VOA 9. XI RAZGOVOR S CVIIĆEM

GLAS AMERIKE - VOA 9. X. 1999. Uspješna demokratska tranzicija Srednje Europe ne uklapa se u ideološku sliku HDZ-a - razgovor s Krstom Cviićem vodio Bojan Klima. "Gdje se, deset godina nakon pada Berlinskog zida, nalazi Hrvatska? Ovo smo pitanje postavili Krsti Cviiću, znanstvenom suradniku londonskog Instituta za međunarodne odnose. Gospodin Cviić u intervjuu za Glas Amerike uspoređuje tranziciju prema slobodnom tržištu i demokraciji u istočnim pokrajinama Njemačke s prilikama u Hrvatskoj. Tranzicija u obje zemlje donijela je goleme probleme. = U Njemačkoj se to, po mom mišljenju, sve dogodilo prebrzo. Zapadna je Njemačka jednostavno preuzela Istočnu, i to na takav način da ljudima na Istoku nije preostalo drugo nego da se povedu za tim primjerom. No, bio je to velik zalogaj, za sve - i za njemački Zapad i za njemački Istok. Na razini psihologije, tu je snažan dojam da su to istočni Nijemci dobili bez vlastite inicijative, bez vlastite borbe. I zbog toga, mislim, da su najteži problemi i dalje zapravo psihološke prirode, odnosno razlike u mentalitetu između Zapada i Istoka, kaže Krsto Cviić i dodaje: Istočna Njemačka zapravo dobro napreduje. Sigurno, ima nezaposlenosti, ima kojekakvih drugih stvari, ali modernizacija se nastavlja. Ja sam bio u istočnoj Njemačkoj, pratio sam to, i mislim da će, za jedno deset godina, pa i prije, to biti najmoderniji dio Njemačke, na svoj način. Prema tome, ja mislim da su im perspektive vrlo dobre. Unatoč zapomaganju, čak cviljenju nekih istočnih Nijemaca koje je, po mom mišljenju, potpuno pretjerano. Istočna Njemačka ide naprijed, samo je problem psihologija. Krsto Cviić smatra da se Hrvatska nalazi pred daleko većim problemima. = Zemlja je zaostala u demokratskom razvitku, u prvom redu zbog rata, ali ne i samo zbog rata. Predsjednik Tuđman i njegova stranka su iskoristili rat i svoju vodeću ulogu u obrani Hrvatske da bi uspostavili autoritarnu vlast, kaže Krsto Cviić. On smatra da je HDZ skupo platio potporu nekih djelova društva, tako da su se neki i na nepravedan način obogatili. Zbog toga je Hrvatska dosta zaostala, daleko iza svojih objektivnih mogućnosti koje je imala nakon završetka rata. = Hrvatska treba mnogo toga napraviti da bi uopće stala na startnu crtu za pravi zalet, kaže Krsto Cviić i pojašnjava: Hrvatska treba učiniti još niz stvari da bi se uopće primakla mjestu s kojeg je Poljska 1992. godine počela svoju prilično uspješnu gospodarsku tranziciju. To je jedna tragedija, velika povijesna šteta da, eto, u Hrvatskoj su oba procesa - nacionalno oslobođenje i tranzicija prema demokraciji - došla u isto vrijeme. A tranzicija je na kraju krivo krenula, smatra Krsto Cviić. Krsto Cviić upozorava na još jednu razliku između drugih srednjoeuropskih država i Hrvatske. Naime, zemlja se, pogotovo u psihološkom smislu, izolirala od ostatka svijeta. Kao primjer Krsto Cviić navodi obilježavanje današnje godišnjice pada Berlinskog zida. Naime, barem prema internet izdanjima novina bliskih vlasti - 'Vjesnika' i 'Večernjeg lista' - obljetnica se prati tek kraćim prilozima, a naglašavaju se jedino problemi tranzicijskih država. = Vlasti vrlo brižljivo probiru ono što se daje javnosti, što se može i treba slaviti, o čemu treba znati i ne treba znati, i mislim da to prepariranje ima svoje određene posljedice. Hrvatska javnost doista, unatoč prisutnosti svjetskih medija, unatoč tome što postoje veze na internetu, dobiva jednu iskrivljenu sliku. Budući da se pad Berlinskog zida i komunizma u Srednjoj Europi, i vrlo brz i uspješni napredak Srednje Europe ne uklapa u ideološku sliku HDZ-a, zbog toga se u Hrvatskoj o tome i malo zna. To vrijedi za mnoge druge stvari. Recimo, u medijima se vidi očit napor da se što lošijim prikažu procesi u Europskoj uniji. Europsku se uniju demonizira, kao neku novu ispostavu zapadnog imperijalizma. To je, po mom mišljenju, izraz osjećaja inferiornosti prema Zapadnoj Europi i Americi, ali i straha za vlast - od utjecaja Zapada. Naime, uspjeh Zapada, bez obzira na sve probleme u tranziciji, ne uklapa se u sliku HDZ-a, kaže Krsto Cviić, znanstveni suradnik Kraljevskog instituta za međunarodne odnose i bivši član uredništva britanskog tjednika 'The Economist'. Zbog loše provedenih gospodarskih reforma, ideja slobodnog tržišta je na određen način došla na zao glas. Ljudi su, kaže Krsto Cviić, iskusili većinom njegove slabosti - neizvjesnost, neuposlenost, osiromašenje. Ono što je građanstvu bilo ponuđeno nije dakako bilo slobodno tržište već politika koja je naglašavala samo određene aspekte tržišta. Primjerice, liberalizaciju uvoza - što je dovelo do prevelikog jačanja uloge trgovine i do propasti većeg djela domaće industrije. = Bez obzira na sve to, napominje Krsto Cviić, hrvatskoj će se javnosti ipak morati razjasniti da je jedna pametna tržišna politika jedini put prema prosperitetu. A bol koji je ponekad vezan uz tržišnu ekonomiju mora se nekako podnijeti. Glede sljedećih deset godina Krsto Cviić je ipak optimist. = Strani investitori samo čekaju da se stvari, u političkom, gospodarskom i pravnom smislu postave na svoje mjesto, smatra Krsto Cviić, znanstveni suradnik Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu. (VOA)