plive mr. Željko Čović dodavši da je s mogućnošću plasmana eurokomercijalnih zapisa, Pliva dobila izuzetno fleksibilan i povoljan kratkoročni izvor financiranja i prvi put je nastupila kao izdavatelj dužničkih vrijednosnih papira. Predsjednik Plivine Uprave napomenuo je da je Pliva u realizaciji investicijskog ciklusa, vrijednog ukupno 400 milijuna dolara, pri čemu se koriste različiti i najkvalitetniji izvori financiranja. Nakon izgradnje pogona azytromicina u Savskom Marofu, vrijednog 600 milijuna kuna, i kupovine tvrtki u Poljskoj i Slovačkoj, na lokaciji u Zagrebu gradi se Istraživački institut i nova tvornice lijekova, pojedinačne vrijednosti 500 milijuna kuna, rekao je Čović. Kako je prilikom potpisivanja rečeno, dosad je Pliva na europskom tržištu iz tog Programa plasirala 33 milijuna dolara zapisa, a s današnjim danom PBZ će zapise moći kupovati i plasirati na euro tržištu. Podsjetivši da su 11. prosinca prošle godine Pliva i PBZ potpisali Ugovor o izdavanju komercijalnih zapisa Plive na tržištu novca u Hrvatskoj, u iznosu od 400 milijuna kuna, predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka je naglasio da je riječ o prvom programu takve vrste i veličine u Hrvatskoj i označava inovativan pristup nacionalnom tržištu novca. Kratkoročni dužnički komercijalni zapisi Plive, s rokom od 7 do maksimalno 185 dana, napominje Prka, znatno će obogatiti relativno oskudan broj instrumenata tržišta novca u Hrvatskoj, te pridonijeti bržem razvoju tog značajnog dijela ukupnog financijskog tržišta. Ukupno je dosad izdano 110 milijuna kuna zapisa. Razvoj financijskog tržišta, a posebno kratkoročnog tržišta kunskih instrumenata, jedan je od strateških ciljeva PBZ, rekao je Prka. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 238,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,750 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,638 kuna, što predstavlja kamatu od 12,0 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,750 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 47 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 772 milijuna kuna, a svi su zapisi upisani na rok od 42 dana. Slijedeća aukcija održat će se 09. studenoga, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 90 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. 11. Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U RUJNU MANJA 2,8 POSTO - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u rujnu bila 2,8 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku za isti je postotak (2,8 posto) smanjena industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-rujan ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na rujansko kretanje proizvodnje, gledano po glavnim industrijskim grupacijama, utjecalo je smanjenje proizvodnje energije za 4,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, kapitalnih proizvoda za 7,4 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 12,2 posto. Istodobno, proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije porasla je 5,4 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju čak 22 posto. Ukupno je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, veći rast proizvodnje, za 12,6 posto, zabilježen kod energije, dok je rast od 2,5 posto ostvaren kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je deset posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju sedam posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije za tri posto. Po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci najviše porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 10,7 posto. Proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 2,1 posto, dok je u prerađivačkoj industriji smanjena pet posto. U sklopu prerađivačke industrije najveći je rast zabilježen kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira, 25,6 posto, proizvodnji koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (11,4) i proizvodnji prometnih sredstava, 11 posto. Među značajnim granama prerađivačke industrije u prvih devet mjeseci ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine pad proizvodnje zabilježen je u proizvodnji uredskih strojeva i računala, 32,9 posto, proizvodnji strojeva i uređaja 20,2 posto, te u proizvodnji tekstila 10,7 posto.