FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-21.X.-CORRIERE-FOJBE I HOLOKAUST

IT-HR-SI-povijest-zločini-ideologije IT-21.X.-CORRIERE-FOJBE I HOLOKAUST ITALIJACORRIERE DELLA SERA21. X. 1999.Fojbe i holokaust, užas rođen iz ideologijaPoput tužne povorke sablasti, sustižu se polemike i brojke tragičnih godina Trsta, Istre i Dalmacije: mrtvi iz fojba i oni iz Rižarne San Sabba, odgovornosti nacista, fašista i komunističkih Titovih partizana, optužbe revizionističkih povjesničara i protuooptužbe onih tradicionalističkih. Tako duboke rane kao da nikada ne zarastaju, a posljednja knjiga Arriga Petaccija, 'L'esodo', ne pridonosi smirivanju strasti. Mnogo je vrućih točaka u njegovoj rekonstrukciji, od broja Talijana masakriranih u fojbama do prave funkcije tršćanske Rižarne, koju smatra više tranzitnim mjestom nego mjestom za istrebljivanje. Ova posljednja teza, zapravo, nailazi na odlučno protivljenje tršćanskog znanstvenika Galliana Fogara, koji radi u Julijskom institutu za povijest oslobodilačkog pokreta. 'Rižarna', potvrđuje 'može se usporediti s njemačkim logorima za razvrstavanje, otuda su kretali zatvorenici u prave logore za istrebljivanje'. Mimo terminoloških sporova, pitanje je ovo: koliko je zatvorenika u San Sabbi ubijeno? 'Jedna presuda
ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 21. X. 1999. Fojbe i holokaust, užas rođen iz ideologija Poput tužne povorke sablasti, sustižu se polemike i brojke tragičnih godina Trsta, Istre i Dalmacije: mrtvi iz fojba i oni iz Rižarne San Sabba, odgovornosti nacista, fašista i komunističkih Titovih partizana, optužbe revizionističkih povjesničara i protuooptužbe onih tradicionalističkih. Tako duboke rane kao da nikada ne zarastaju, a posljednja knjiga Arriga Petaccija, 'L'esodo', ne pridonosi smirivanju strasti. Mnogo je vrućih točaka u njegovoj rekonstrukciji, od broja Talijana masakriranih u fojbama do prave funkcije tršćanske Rižarne, koju smatra više tranzitnim mjestom nego mjestom za istrebljivanje. Ova posljednja teza, zapravo, nailazi na odlučno protivljenje tršćanskog znanstvenika Galliana Fogara, koji radi u Julijskom institutu za povijest oslobodilačkog pokreta. 'Rižarna', potvrđuje 'može se usporediti s njemačkim logorima za razvrstavanje, otuda su kretali zatvorenici u prave logore za istrebljivanje'. Mimo terminoloških sporova, pitanje je ovo: koliko je zatvorenika u San Sabbi ubijeno? 'Jedna presuda tršćanskog prizivnog suda', odgovara Fogar, 'utvrdila je brojku od dvije tisuće, isključujući Židove. (...)'. Drugi povjesničar Jože Pirjavec, dodaje jednu zbunjujuću pojedinost: 'Posebni bat kojega su koristili krvnici bio je izložen u muzeju San Sabba, ali ga je netko ukrao, tajanstveno je nestao prije više od deset godina'. A Fogar zaključuje: 'Nacisti su uklanjali talijanske, slovenske i hrvatske taoce, političke protivnike i one Židove koji iz zdravstvenih razloga, ili radi odmazde, nisu poslani u Auschwitz'. A oni drugi mrtvi, nestali u fojbama, mora li ih se staviti na zamišljenu moralnu vagu?. Osjetljivo pitanje: Arrigo Petacco u svojoj knjizi tvrdi da je mračni mit o Rižarni korišten kako bi se sakrili pokolji napravljeni nad Talijanima. Galliano Fogar priznaje da je teško odrediti broj žrtava, premda 'jedna oprezna procjena navodi brojku od 4 do 6 tisuća osoba u cijeloj Friuli Venezia Giuliji i Zadru. Treba ipak imati na umu', precizira, 'kontekst u kojemu su se dogodili pokolji: dvadeset godina fašističkog progona nad Slovencima i Hrvatima, masovna pogubljenja, poput onoga kojega je zapovijedio riječki prefekt, koji je dao strijeljati 91 osobu u samo jednom danu. Slavensko je stanovništvo, djelomice, tako, u tom divljačkom obliku, iskalilo bijes'. Ostaje pitanje, jesu li ubijeni u San Sabbi jednaki onima u fojbama, je li ispravno na istu ravan staviti mučitelje, odnosno Hitlereove naciste, i Titove komuniste? Fogar to niječe, radi drukčijeg povijesnog konteksta i cijene koju je jugoslavenski otpor platio u borbi protiv napadača. Drugačija je stvar glede moralnih odgovornosti. Ako je likvidirano tisuće Talijana, kaže u svojoj knjizi Petacco, može se govoriti o 'etničkom čišćenju': prvom primjeru tih krvavih obračuna do kojih je kasnije došlo u Jugoslaviji. Fogar prihvaća definiciju, ali precizira: 'Može se govoriti o etničkom čišćenju samo ako se prizna da su se Talijani, ako su se posve pokorili Titovu režimu, mogli u velikom dijelu spasiti'. Jože Pirjavec ne misli tako: 'Zločini u fojbama bili su teški slučajevi, ali ih se ne može definirati kao 'etničko čišćenje', Na nišanu nisu bili samo Talijani, to dokazuje Kardeljev telegram, koji je bio važan jugoslavenski čelnik, koji je svojima preporučivao da udare samo na fašiste. Osim toga, kako ocijeniti ono što su komunisti potom napravili u Vojvodini, na štetu njemačke manjine, ili na Kosovu'.", piše Dario Fertillio.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙