US 1. XI. NYT NOVA DESNICA U EUROPI

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 1. XI. 1999. Nova desnica u Europi "Prošloga su mjeseca protudoseljeničke stranke s desnog ruba u Austriji i Švicarskoj doživjele uspon. Stranka švicarskoga naroda, pod vodstvom industrijalca Christopha Blochera, bit će sada drugi po veličini parlamentarni blok donjega doma švicarskog parlamenta. Ona može promijeniti oblik vladajuće švicarske koalicije. U Austriji je Slobodarska stranka, pod vodstvom opasnijeg i karizmatičnog Joerga Haidera, osvojila drugo mjesto na parlamentarnim izborima i mogla bi ući u vladu. Te stranke nemaju koherentnu gospodarsku politiku, odbacuju europske integracije i ružno napadaju strance. (...) Uspjeh tih vođa ne znači da sablast nacizma progoni Europu. Njihova politika podsjeća na Pata Buchanana, ne na Adolfa Hitlera. Kontinentom i dalje prevladavaju socijaldemokratske stranke. U Francuskoj, nadalje, antidoseljenička Narodna fronta nedavno se raskolila napola i izgubila dosta glasača. No uspjeh krajnje desnice svejedno zabrinjava jer se događa u dobra vremena. To je u suprotnosti s nedavnom pobjedom ekstremne desnice u dvije pokrajine istočne Njemačke, u kojoj nezaposlenost iznosi 17%, a politička kultura još trpi ostatke totalitarne indoktrinacije. Njemačko ujedinjenje i gospodarski rast vjerojatno će na kraju skresati potporu koju uživaju ekstremisti. No Austrija i Švicarska su danas prosperitetne. Tako je i sa sjevernom Italijom, u kojoj antidoseljenička Sjeverna liga nadzire četiri vlade u pokrajini, i na belgijskom sjeveru, gdje je nacionalistički Flamanski blok dobro prošao na nedavnim izborima. Austrijska nezaposlenost iznosi 4% (više nego upola manje od europskog prosjeka); zemlja ima nisku stopu inflacije. Haider grmi o kriminalu kojeg praktično nema. Švicarska se izvlači iz jednog od nekoliko gospodarskih padova u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata, a još je jedna od najbogatijih zemalja svijeta. U obje države, doseljenici uzimaju poslove koji se inače izbjegavaju i tako pomažu održati gospodarstvo zdravim. Desničarske stranke u Austriji i Švicarskoj osvojile su potporu igrajući na kartu ljudskog straha od gubitka. Oni se također prikazuju kao jedini branitelji običnog glasača u korumpiranom sustavu. Možda su još važniji švicarski i austrijski strahovi koji prate promjenu stare slike o njima samima. Obje zemlje napuštaju svoju neutralnost i viđenje sebe kao zlatnih otoka. Austrija se priključila Europskoj uniji, a Švicarska se sprema to učiniti. Doseljenika je više zbog sloma Sovjetskoga Saveza i ratova u bivšoj Jugoslaviji. Pitanje sudioništva u holokaustu također je uzdrmalo švicarski identitet. Mnogi Švicarci zamjeraju pokušaje preživjelih žrtava da dobiju odštetu od švicarskih banaka koje su zadržale njihov novac i pomogle u financiranju nacističkog ratnog stroja. Oni smatraju da stranci, posebno Židovi, preuveličavaju švicarsku krivicu i zapovijedaju njihovoj državi. Blocher se zalaže za takva gledišta. Nije sigurno koliko će utjecaja Blocher i Haider zaista imati. Švicarski je politički sustav, primjerice, otporan na udarce. No te stranke i druge stranke krajnje desnice već su utjecale na mnoge europske zemlje, jer utječu na tradicionalnije stranke. Kršćanski demokrati u Švicarskoj i Njemačkoj otišli su udesno o pitanjima poput doseljavanja, djelomično zbog straha da će im ekstremisti preoteti glasove. To je zauzvrat utjecalo na klimu u zemlji. Pobjede desničara u Švicarskoj i Austriji mogle bi pojačati prodor njihovih gledišta u glavnu političku struju. One bi također mogle imati zdrav učinak, potaknu li tradicionalne stranke da se snažnije potrude uvjeriti glasače da nacionalizam i izolacija mogu voditi samo u propast", zaključuje uvodničar lista.