DE-GB-IT-HR-REFORME-Organizacije/savezi RDW 11. XI. PRODIJEVI PRIJEDLOZI NJEMAČKI RADIO - RDW11. XI. 1999.'Romano Prodi iznio prijedloge reforma Europske unije', komentar Heriberta Korfmachera. "Unija se mora riješiti uobičajene
prakse da svaka zemlja članica Europske unije u najvišem euro-tijelu ima najmanje jednog povjerenika. To zahtjeva Prodi, što je znak reforma dosadašnjih radnih metoda Povjerenstva. Ne želeći navesti točan broj povjerenika koje će imati buduća povjerenstva, na predstavljanju svoga izvještaja o reformama pred Europskim parlamentom Prodi je primijenio formulu 'Toliko mjesta u povjerenstvu koliko ih bude potrebno'. Talijanski je političar otvorenim ostavio pitanje hoće li zemlje članice između sebe podijeliti ta mjesta. Prema mišljenju Povjerenstva, kao pretpostavka za proširenje Unije mnogo je važnije uvođenje većinskog načina izglasavanja u ministarskom vijeću EU-a, i to kao pravilo. Lako se može pretpostaviti da proširena Unija, sa 27 zemalja članica uopće ne bi mogla funkcionirati kada bi svaka zemlja kod pitanja bitnih nacionalnih interesa uložila pravo veta. To se već sada može dobro primijetiti, primjerice kod pitanja koordinacije oporezivanja. Gospodarska i monetarna unija na duži rok neće uspjeti ako zemlje
NJEMAČKI RADIO - RDW
11. XI. 1999.
'Romano Prodi iznio prijedloge reforma Europske unije', komentar
Heriberta Korfmachera.
"Unija se mora riješiti uobičajene prakse da svaka zemlja članica
Europske unije u najvišem euro-tijelu ima najmanje jednog
povjerenika. To zahtjeva Prodi, što je znak reforma dosadašnjih
radnih metoda Povjerenstva. Ne želeći navesti točan broj
povjerenika koje će imati buduća povjerenstva, na predstavljanju
svoga izvještaja o reformama pred Europskim parlamentom Prodi je
primijenio formulu 'Toliko mjesta u povjerenstvu koliko ih bude
potrebno'. Talijanski je političar otvorenim ostavio pitanje hoće
li zemlje članice između sebe podijeliti ta mjesta.
Prema mišljenju Povjerenstva, kao pretpostavka za proširenje Unije
mnogo je važnije uvođenje većinskog načina izglasavanja u
ministarskom vijeću EU-a, i to kao pravilo. Lako se može
pretpostaviti da proširena Unija, sa 27 zemalja članica uopće ne bi
mogla funkcionirati kada bi svaka zemlja kod pitanja bitnih
nacionalnih interesa uložila pravo veta. To se već sada može dobro
primijetiti, primjerice kod pitanja koordinacije oporezivanja.
Gospodarska i monetarna unija na duži rok neće uspjeti ako zemlje
sudionice ne budu usklađivale svoje gospodarske i porezne
politike.
Ne čudi stoga da su oba Britanca u sadašnjem Povjerenstvu, Neil
Kinnock i Chris Patten, izrazili zabrinutost povodom većinskog
odlučivanja, posebice s obzirom na porezna pitanja. Vrlo oprezno se
izrazio i danski povjerenik. Britanska vlada unatoč prijateljskim
tonovima Tonyja Blaira spram Europe, u novom prijedlogu vidi napad
na najsvetije vrijednosti njihove države. Iako britanski
povjerenici nisu obvezani štititi interese svoje vlade i iako im
posao u Europskoj uniji osigurava potpunu neovisnost u političkom
djelovanju, pokazuje se da biti Britancem ne prestaje čak ni
obnašanjem dužnosti u središnjici EU-a. Lako se da predvidjeti da
će se London, na vladinoj konferenciji koja se održava iduće
godine, ponašati vrlo restriktivno.
S druge strane, Britancima je jasno da bi zadržavanje prava veta u
najvažnijim područjima dovelo do omekšavanja Unije. A tako daleko
Romano Prodi u svojim reformama ne želi ići. No njegove primjedbe o
nemogućnosti upravljanja Unijom, ako prije proširenja ne dođe do
nužnih reformi, bile su više nego jasne. Konkretno to znači da bez
reforma nema ni proširenja. Prodi ipak ostaje optimist. On čak želi
paralelno s održavanjem vladine konferencije EU-a intenzivno
razmijeniti mišljenja sa zemljama kandidatima za prijam, da bi one
znale što ih konkretno očekuje.
Do kraja 2000. vladina konferencija trebala bi završiti, a do kraja
2002. i nužne ratifikacije u nacionalnim parlamentima. Jer od
2003., tako se bar računa u Bruxellesu, prvi bi kandidati mogli biti
spremni na pristup Europskoj uniji."
(RDW)