US 11. XI. NYT TRŽIŠ GOSP

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 11. XI. 1999. Nejednolik marš na tržišta "Prije deset godina, uoči pada Berlinskoga zida, gospodarstva istočne i zapadne Europe počela su dugačak i nesiguran put u tržišna gospodarstva. Nisu imali plan. Ekonomisti nisu mnogo razmišljali o pretvaranju socijalizma u kapitalizam. Odluka da tržišta zamijene birokrate značila je da te zemlje moraju liberalizirati cijene, uklanjanjem vladina nadzora. One su trebale stabilizirati svoja gospodarstva nadziranjem inflacije i usklađivanjem vladine potrošnje s poreznim prihodima. Na posljetku, morale su privatizirati industriju prijenosom vlasništva na obične građane. No kojim redom to provesti i koliko brzo? Bi li ta tri stupa reforme trebalo pokrenuti prije ili nakon što je zemlja prihvatila trgovačka pravila za zaštitu privatnog vlasništva i osiguranje poštivanja ugovora? Nitko tad nije znao odgovor. Nitko ni sad ne zna sve odgovore. No svijet je naučio neke važne pouke o reformi, uključujući i to zašto ona negdje djeluje, a drugdje ne. Kako god dojmljiv marš demokracije bio duž istočne i srednje Europe, gospodarski je napredak nejednolik i često razočaravajući. (...) Poljsko je gospodarstvo 20% veće nego što je bilo prije jednog desetljeća. Gospodarstva Slovenije, Republike Češke i Mađarske danas su otprilike jednako velika kao što su bila 1989. No neke od bivših sovjetskih republika i dalje doživljavaju pad, a dobar dio njihova stanovništva zato je očajno siromašan. Ukupni proizvod Ukrajine iznosi 60% manje nego 1989.; rusko se gospodarstvo napola smanjilo. Ionako niski prihodi u Kazahstanu i Moldaviji padaju još niže. Te se razlike mogu objasniti šačicom važnih čimbenika. Jedan je zemljopis. Grubo govoreći, što je zemlja bliža zapadnoj Europi, to brže ona raste. Poljska, Mađarska i Estonija imaju uspjeha. Tadžikistan i Kazahstan nemaju. Blizina zapadne Europe zemlji dopušta da prodaje više izvoznih proizvoda, privuče više inozemnih ulaganja i dobije više pomoći zbog prisnijih političkih veza. No teško da je zemljopis sve. Poljska raste 4% godišnje, dok Ukrajina, njezin susjed, doživljava oko 2% pada. Očito drugi čimbenici - povijest i kultura - također imaju udjela. Poljaci, Česi i Mađari, oslanjajući se na svoje iskustvo s tržištima prije Drugoga svjetskog rata, nisu gubili vrijeme u stvaranju malih trgovina i prilagodbi novim trgovačkim zakonima. No ljudi u Bjelorusiji i srednjoj Aziji nemaju takvih sjećanja ni znanja. Poljaci i Mađari počeli su decentralizirati vlast dugo prije nego što je Zid pao, što je vodilo skupine poput Solidarnosti da traže reformu nakon što je komunizam srušen. Politika je također važna - što je veseo znak budući da je politika promjenjiva. Mnoge zemlje koje su prihvatile klasične inačice liberalizacije i stabilizacije rastu, makar skromno. Poljska, koja je primijenila šok terapiju - trenutačno napuštanje kontrole cijena i deregulaciju - prošla je najbolje od svih. No zemlje poput Bjelorusije, koje su odbacile tržišne reforme, stagniraju ili im je lošije. Privatizacija je još nezgodnije pitanje. Nema klasičnih inačica, a pouke koje stižu iz istočne i srednje Europe mračne su. Poljska je brzo privatizirala male kompanije, no uzela si je vremena da velike tvornice stavi u privatne ruke. Rusija i Republika Češka pokušale su brzo privatizirati velike kompanije prenoseći građanima vlasništvo kroz 'vaučerske' planove. No vaučerska je privatizacija vodila u prijevaru, stavila je poduzeća pod nadzor nestručnih menadžera a, u Rusiji, krunske dragulje gospodarstva predala u ruke političkih insidera. Zemlje poput Mađarske i Estonije, koje su stvorile sigurna utočišta za inozemne i domaće kompanije, rastu. Zemlje poput Rusije, koje su tolerirale organizirani kriminal bore se da se njihova gospodarstva održe. Rudiger Dornbusch, iz Massachusettskog zavoda za tehnologiju, kaže da će možda trebati 50 godina da bivše socijalističke zemlje sustignu Zapad. Ako se nalazite u Poljskoj i gledate južno prema Mađarskoj, ta se procjena doima pesimistično. Ako gledate prema istoku, Dornbusch se čini ludo optimističnim", završava uvodničar lista.