NJ 9. XI. SZ: EBOR I ZEMLJE U TRANZICIJI

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 9. XI. 1999. Nade i krize "Kada je prije deset godina pao Berlinski zid, nije se moglo ni zamisliti kakva će gospodarska katastrofa nakon velikog preokreta snaći ljude na području bivše supersile Sovjetskog Saveza i njihove satelitske države. Još je i danas pad standarda u Rusiji daleko veći nego u Njemačkoj tridesetih godina ovog stoljeća, za vrijeme svjetske gospodarske krize. Čini se da se u Bjelorusiji, koja je zemljopisno bliža Njemačkoj nego brojni dijelovi Europske unije, razvija čak i novo privredno krizno žarište. S druge se pak strane javljaju i iznenađujući znakovi koji ulijevaju nadu. Europska banka za obnovu i razvoj piše u svojoj novoj 'bilanci tranzicije' da će u statističkom prosjeku rast u 26 zemalja regije ove godine iznositi 1,6 posto. G. 2000 stopa rasta vjerojatno će zbog zamaha u zapadnoj Europi dosegnuti više od tri posto. Nakon naglog pada u drugoj polovici 1998., u regiju se počeo ponovno slijevati i kapital, dijagnosticiraju stručnjaci EBOR za nacionalnu ekonomiju. Po njihovim očekivanjima, izravna inozemna ulaganja u regiji, koja su 1998. dosegnula skromni vrhunac od 21,5 milijarda dolara, bit će ove godine viši za jednu milijardu dolara. Doduše, ukupne brojke prikrivaju činjenicu da se pojedine zemlje bivšega Istočnog bloka sve više međusobno razlikuju po svom gospodarskom razvoju. Pritom valja napomenuti da se uspjesi povremeno pokazuju tamo gdje ih se najmanje očekuje. Primjerice, Kazahstan je prva članica ZND-a koja je nakon krize rublje u kolovozu 1998. ponovno uspjela izići na međunarodno tržište kredita. Podjednako iznenađuje podatak da je upravo Poljska napredovala do statusa uzorne zemlje u regiji. Naime, valja podsjetiti da Poljska već početkom osamdesetih godina, kada se činilo da je privreda ostatka Istočnog bloka još prilično stabilna, nije mogla podmirivati inozemne dugove, stekavši status beznadnog slučaja. Danas je Poljska jedina zemlja nekadašnjega Istočnog bloka čiji je brutto društveni proizvod osjetno - za 17 posto - viši nego u godini pada Berlinskog zida. Takav tempo uspijeva pratiti još samo malena Slovenija sa 194 posto ondašnjeg BDP-a i slovačka republika sa 100 posto ondašnjeg BDP-a. Čak Mađarska, koja je ranije smatrana 'najzapadnijom zemljom Istočnog bloka' te koja je otvaranjem svojih granica zapravo potaknula pad Berlinskog zida, nije privredno profitirala od tog poteza već je za njega platila određenu cijenu: naime, danas je prosječni dohodak Mađara pet posto niži. Doduše, nešto istočnije situacija je nerazmjerno lošija: u Gruziji, primjerice, službeni BDP doseže točno trećinu vrijednosti iz 1998., u Ukrajini 37, a u Rusiji 55 posto, piše EBOR u svojoj studiji. Doduše, 'siva je privreda u svim tim zemljama jako prisutna - u ZND-u iznosi po našim procjenama više od 40 posto' službenog brutto društvenog proizvoda, napominje Horst Koehler. Država koja po statistikama još rangira u gornjoj polovici liste jest Bjelorusija. No, upravo bi se zato u Bjelorusiji moglo razviti novo krizno žarište. Proteklih tjedana izbili su i nasilno prekinuti masovni prosvjedi, koje gotovo nijema oporba proglašava demonstracijama gladnih. Političke su prilike takve da EBOR danas u Bjelorusiju ne ulaže 'nijednu marku', doznaje se neslužbeno. Kada pak banka koja raspolaže najboljim know-how-om ne želi odriješiti svoju kesu, tada i privatni ulagači ostaju suzdržani. Inflacija će vjerojatno ove godine u Ukrajini dosegnuti vrijednost od 155 posto a privatni je sektor malen kao u nijednoj zemlji u regiji. Liberalizacija i privatizacija nisu dovoljne za uspostavu blagostanja, konstatira danas EBOR u osvrtu na stanje u cijeloj regiji. Korupcija, samovoljne intervencije, nedostatno djelovanje pravne države i manjkava proračunska disciplina kao i previše niska ulaganja u infrastrukturu priječe rast, upozorava EBOR. Doduše, ni Zapad ni u kom slučaju nije učinio sve što je mogao učiniti, priznaju neslužbeno prestavnici EBOR-a: tržišta nisu u dovoljnoj mjeri otvorena, telefonski razgovori s reformskim zemljama još su jako skupi, a male tvrtke često teško dobivaju vizu za putovanja svojih menadžera na Zapad", prenosi novinar na kraju članka.